POVIJESNI DAN ZA CRKVU – dvojica Papa proglašeni svetima

    2

    Povijest je danas napisana na Trgu sv. Petra gdje su dvojica papa, Franjo i Benedikt XVI., promaknuli u svece dvojicu svojih prethodnika, Roncallija i Wojtylu.

    Bili su svećenici, biskupi i pape XX. stoljeća, rekao je Papa Franjo u homiliji tijekom svečane mise danas na dan Božjeg milosrđa, 27. travnja, proglašenja Ivana XXIII. i Ivana Pavla II. svecima.

    papa

    Bili su svećenici, biskupi i pape XX. stoljeća, rekao je Papa Franjo u homiliji tijekom svečane mise danas na dan Božjeg milosrđa, 27. travnja, proglašenja Ivana XXIII. i Ivana Pavla II. svecima.

    Povijest je danas napisana na Trgu sv. Petra gdje su dvojica papa, Franjo i Benedikt XVI., promaknuli u svece dvojicu svojih prethodnika, Roncallija i Wojtylu. Stotine tisuća hodočasnika prisustvovalo je povijesnom događaju u Rimu. Ne samo na trgu sv. Petra, već i na ostalim rimskim trgovima pratila se preko velikih ekrana svečanost kanonizacije dvojice papa koji su izmijenili Crkvu i svijet.

    kanonizacija pape

    Nakon procesije i prije početka mise, papa u službi Franjo otišao je na trijemu ispred bazilike sv. Petra pozdraviti papu u mirovini Benedikta XVI., a taj čin pozdravili su vjernici pljeskom. Četvorica papa na Trgu sv. Petra. Povijest se događa uživo. Uzbuđenje među vjernicima je opipljivo. Ljudi kleče i mole. Među stotinama tisuća vjernika su i oni pridošli iz Hrvatske. Mnogi su došli zahvaliti na taj način Ivanu Pavlu II. za sve sto je učinio za Hrvatsku.

    Papa Franjo izrekao je točno u 10.14 sati formulu kojom je svecima proglasio blaženog Ivana XXIII. (1881-1963) i blaženog Ivana Pavla II. (1920-2005). Ritual kanonizacije pratile su i delegacije iz 122 države svijeta koje su predvodili šefovi država i kraljevi, te premijeri i ministri, a među kojima je bio i hrvatski predsjednik Ivo Josipović. Među oko 150 kardinala bio je i zagrebački nadbiskup Josip Bozanić. Na trgu je bilo i 1000 biskupa i 6000 svećenika.

    Ceremonija je bila svečana, ali ne rastrošna. Nisu načinjene nove velike slike, tapiserije, koje su bile istaknute na pročelju bazilike sv. Petra dvojice papa, već su upotrebljene one tapiserije koje su bile načinjene kada su bili proglašeni blaženicima, odnosno za Ivana XXIII. ona iz 2000. godina, a za Ivana Pavla II. ona iz 2011. godine.

    – Bili su pape XX. stoljeća. Proživjeli su tragedije, ali nisu bili njima svladani. U njima jejači bio Bog, jača je bila vjera u Uskrslog Isusa Krista, čovjeka i Gospodina povijesti. Jače je u njima bilo božje milosrđe i jača je bila majčinska bliskost Marije, kazao je Franjo u homiliji.

    U dvojici papa mogle su se kontemplirati Kristove rane, bili su svjedocima njegova milosrđa. Nisu se sramili Kristovih rana, jer one su ljubav. Bili su uz grešnike uz siromašne i oni su nada. Živjeti Evanđelje znači ljubav, milosrđe, jednostavnost i bratstvo.

    – Tu sliku Crkve je Drugi vatikanski koncil imao pred sobom. Ivan XXIII. i Ivan Pavao II.surađivali su s Duhom svetim kako bi ponovno uspostavili i osvježili Crkvu prema njezinoj originalnoj fizionomiji koja je dala svece tijekom stoljeća. Nemojmo zaboraviti kako upravo sveci vode naprijed Crkvu. U sazivanju Drugog vatikanskog koncila Ivan XXIII. je pokazao delikatnu ljubav Duha svetoga, prepustio se da bude vođen i bio je za Crkvu pastir, vođeni vodič, kazao je Papa Franjo.

    Ceremoniji je nazočio i predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko

    Govoreći o Ivano Pavlu II., Papa Franjo je kazao kako Wojtyla bio “Papa obitelji”.

    – Ivan Pavao II. je kazao kako bi volio biti zapamćen kao Papa obitelji. Drago mi je naglasiti dok proživljavamo hod prema sinodu o obitelji i s obitelji kako taj hod on gleda s Neba i prati nas i podupire, rekao je Franjo i molio da ta dva nova sveca pastira Božjeg naroda se zauzmu za Crkvu kako bi u dvije godine sinodalnog hoda Duh sveti bio u službi pastorala obitelji. Papa Franjo je kazao na koncu homilije kako misterij Božjeg milosrđa je nada, praštanje jer nas uvijek voli.

    Liturgijski vodič kanonizacije dvojice papa pročitajte ovdje. Obred kanonizacije preko televizija pratilo je oko dvije milijarde ljudi.

    KANONIZACIJA
    U nedjelju, 27. travnja u bazilici sv. Petra na proglašenju svetim dvojice papa bit će nazočno 150 kardinala, 1000 biskupa, više od 6000 svećenika i dvojica živućih papa: sveti otac, papa Franjo i sveti otac, papa u miru Benedikt XVI. Papa Franjo će predsjedati liturgiji proglašenja svetim pape Ivana XXIII. i pape Ivana Pavla II. Papa u miru će biti među koncelebrantima. Previše papa na istom mjestu u isto vrijeme? Unatoč kritičkim pitanjima, kao što je primjerice ono o primjerenosti da pape proglašavaju svoje prethodnike svetima, zasigurno je mnogo onih koji imaju dobre razloga za radost i slavlje. Poljaci će se jako radovati proglašenju svetim Ivana Pavla II. Ne samo zbog brzine njegova uspona na oltar, nego i zbog toga što se, nakon dugogodišnjeg papinstva, jošuvijek ne gasi živa uspomena, globalna prisutnost i ponos na poljskoga papu. Mnogi kojima je II. Vatikanski sabor na srcu imat će dobre razloge za radost zbog proglašenja svetim Ivana XXIII.

    Oslobođenje od čuda kojim je papa Franjo otvorio put proglašenju ovoga pape svetim ne baca nikakvu lošu sjenu na papu koji je sazvao i otvorio II. Vatikanski. Papa Franjo je odlučio kanonizirati Ivana XXIII. “pro gratia”tj. upisati ga u svete bez potvrde čuda. Čini se da ima dobre razloge za to. Uz to, htio je da kanonizacija ove dvojice papa bude istovremeno, a ne odvojeno kako bi to jedan dio vjernika želio. Papa Franjo je, uz to, prvi papa nakon II. Vatikanskog sabora koji nije sudjelovao u njegovu radu. Njegova volja da proglasi svetim Ivana XXIII. govori i o njegovom stavu prema Koncilu. Proglašenje svetim pape koji ga je sazvao baca i na sami Koncil svjetlo svetosti i važnosti za život Crkve. Pedest godina nakon Koncila ni Koncil ni papa koji ga je sazvao nisu zaboravljeni. Naprotiv. Čini se da su iznimno aktualni. I, postaje jasno kako je to važno sadašnjem papi.

