Pozadina nereda – Drugi dio

2

Nakon političke pozadine, par razmišljanja o ekonomskoj pozadini prosvjeda. Zašto „proljeće“ početkom drugog mjeseca?

Zašto Tuzla kao začetnik? Neka svatko donese zaključke koje hoće.

NVO Mafija

[dropcap]P[/dropcap]rije nego se krene u raščlambu istih, potrebno je jasno reći tko su glavni nositelji nereda. Nije to narod, niti su obespravljeni radnici propalih poduzeća, kako se to medijski uporno želi predstaviti. Dovoljno je na Internet tražilicama potražiti imena najglasnijih demonstranata i vrlo lako će se doći do zaključka kako su glavni akteri ovih protesta članovi NVO sektora, koji je u BiH sve samo NVO.

U stvarnosti je to umrežena produžena ruka političkih stranaka, financirana i kreirana od strane istih onih ljudi koji su 2011. državnim udarom nametnuli predsjednika Federacije i ilegalno imenovali Federalnu vladu. Ta NVO mafija je vrlo vješto izmanipulirala jadnim i obespravljenim narodom i dogodilo se upravo da oni kojima su usta puna „jedne i jedine” u borbi protiv nacionalističkih separatističkih snaga tu istu “jednu i jedinu” ruše iznutra.

Jedina stvar koja je sigurna u ovome jeste da tu NVO mafiju apsolutno nije briga za prava radnika propalih poduzeća, nego te iste radnike iskorištavaju za samo njima znane svrhe. Indikativna je izjava jednog od radnika tuzlanske „Dite” na početku nereda:

„Mi protestujemo što štajkom glađu, što blokiranjem pogona ima od 2012., iznenadilo nas je i sretni smo što su nam se pridružili i građani Tuzle, kao i radnici Konjuha, Krivaje i drugih propalih preduzeća”.

Austrijsko proljeće

[dropcap]K[/dropcap]oji su razlozi da su se najednom obespravljenim radnicima pridružile NVO? Jedan od razloga treba tražiti u vremenu javnog objavljivanja izvješća radne grupe austrijske vlade za Hypo. Izvješće datira iz studenog prošle godine, a u javnost je isplivalo, pogađate, 06. veljače. U izvješću se najavljuje kako bi eventualni stečaj Hypo banke, što stručnjaci smatraju neminovnošću, koštao Austriju 25 milijardi eura, što bi austrijskom gospodarstvu stvorio jedan ekonomski tsunami koji bi potopio cijelo austrijsko gospodarstvo, kao i odveo pokrajinu Korušku u bankrot. Austrijska vlada je mobilizirala sve moguće mjere i resurse, počevši od „zdravijih” banaka poput Erste group, Raiffeisen Bank i Bank Austrija, koje bi trebale apsorbirati toksičnu aktivu Hypa, pa do političkog lobiranja da se u što većoj mogućoj mjeri umanje dimenzije ekonomskog kratera kojeg će napraviti propast Hypo banke, kako govori i austrijski ministar financija Michael Spindelegger.

BiH je jedna od bitnih karika u lancu propasti Hypa. Cijeli niz propalih poduzeća kreditirao se u ovoj banci i time pronevjerio ogromne sume novca. Uđe se u propalo poduzeće putem mutnog procesa privatizacije, uz internu pomoć unutar banke digne se kredit, kojeg se nema namjeru nikada vratiti i to je to. Kad se uvidjelo da je vrag odnio šalu, moralo se u karike vlasti instalirati ljude koji bi putem proračunskih injekcija vratili makar dio pronevjerenog. Otuda protuustavno imenovana Platforma i sve što je došlo s njom kao nusprodukt. Koja se poduzeća najčešće spominju kada se radi o zahtjevima „protestanata” da se ispita privatizacija, redimenziraju dugovi i dadnu plaće radnicima (zanimljivo radnici na zadnjem mjestu). To su Konjuh, Krivaja i naravno Dita, od koje je sve (navodno) krenulo.

„Konjuh” Živinice se kreditirao kod Hypa u iznosu od 2,9 mln eura, a platformaška vlada je toj istoj firmi odobrila 18.06.2012. kreditno zaduženje od 1 mln KM, kao i financijsku pomoć od 2,5 mln KM, koju je svečano ustupio Nermin Nikšić prigodom posjeta toj tvrtki . Pogodite je li itko od radnika vidio gdje i na koji način su potrošena ova sredstva? „Krivaji” je odobren kredit u iznosu od 6 mln KM kod Razvojne banke. Međutim, najveći dužnik HYPO banke je, pogađajte
opet: Dita Tuzla.
Slobodna Bosna o Abdurahimiću 18.10.2012.

„Ditu” je privatizirala tvrtka „Lora” u vlasništvu Harisa Abdurahmanovića iz Sarajeva, koji je na račun ove tvrtke digao kredit u Hypu u iznosu od 7,1 mln eura, a zajedno sa kreditima u drugim bankama, ukupni dug ove tvrtke je oko 27 mln KM. Radi malverzacija i pomoći u financijskim malverzacijama sa mjesta direktora poslovnice Hypa u Tuzli je tada smijenjen Marijanko Divković.

Dvije koincidencije u nizu daju pravilo – Sherlock Holmes

U trenutku kada je već odrađena privatizacija tvrtke, aktualna županijska vlada apsolutno nema nikakvih ingerencija nad tvrtkom jer je ona privatno vlasništvo, prema tome tražiti smjenu te vlade radi provedene privatizacije nema smisla. Da se uistinu htjelo rješavati probleme Dite, trebalo se otići na sarajevske Poljine gdje Abdurahmanović ima na desetke duluma izgrađenog carstva, a ne pred zgradu Vlade ili Predsjedništva. Ruku na srce, BiH je prepuna raznih Abdurahmanovića koje bi trebalo potražiti i istražiti da se uistinu radi o socijalnom buntu i prosvjedima koji nemaju politički i interesni karakter.

Prema tome, voda do grla nije došla narodu (davno je prešla preko glave) nego ubačenim igračima u naš politički i ekonomski sustav, jer stvari ne idu kako su planirali. Koliko smo mi bitni uredu OHR-a najbolje govori činjenica da se nama naš jedini vođa Inzko u jeku ove krize i paleža obraća putem glasnogovornika, dok u isto vrijeme u svoje urede prima austrijske novinare Der Standarda iz Beča, najavljujući, u slučaju eskaliranja nereda, pozivanje, pogodite: austrijskih trupa.

Dakle, previše je koincidencija i nelogičnosti političke i ekonomske prirode u ovim prosvjedima, osobito u onom što nam uporno serviraju mediji, da čovjek ne bi ako ništa krenuo s postavljanjem određenih sasvim logičnih pitanja koji dovode u sumnju socijalnu motivaciju istih. Ako ništa na kraju bi čovjek mogao postaviti pitanje radi li se o bosanskom ili austrijskom proljeću? Hoćemo li još jednu koincidenciju? Koji austrijski sud je nadležan za aferu Hypo? Nadležan je sud odakle je rodom Valentin Inzko?

Slaven Raguž/hercegovina.info

facebook komentari

  • Crnostrig

    Nema do dezmozgensa i njegovih zajebancija:

  • Laktashenko Shumski Shtrumph

    Nema do dezmozgensa i njegovih zajebancija: