Connect with us

POVIJESNI DAN ZA CRKVU – dvojica Papa proglašeni svetima

Published

on

Povijest je danas napisana na Trgu sv. Petra gdje su dvojica papa, Franjo i Benedikt XVI., promaknuli u svece dvojicu svojih prethodnika, Roncallija i Wojtylu.

Bili su svećenici, biskupi i pape XX. stoljeća, rekao je Papa Franjo u homiliji tijekom svečane mise danas na dan Božjeg milosrđa, 27. travnja, proglašenja Ivana XXIII. i Ivana Pavla II. svecima.

papa

Bili su svećenici, biskupi i pape XX. stoljeća, rekao je Papa Franjo u homiliji tijekom svečane mise danas na dan Božjeg milosrđa, 27. travnja, proglašenja Ivana XXIII. i Ivana Pavla II. svecima.

Povijest je danas napisana na Trgu sv. Petra gdje su dvojica papa, Franjo i Benedikt XVI., promaknuli u svece dvojicu svojih prethodnika, Roncallija i Wojtylu. Stotine tisuća hodočasnika prisustvovalo je povijesnom događaju u Rimu. Ne samo na trgu sv. Petra, već i na ostalim rimskim trgovima pratila se preko velikih ekrana svečanost kanonizacije dvojice papa koji su izmijenili Crkvu i svijet.

kanonizacija pape

Nakon procesije i prije početka mise, papa u službi Franjo otišao je na trijemu ispred bazilike sv. Petra pozdraviti papu u mirovini Benedikta XVI., a taj čin pozdravili su vjernici pljeskom. Četvorica papa na Trgu sv. Petra. Povijest se događa uživo. Uzbuđenje među vjernicima je opipljivo. Ljudi kleče i mole. Među stotinama tisuća vjernika su i oni pridošli iz Hrvatske. Mnogi su došli zahvaliti na taj način Ivanu Pavlu II. za sve sto je učinio za Hrvatsku.

Papa Franjo izrekao je točno u 10.14 sati formulu kojom je svecima proglasio blaženog Ivana XXIII. (1881-1963) i blaženog Ivana Pavla II. (1920-2005). Ritual kanonizacije pratile su i delegacije iz 122 države svijeta koje su predvodili šefovi država i kraljevi, te premijeri i ministri, a među kojima je bio i hrvatski predsjednik Ivo Josipović. Među oko 150 kardinala bio je i zagrebački nadbiskup Josip Bozanić. Na trgu je bilo i 1000 biskupa i 6000 svećenika.

Ceremonija je bila svečana, ali ne rastrošna. Nisu načinjene nove velike slike, tapiserije, koje su bile istaknute na pročelju bazilike sv. Petra dvojice papa, već su upotrebljene one tapiserije koje su bile načinjene kada su bili proglašeni blaženicima, odnosno za Ivana XXIII. ona iz 2000. godina, a za Ivana Pavla II. ona iz 2011. godine.

– Bili su pape XX. stoljeća. Proživjeli su tragedije, ali nisu bili njima svladani. U njima jejači bio Bog, jača je bila vjera u Uskrslog Isusa Krista, čovjeka i Gospodina povijesti. Jače je u njima bilo božje milosrđe i jača je bila majčinska bliskost Marije, kazao je Franjo u homiliji.

U dvojici papa mogle su se kontemplirati Kristove rane, bili su svjedocima njegova milosrđa. Nisu se sramili Kristovih rana, jer one su ljubav. Bili su uz grešnike uz siromašne i oni su nada. Živjeti Evanđelje znači ljubav, milosrđe, jednostavnost i bratstvo.

– Tu sliku Crkve je Drugi vatikanski koncil imao pred sobom. Ivan XXIII. i Ivan Pavao II.surađivali su s Duhom svetim kako bi ponovno uspostavili i osvježili Crkvu prema njezinoj originalnoj fizionomiji koja je dala svece tijekom stoljeća. Nemojmo zaboraviti kako upravo sveci vode naprijed Crkvu. U sazivanju Drugog vatikanskog koncila Ivan XXIII. je pokazao delikatnu ljubav Duha svetoga, prepustio se da bude vođen i bio je za Crkvu pastir, vođeni vodič, kazao je Papa Franjo.

Ceremoniji je nazočio i predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko

Govoreći o Ivano Pavlu II., Papa Franjo je kazao kako Wojtyla bio “Papa obitelji”.

– Ivan Pavao II. je kazao kako bi volio biti zapamćen kao Papa obitelji. Drago mi je naglasiti dok proživljavamo hod prema sinodu o obitelji i s obitelji kako taj hod on gleda s Neba i prati nas i podupire, rekao je Franjo i molio da ta dva nova sveca pastira Božjeg naroda se zauzmu za Crkvu kako bi u dvije godine sinodalnog hoda Duh sveti bio u službi pastorala obitelji. Papa Franjo je kazao na koncu homilije kako misterij Božjeg milosrđa je nada, praštanje jer nas uvijek voli.

Liturgijski vodič kanonizacije dvojice papa pročitajte ovdje. Obred kanonizacije preko televizija pratilo je oko dvije milijarde ljudi.

[su_box title=”KANONIZACIJA” style=”soft” box_color=”#181811″ title_color=”#121212″]U nedjelju, 27. travnja u bazilici sv. Petra na proglašenju svetim dvojice papa bit će nazočno 150 kardinala, 1000 biskupa, više od 6000 svećenika i dvojica živućih papa: sveti otac, papa Franjo i sveti otac, papa u miru Benedikt XVI. Papa Franjo će predsjedati liturgiji proglašenja svetim pape Ivana XXIII. i pape Ivana Pavla II. Papa u miru će biti među koncelebrantima. Previše papa na istom mjestu u isto vrijeme? Unatoč kritičkim pitanjima, kao što je primjerice ono o primjerenosti da pape proglašavaju svoje prethodnike svetima, zasigurno je mnogo onih koji imaju dobre razloga za radost i slavlje. Poljaci će se jako radovati proglašenju svetim Ivana Pavla II. Ne samo zbog brzine njegova uspona na oltar, nego i zbog toga što se, nakon dugogodišnjeg papinstva, jošuvijek ne gasi živa uspomena, globalna prisutnost i ponos na poljskoga papu. Mnogi kojima je II. Vatikanski sabor na srcu imat će dobre razloge za radost zbog proglašenja svetim Ivana XXIII.

Oslobođenje od čuda kojim je papa Franjo otvorio put proglašenju ovoga pape svetim ne baca nikakvu lošu sjenu na papu koji je sazvao i otvorio II. Vatikanski. Papa Franjo je odlučio kanonizirati Ivana XXIII. “pro gratia”tj. upisati ga u svete bez potvrde čuda. Čini se da ima dobre razloge za to. Uz to, htio je da kanonizacija ove dvojice papa bude istovremeno, a ne odvojeno kako bi to jedan dio vjernika želio. Papa Franjo je, uz to, prvi papa nakon II. Vatikanskog sabora koji nije sudjelovao u njegovu radu. Njegova volja da proglasi svetim Ivana XXIII. govori i o njegovom stavu prema Koncilu. Proglašenje svetim pape koji ga je sazvao baca i na sami Koncil svjetlo svetosti i važnosti za život Crkve. Pedest godina nakon Koncila ni Koncil ni papa koji ga je sazvao nisu zaboravljeni. Naprotiv. Čini se da su iznimno aktualni. I, postaje jasno kako je to važno sadašnjem papi.

Za hrvatske vjernike II. Vatikanski nije igrao toliko važnu ulogu kao što je igrao papa iz Poljske. Premda je II. Vatikanski i u hrvatskoj crkvi pokrenuo vjerski i teološki život, premda upravo Koncilu valja zahvaliti probijanje glasa vjernika u ozračju ateističkoga komunizma i oblikovanje vjerničkoga života u nepovoljnim uvjetima, ipak je poljski papa Hrvatima ostao puno dublje u sjećanju. Mnogi Ivana XXIII. ne pamte, a neupitno je da mnogi pamte Ivana Pavla II. On je snažno podupirao borbu hrvatskoga naroda za samostalnost. Tri puta je bio u Hrvatskoj. Govorio je i pjevao na hrvatskom jeziku. Posvetio je mnoge kamene temeljce za ponovnu izgradnju razrušenih crkava. Ostavio je traga u zajedničkoj memoriji. Volio je Hrvate i to je znao pokazati. Ušao je u naše domove i naša srca. Hrvati su voljeli i druge pape. Došao nam je i papa Benedikt XVI., ali ni jedan nije toliko prirastao srcima hrvatskih katolika kao Ivan Pavao II. U jednom nedavnom razgovoru papa u miru, komu je uostalom Ivan Pavao II. poklonio veliko povjerenje, kaže da je uvjeren kako je Ivan Pavao II. svet. Navodi razloge: njegov intenzivni odnos s Bogom, zajedništvo s Gospodinom iz kojega je proizlazila radost kojom je nosio težinu poslanja i hrabrost s kojom se susretao s poteškoćama.

Nije se odvećbrinuo o učinku svojih odluka. Brinuo se za svoju vjere, nadasve oko toga da mu odluke izrastu iz nje i da bude spreman na udarce koji su nerijetko dolazili nakon odluka. Bio je neumoran i uporan. Resila ga je hrabrost za istinu, ta neobična odvažnost ljudi na čelu nekog društva ili zajednice. Tko je iskusio zajednicu kojoj na čelu stoji neodlučan čovjek bez hrabrosti za istinu zna kako je zbog toga cijela zajednica bolesna. Hrabrost za istinu Ivana Pavla II. bila je iznimno važna za život cijele Crkve. Ivan Pavao II. nije se ravnao mjerilima uspjeha premda je to mogao i premda su to često činili mediji. Ravnao se savješću i vjerom, a uvid u njih nije dostupan izravno. Ivan Pavao II. je bio veoma privlačan fotografima. Bezbroj je njegovih fotografija, a one koje su nastale za njegovih posjeta Hrvatskoj govore mnogo o njemu čak i kada sve njegove riječi odu u zaborav.

U nedjelju će ova dvojica papa koji su obilježili prošlo stoljeće biti proglašeni svetim. Što to znači vjernicima? Kao da im njihova svetost otvara vrata za osobniji i bliži odnos s likovima koje pamte i poznaju i kao da mogu biti u društvu s njima u svojim najintimnijim trenucima povezanosti s Bogom. Znači li nedjeljna kanonizacija išta nevjernicima i agnosticima? Njima svetost nije neki smisleni pojam. Trebaju ga prevesti u razumljivi jezik: uzor, cijenjen lik, heroj vjere, sposoban vođa ili nešto slično. No, ne mogu ne vidjeti važnost za život i duh hrvatskih katolika i hrvatskoga naroda. Vjernike se može prosuđivati i očima koje ne vide vjeru. Ivana XXIII. se naziva dobrim. S razlogom. Bio je prožet i obilježen dobrotom. Ivan Pavao II. je bio karizmatični komunikator. Znao je komunicirati s masama u globalnome svijetu. Obojica su prerasla i svoje vrijeme i izvanjske granice svoje Crkve. Svijet koji je snažno fokusiran na papu Franju u nedjelju će se naći pred zahtjevnijim zadatkom: što reći o papinstvu i Crkvi kada su odjednom u isto vrijeme četvorica papa u središtu pozornosti? Vjernicima je tu lakše. Njima u središtu nije ni sveti papa ni sveti otac, a ipak kroz svakog od njih prosijava neka dobra strana Uskrsloga.[/su_box]

Prof. dr. sc. fra Ante Vučković

facebook komentari

Continue Reading
Advertisement
Comments

Komentar

Bitno mi je oko BiH da postoji čvrsta potpora suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti BiH

Published

on

By

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je u petak da neće nuditi rješenja za posrnuli hrvatski koncern Agrokor, čiji su veliki vjerovnici ruske banke, nego pomoći u povezivanju ljudi iz Hrvatske i Rusije kako bi se uklonila “buka u komunikacijskom kanalu”.

Boraveći ovaj tjedan u posjetu Rusiji, Grabar-Kitarović je izjavila kako ne bi željela da Agrokor opterećuje odnose Hrvatske i Rusije te da je spremna posredovati između Sberbanke i hrvatskih institucija koje rješavaju pitanje tog koncerna.

“Ja se ne zavaravam da ja osobno mogu nešto riješiti. Međutim, vidim da postoji buka u komunikacijskom kanalu, da neke stvari nisu jasne ni s ruske ni s hrvatske strane i zato sam se ponudila da spojim ljude koji to rješavaju”, izjavila je predsjednica Grabar-Kitarović u razgovoru za HRT.

“Neću nuditi rješenja jer za to nisam ni ovlaštena niti kompetentna, ali mogu povezivanjem ljudi, prenošenjem poruka ako je to potrebno pomoći u rješavanju ovog pitanja”, dodala je.

Čelnik Sberbanke Herman Gref izjavio je u četvrtak da ponašanje hrvatske vlade u slučaju Agrokora, insolventnog koncerna koji je navodno sedam godina falsificirao svoje financijske izvještaje, narušava prava kreditora i kazao da je o Agrokorovom dugu prema Sberbanci razgovarao i s Grabar-Kitarović.

Gref je istaknuo da Sberbanka s hrvatskom vladom želi postići puno međusobno razumijevanje o Agrokorovu dugu, ali da mjere koje je dosad poduzela hrvatska vlada vrlo ozbiljno ugrožavaju prava kreditora, uključujući Sberbanku.

Grabar-Kitarović je u intervjuu ponovila da Inicijativa triju mora, koju je u Moskvi predstavila ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, nije uperena protiv Rusije.