    Za hrvatske vjernike II. Vatikanski nije igrao toliko važnu ulogu kao što je igrao papa iz Poljske. Premda je II. Vatikanski i u hrvatskoj crkvi pokrenuo vjerski i teološki život, premda upravo Koncilu valja zahvaliti probijanje glasa vjernika u ozračju ateističkoga komunizma i oblikovanje vjerničkoga života u nepovoljnim uvjetima, ipak je poljski papa Hrvatima ostao puno dublje u sjećanju. Mnogi Ivana XXIII. ne pamte, a neupitno je da mnogi pamte Ivana Pavla II. On je snažno podupirao borbu hrvatskoga naroda za samostalnost. Tri puta je bio u Hrvatskoj. Govorio je i pjevao na hrvatskom jeziku. Posvetio je mnoge kamene temeljce za ponovnu izgradnju razrušenih crkava. Ostavio je traga u zajedničkoj memoriji. Volio je Hrvate i to je znao pokazati. Ušao je u naše domove i naša srca. Hrvati su voljeli i druge pape. Došao nam je i papa Benedikt XVI., ali ni jedan nije toliko prirastao srcima hrvatskih katolika kao Ivan Pavao II. U jednom nedavnom razgovoru papa u miru, komu je uostalom Ivan Pavao II. poklonio veliko povjerenje, kaže da je uvjeren kako je Ivan Pavao II. svet. Navodi razloge: njegov intenzivni odnos s Bogom, zajedništvo s Gospodinom iz kojega je proizlazila radost kojom je nosio težinu poslanja i hrabrost s kojom se susretao s poteškoćama.

    Nije se odvećbrinuo o učinku svojih odluka. Brinuo se za svoju vjere, nadasve oko toga da mu odluke izrastu iz nje i da bude spreman na udarce koji su nerijetko dolazili nakon odluka. Bio je neumoran i uporan. Resila ga je hrabrost za istinu, ta neobična odvažnost ljudi na čelu nekog društva ili zajednice. Tko je iskusio zajednicu kojoj na čelu stoji neodlučan čovjek bez hrabrosti za istinu zna kako je zbog toga cijela zajednica bolesna. Hrabrost za istinu Ivana Pavla II. bila je iznimno važna za život cijele Crkve. Ivan Pavao II. nije se ravnao mjerilima uspjeha premda je to mogao i premda su to često činili mediji. Ravnao se savješću i vjerom, a uvid u njih nije dostupan izravno. Ivan Pavao II. je bio veoma privlačan fotografima. Bezbroj je njegovih fotografija, a one koje su nastale za njegovih posjeta Hrvatskoj govore mnogo o njemu čak i kada sve njegove riječi odu u zaborav.

    U nedjelju će ova dvojica papa koji su obilježili prošlo stoljeće biti proglašeni svetim. Što to znači vjernicima? Kao da im njihova svetost otvara vrata za osobniji i bliži odnos s likovima koje pamte i poznaju i kao da mogu biti u društvu s njima u svojim najintimnijim trenucima povezanosti s Bogom. Znači li nedjeljna kanonizacija išta nevjernicima i agnosticima? Njima svetost nije neki smisleni pojam. Trebaju ga prevesti u razumljivi jezik: uzor, cijenjen lik, heroj vjere, sposoban vođa ili nešto slično. No, ne mogu ne vidjeti važnost za život i duh hrvatskih katolika i hrvatskoga naroda. Vjernike se može prosuđivati i očima koje ne vide vjeru. Ivana XXIII. se naziva dobrim. S razlogom. Bio je prožet i obilježen dobrotom. Ivan Pavao II. je bio karizmatični komunikator. Znao je komunicirati s masama u globalnome svijetu. Obojica su prerasla i svoje vrijeme i izvanjske granice svoje Crkve. Svijet koji je snažno fokusiran na papu Franju u nedjelju će se naći pred zahtjevnijim zadatkom: što reći o papinstvu i Crkvi kada su odjednom u isto vrijeme četvorica papa u središtu pozornosti? Vjernicima je tu lakše. Njima u središtu nije ni sveti papa ni sveti otac, a ipak kroz svakog od njih prosijava neka dobra strana Uskrsloga.

    Prof. dr. sc. fra Ante Vučković

    facebook komentari