Pratite nas

Povijesni ‘strah’ Europe od Balkana

Objavljeno

na

Pojam Balkana i balkanizacije duboko se urezao u opću društvenu svijest kao nešto negativno, piše Deutsche Welle. No što je toliko strašno u vezi s Balkanom, pita se dopisnik njemačke novinske agencije DPA za ovu regiju.

 divljačka plemena balkanPojedini europski vlastodršci kao da parafraziraju prvu rečenicu Komunističkog manifesta: „Bauk kruži Europom“ ali danas se govori o „bauku Balkana“. Njemačka savezna banka u ožujku ove godine proglasila je opasnost od „balkanizacije“ globalnih financijskih propisa. Predsjednik njemačke Udruge za vanjsku trgovinu Anton Börner u više navrata opisao je eventualno napuštanje eura kao put koji vodi k „balkanizaciji i marginalizaciji Europe“. Lista je dugačka: bivši direktor Googlea Eric Schmidt nekoliko je puta pozvao na uzbunu zbog „balkanizacije Interneta“. „Događa se balkanizacija Europe“, žalili su se prije tri godine predstavnici njemačke naftne industrije zbog različitih smjernica o mješavinama benzina. „Bliski istok prijeti pretvaranjem u Balkan 21. stoljeća“ brine se bivši njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer u Süddeutsche Zeitungu. I na kraju, nekadašnji ministar vanjskih poslova Velike Britanije i generalni tajnik NATO-a George Robertson sumirao je u Washington Postu da bi „odcjepljenje Škotske od Velike Britanije moglo odvesti do ponovne balkanizacije Europe“.

Balkan – to su uvijek neki drugi

No što je toliko užasno s Balkanom da ga svi spominju samo kada treba dočarati da je nešto loše? Od čega se sastoji i gdje se uopće nalazi? Slovenski filozof Slavoj Žižek je sjajno, no ipak bezuspješno pokušao Balkan odrediti u geografskom smislu. Za Srbe, Balkan počinje u Bosni i na Kosovu, jer su srpski pravoslavni kršćani stojećima branili cijeli kršćanski svijet od muslimana. Za Hrvate koji žive na sjeveru ovog područja, Srbija je ulaz na Balkan, jer svojim susjedima pripisuju despotski i bizantski mentalitet. Slovenci sebe doživljavaju kao posljednje uporište demokratske srednje Europe, pri čemu za njih već i Hrvatska spada u Balkan. Ali tu nije kraj: Austrija i Italija opet na Sloveniju gledaju kao početak Balkana. Možemo ići još dalje: za neke Nijemce i Austrija nekako spada u Balkan, zbog bliskih povijesnih veza s tom regijom. Neki sjeverni Nijemci tvrde da čak i Bavarska na jugu zemlje “u sebi ima nešto balkansko”. Dakle: “Balkan je uvijek onaj drugi, negdje drugdje, uvijek malo dalje na jugoistoku”, piše Žižek. Zaista, ne mali broj žitelja bavarske metropole Münchena tvrdi da je granica Balkana južno od tog grada, a u Beču već svi znaju da ta ozloglašena regija “počinje na južnoj željezničkoj stanici”.

stećci balkanA opisati što je to Balkan i što to čini “Balkance” još je teže nego dati geografsku odrednicu. Sigurno je samo to da ih mnogi doživljavaju negativno, kada je još 1876. njemački kancelar Oto von Bismarck u parlamentu jasno rekao da Balkan „ne vrijedi zdravih kostiju jednog jedinog mušketira iz Pomeranije“. I jedanaest godina poslije potvrdio je da ga Balkan uopće ne zanima: “Prijateljstvo Rusije nam je daleko važnije nego prijateljstvo Bugarske i njenih prijatelja, koje imamo i u svojoj zemlji”.

Komplicirana povijest Balkana

Danas sve to ipak izgleda malo drukčije. Europska unija i prije svega Njemačka već dugo pokušavaju privoljeti Srbiju, kandidata za ulazak u EU i jednog od najbliskijih ruskih saveznika, da se priključi sankcijama protiv Moskve. Beograd to tvrdoglavo odbija, pozivajući se na povijesne veze s “braćom Rusima”. Sankcije bi bile “samoubilačke”, a zemlja bi “bez Rusije bila na koljenima” upozorio je nedavno srpski politolog Ivo Visković u razgovoru za Radioteleviziju Srbije.

Balkanizacija Europe uglavnom podrazumijeva opasnost od raspadanja cjeline na sastavne dijelove. Odvojene državice u EU, podjela na male pojedinačne valute, razgraničavanje interneta u pojedinačne segmente. Balkanom su stoljećima vladale dvije velike sile: Habsburška monarhija na sjeveru i Osmansko carstvo na jugu. Od devetnaestog stoljeća narodi su se u krvavim ratovima počeli oslobađati okupacije i graditi nacionalne države. Ali, zato što je Balkan u svojoj dugoj povijesti bio granica između Istoka i Zapada, između navodno zaostalog Orijenta i napredne Europe, granice su neprekidno gurane u jednom ili drugom smjeru. Vojni pohodi sa sobom su povlačili i civile, koji se nisu mogli tako brzo prilagoditi novim granicama. Tako je nastao šareni splet različitih narodnosti.

Po broju šoping-centara Europljani

Danas bi se to nazvalo kulturnim bogatstvom. Ali u groznim ratovima devedesetih Balkan se raspao u male države. Slovenija, Makedonija i Kosovo imaju dva milijuna, Crna Gora tek nešto više od 600.000 stanovnika. A te nove zemlje imaju još mnogo neraščišćenih računa. U zapadnoj Europi ih smatraju zaostalim, bez funkcionalnih institucija i tržišnog gospodarstva, s političkim vlastodršcima koji traže sukob, vladaju diktatorski i sputavaju rad medija i pravosuđa.

Njemačka kancelarka Angela Merkel i ministar gospodarstva Sigmar Gabriel upravo zovu na konferenciju o zapadnom Balkanu 28. kolovoza u Berlinu, gdje će biti obrađivani neki od tih problema. Poziv su prihvatili premijeri i ministri vanjskih poslova, financija i gospodarstva sedam država s područja bivše Jugoslavije, kao i Albanije. Hrvatska kulturologinja koja živi u Berlinu, Marija Katalinić, organizatorica filmskog projekta “Berlin goes Balkan” doživljava Balkance isto tako neutralno kao i Skandinavce. Ona se ironično pita u Novom listu: “Mi smo dakle Balkanci, kada odlazimo u minus na računu, kada pijemo kavu dva sata tijekom radnog vremena, kada ne plaćamo porez, tučemo žene i izrabljujemo svoje radnike. A postajemo Europljani kada imamo više tržnih centara nego vrtića i skloništa za žrtve nasilja u porodici, kada ne možemo platiti struju, ali nam djeca imaju najnovije iPhone?”

balkan-pozadina-paprikaBeogradski sociolog Jovan Bakić uopće ne vidi zašto bi Zapad promatrao “inferiorni” Balkan s tobožnje civilizacijske visine. “Balkan je zapadnjački produkt” kaže ovaj stručnjak “to je stereotip, koji potječe još od prije Prvog svjetskog rata”. Ovaj docent razrađuje pojam “europske skale za Orijent” kojom se „premjeravaju“ balkanske države: “Istočna Europa je orijentalna, jugoistočna Europa još više, a arapske zemlje i Turska su na još višem stupnju te skale”.

Nepovjerenje u državu

Kod znanstvenika vlada konsenzus oko toga da državne institucije od sredine 19. stoljeća ne nastaju prirodno, već da ih nameće Zapad. Pored stanovništva koje je uglavnom ruralno i okrenuto poljoprivredi, ovoj regiji je zajedničko i stoljetno tlačenje Beča i Istanbula. Zbog toga se razvilo duboko nepovjerenje građana prema državi, a prevara države se smatra nestašlukom dostojnim divljenja. U doba komunizma, ako ne i ranije, samovolja i diktatura vlasti ublažavani su „snalaženjem“ i „izvrdavanjem“.

Svaki balkanski dio inzistira na originalnoj narodnoj kuhinji, iako kulinarski specijaliteti najčešće vode porijeklo od austrijskih ili osmanskih jela. Pripremanje kave, bilo da je grčka, turska, srpska ili bosanska, poklapa se do nijansi. Veliki je i spor oko toga tko je prvi izmislio suvlaki odnosno ražnjiće ili burek.

„Prljavi, nepoželjni i nepošteni“

Još uvijek rasprostranjeno podcjenjivanje “Balkanaca” najdalje je otišlo u Austriji. Tamo se došljaci iz jugoistočne Europe pogrdno nazivaju i „Tschuschen“. “Ovaj pojam označava osobu koja je lijena, prljava, nepoštena i nepoželjna, i u najboljem slučaju može obavljati samo prljave i nisko cijenjene poslove, dakle da služi”, objašnjava hrvatski Novi list. Zbog toga je teško razumjeti “zbog čega se građani Hrvatske toliko trude da s Balkana pobjegnu na Zapad”.

Mnogo ljudi u balkanskoj regiji razmatra tezu koja se može ocijeniti kao razumna teorija ili kao šala, ovisno od toga iz kojeg ugla se promatra: danas su balkanske zemlje pet od 28 članica Unije. Ali još šest takvih država čeka pred vratima. Srednjoročno gledano, stvarna ili izmišljena proturječnost između sjeverne i zapadne Europe na jednoj, i jugoistoka kontinenta na drugoj strani – mogla bi se riješiti sama od sebe. (dw.de)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Politika

Plenković: Ova godina bila je za Hrvatsku jedna od najizazovnijih nakon Domovinskog rata

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković danas pred Saborom predstavlja izvješće o radu Vlade RH, dakle, rezime protekle godine njegova mandata.

Prije toga, Sabor je tradicionalno rad započeo nizom zahtjeva za stanke, a glavna tema je, očekivano, Agrokor.

Premijer Andrej Plenković predstavlja godišnje izvješće o radu Vlade.

Ovo je bila jedna od najizazovnijih godina za Hrvatsku od Domovinskog rata – politički, gospodarski i vanjskopolitički. Požari i poplave, kriza u Agrokoru, problemi arbitraže oko Ine.., rekao je Plenković na početku.

“U središtu Vlade je hrvatski čovjek. Naš osnovni cilj je ostvariti bolji život i bolji standard. O ljudima ovisi hrvatska budućnosti. Pronalaženje rješenja za demografski izazov je ključan zadatak Vlade. rast gospodarstva i ravnomjeran gospodarski razvoj je nabolja demografska politika”, kazao je dodavši da je u prvoj godini mandata značajno povećana financijska potpora roditeljima.

Naglasio je kako je prvi zadatak zaustaviti odlazak mladih iz Hrvatske. Najavio je i od iduće godine pilot projekte za testiranje obrazovnog programa i kurikularne reforme.

“Novi program treba spojiti obrazovni sustav sa stvarnim potrebama tržišta rada. Učenicima treba omogućiti razvijanje digitalne pismenosti, omogućit će im se razvoj s praksom najrazvijenih obrazovnih sustava. restrukturirat ćemo postojeće stručno povjerenstvo za kurikularnu reformu – usmjerit ćemo aktivnosti na sadržaj a ne sastav povjerenstva”, naglasio je.

Premijer je rekao da je njegova Vlada povećala mirovine, da će se boriti za ravnopravnost žena i muškaraca na tržištu rada te da će se boriti za radnike i njihova prava.

“Najveći reformski proces koji nismo mogli niti naslutiti prije 12 mjeseci je upravljanje krizom u koncernu Agrokor, kompaniji koja zapošljava u Hrvatskoj više od 30.000 ljudi. Nekontrolirani stečaj i propast koji je bio realna mogućnost prije šest mjeseci imao bi katastrofalne posljedice po Hrvatsku. Danas je svima jasno da Vlada takav scenarij nije smjela dopustiti”, naglasio je Plenković.

“Pokazali smo da država zna i može ragirati brzo. Predložili smo zakonsko rješenje koje je spriječilo tsunami u državi. Otvoreni smo da se o Agrokoru raspravlja u Saboru, ako ne na povjerenstvu onda na odborima ili na plenarnoj sjednici”, predložio je.

Naglasio je da su vjetar u leđa za transformaciju poslovanja u Hrvatskoj dobri ekonomski pokazatelji

“Započeli smo s procesom priprema za uvođenje eura, kao službene valute u Hrvatskoj. Sve nove članice unije, uključujući i Hrvatsku, obezale su se prihvatiti euro, kad se za to ispune uvjeti. Prije nego što postane članica monetarne unije, država treba uz pravnu konvergenciju, zadovoljiti četiri kriterija – stabilnost cijena, održivost javnih financija, koje obuhvaća dva kriterija – proračunski manjak i javni dug, stabilnost tečaja i konvergenciju dugoročnih kamatnih stopa. Strukturne reforme koje provodimo pridonose ispunjavanju navedenih uvjeta, koje moramo provoditi i zbog nas samih.

Trenutno, Hrvatska ispunjava sve kriterije osim jednog, a i kod omjera duga opće države i BDP-a, pozitivan je trend dinamike jer ekonomski oporavak i stabilnost javnih financija utječu na njegovo smanjenje. Za Hrvatsku je prema tome ispunjavanje kriterija dostižan i realan cilj.

Brojne analize i komparativna iskustva pokazuju da građani i poduzeća mogu očekivati pozitivne učinke od uvođenja eura. Glavna korist odnosila bi se na uklanjanje valutnog rizika, kojem su izloženi svi s kreditima izraženim u eurima. Poduzeća zadužena u eurima, a prihode ostvaruju u domaćoj valuti, više neće biti ranjiva na deprecijaciju tečaja.

Drugo, korist bi trebala proizići i iz smanjenja kamatnih stopa.

Vlada će s toga, zajedno s HNB-om, krajem listopada predstaviti nacrt strategije za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj, čime započinje javna rasprava o ovom procesu”, rekao je Plenković.

Kazao je kako će Pelješki most će biti jedan od najvidljivijih projekata u kojem se vidi korist u članstvu u EU. Rekao je i kako se tri pristigle ponude pregledavaju.

“Krajevi mosta grade se na hrvatskom prostoru. Pitanje izgradnje mosta s razgraničenjem nema veze”, istaknuo je odbacujući opet prigovore BiH na izgradnju mosta.

facebook komentari

Nastavi čitati

Događaji

Pretisak knjige „Južnoslavensko pitanje“, Ive Pilara, predstavljen  u Vinkovcima i Nuštru.

Objavljeno

na

Objavio

U okviru Dana matice hrvatske u Vukovarsko –  srijemskoj županiji  u prostorijama Ogranka Matice hrvatske u Vinkovcima, predstavljen je pretisak hrvatskog izdanja knjige Južnoslavensko pitanje, autora Ive Pilara.

Sutradan, 16. 10. 2017. predstavljanje je nastavljeno u dvorani  vinkovačke Gimnazije Matije Antuna Reljkovića , te  uvečer istog dana u prostorima Doma kulture u Nuštru.

Pretisak knjige i predstavljanje, organizirali su Ogranak Matice hrvatske Vinkovci i Građanska inicijativa Ivo Pilar.

Knjigu su predstavili prof. Stjepan Šterc, Dražen Švagelj, predsjednik ogranka Matice hrvatske u Vinkovcima i novinar Marko Ljubić.

Sudeći prema odazivu građana,  ovo je knjiga za  koju  hrvatska javnost pokazuje snažan interes, budući govori o Pilarovim predviđanjima o stanju u Hrvatskoj, analizira i osvjetljava povijest velikosrpskog posezanja za hrvatskim nacionalnim teritorijem te jasno oslikava genezu tih pojava. Iako izdana prije stotinu godina, u knjizi se  najavljuju  masovna iseljavanja  iz zemlje. Zbog kristalno jasne dijagnostike navedenih pojava i problema, knjiga je zabranjivana tijekom obje južnoslavenske kraljevine te tijekom SFRJ. Autor, dr. Ivo Pilar ubijen je od velikosrpskih organizatora, 1933., u Zagrebu.  Hvale vrijedan pretisak iz 1990., organiziran od Hrvatske demokratske stranke, pomalo se izgubio u vihoru ratnih događanja koja su uslijedila u Hrvatskoj.

„Čitajući Ivu Pilara imate osjećaj da se gotovo ništa nije promijenilo. Ivo Pilar i njegovo djelo je ostalo izvan kolektivne svijesti Hrvatske  jako dugo i ja bih rekao da je to usud svih ljudi koji su imali izraženu, vrlo jasnu, hrvatsku suverenističku ideju, koji su tu ideju htjeli maknut iz tog istočnog okruženja i usmjeriti Hrvatsku prema zapadu.“ – izjavio je na predstavljanju Stjepan Šterc.


Organizatori predstavljanja posebno zahvaljuju ravnatelju vinkovačke gimnazije prof. Stipi Tomiću, načelniku Općine Nuštar Hrvoju Drinovcu te svim nazočnima na predstavljanjima.

Građanska Inicijativa Ivo Pilar

Više o knjizi možete saznati ovdje:

http://juznoslavensko-pitanje.hr/

 

facebook komentari

Nastavi čitati