“Htjela sam to raščistiti, a najbolji način je da nekom date projekte da se iz njih vidi o kakvoj je inicijativi riječ – izgradnji prometne, energetske i digitalne infrastrukture”, rekla je predsjednica govoreći o neformalnoj platformi dvanaest, uglavnom istočnih članica EU-a, koju podupire SAD.

Upitana dijele li njezin stav SAD, baltičke zemlje i Poljska koje su u lošim odnosima s Rusijom, istaknula je da se ne radi o “striktnoj inicijativi” u kojoj članice moraju usuglašavati nekakvu politiku.

“Ako nekim državama ne odgovara suradnja s Rusijom u smislu ulaganja kapitala, na javnim natječajima ne moraju se birati ruski izvođači”, rekla je Grabar-Kitarović.

Ističe da Hrvatska dijeli politiku EU-a i NATO-a, ali ne može zanemariti ulogu Rusije na jugoistoku Europe, posebno u BiH i Srbiji.

“Vrlo mi je važno da postoji čvrsta potpora suverenitetu, teritorijalnoj cjelovitosti i konstitutivnoj ravnopravnosti sva tri naroda u BiH te da Rusija potiče da se Hrvatska i Srbija približe rješavanju otvorenih pitanja”, istaknula je Grabar-Kitarović.

facebook komentari

Continue Reading

Hrvatska

SDP: Nećemo dići ruke za Zakon o braniteljima

Published

on

By

Premda je saborski Odbor za ratne veterane prije mjesec dana jednoglasno podržao prijedlog Zakona o hrvatskim braniteljima, zastupnici iz redova SDP-a za njega neće glasovati.

U najvećoj opozicijskoj stranci proteklih su mjeseci radili na stručnoj analizi zakona te su, kako kažu, uočili cijeli niz nelogičnosti, pa i nepravilnosti vezano uz brojne odredbe budućeg zakona koji bi se idućeg tjedna trebao naći u saborskim klupama na drugom čitanju, uskoro i na izglasavanju. Osnovne zamjerke, sažete u nekoliko ključnih kritičnih točaka, za Večernji list iznosi Franko Vidović, jedan od istaknutijih hrvatskih branitelja iz redova SDP-a.

Koliko je nezaposlenih?

S obzirom na to da su se nakon izvjesnog vremena promijenile potrebe, pa i starosna dob populacije, dobro je da se počelo s izradom zakona, premda mislim da se to moglo regulirati i izmjenama i dopunama postojećeg. No, kada je već pred nama, treba reći da se prijedlogom zakona broj branitelja povećava, dok se istodobno Registar branitelja zatvara. Evo, 25 godina nakon rata mi nalazimo nove branitelje i to će povećati populaciju za 100, možda i 150 tisuća ljudi. Sada ih je 505 tisuća, a na ovaj način taj će broj otići u nebesa, što će se negativno odraziti i na državni proračun RH – upozorava Franko Vidović.

Nadalje, podsjeća na riječi ministra Medveda kojima je najavio naknade za oko 82 tisuće nezaposlenih hrvatskih branitelja.

– Ako svi ti branitelji prime naknadu za nezaposlene kao što je predviđeno, u tu ćemo svrhu potrošiti milijardu i pol do dvije milijarde kuna više nego što to ministar prezentira u javnosti. Međutim, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, imamo “samo” 19 tisuća nezaposlenih hrvatskih branitelja! Doista ne znam odakle ministru tolika brojka, očito veliča lik i djelo te želi napuhati sposobnosti Plenkovićeve Vlade – kaže Franko Vidović.

Potom je istaknuo da pozdravlja mogućnost da branitelji mogu raditi nakon što odu u mirovinu jer u stvarnosti dobar dio njih i radi “na razne načine pa je u redu da se to na koncu i legalizira”.

U rangu nacionalne izdaje

No, ne pozdravljam uvjete pod kojima ovaj prijedlog zakona to nudi: bez odbijanja i jedne kune od mirovine, branitelj će primati i mirovinu i plaću. Nijedan drugi građanin nema takvu mogućnost i zato bi bilo pošteno da se skine određeni postotak od mirovine, deset posto, što bi bilo primjerenije u odnosu na druge građane, osobito umirovljenike iz sektora rada – kaže.

Ostvare li se ovakve prognoze, iz SDP-a upozoravaju na uzročno-posljedični pad mirovinskog sustava, što bi ugrozilo milijun građana a to je onda, poručuju, u rangu nacionalne izdaje.

Renata Rašović/večernji.hr

facebook komentari

Continue Reading