Pratite nas

Istaknuto

GENERAL PRALJAK: Pripadnici HVO-a bili su frustrirani činjenicom da ih je napao saveznik i da je svo oružje kojim ih je napao dobio od Hrvata

Objavljeno

na

General Slobodan Praljak, nekadašnji načelnik Glavnog stožera HVO-a na današnjoj Žalbenoj raspravi u predmetu Prlić i ostali, u svom zadnjem obraćanju kazao je kako su Hrvati, odnosno, pripadnici HVO-a, bili frustrirani činjenicom da su ih napali dosadašnji saveznici, tj. Armija BIH i to onim oružjem koje su dobili od Hrvata.

Načelnik Glavnog stožera HVO-a, general Slobodan Praljak, u svom obraćanju pred haaškim  sudom rekao je kako je Hrvati nisu imali izbori – mogli su se predati ili Armiji ili VRS-u.

Istaknuo je i kako su pripadnici HVO-a bili frustrirani činjenicom da ih je napao saveznik i da je svo oružje kojim i je napao dobio od Hrvata.

„Da bismo izbjegli sve ono o čemu je govorio dr. Prlić, što su Hrvati mogli? Mogli smo otići, predati se Armiji BiH i VRS-u, mogli smo pobjeći u Hrvatski ali to ne bi spriječilo količinu zločina“, rekao je Praljak.

Praljak je rekao i kako, kada se zapadne alijanse bore protiv vojnika ISIL-a onda su redom nužne kolateralne štete koje se događaju te da ako ne želite kolateralne žrve nemojte ni napadati – to je alternativa.

„Prošle 2016. godine, njemačko ministarstvo registriralo je 317 napada na izbjeglice, ta je država primila na desetine izbjeglica, međutim, predvidljivost broja je teži posao, a predvidljivost pojedinačkog slučaja kada gdje i tko jednostavno nije moguć, broj tih kaznenih djela i počinitelja koji su pronađeni je neznatan“, rekao je generalj Praljak kako je recimo, uragan Katrina u New Orleansu potaknuo  na više 1700 kaznenih djela, silovanje ubojstava i pljačkih no da moćni atributi još moćnije Amerike to nisu spriječiti a da je pronalazak počinitelja neznatana, prenosi dnevnik.ba

Dodao je i kako su  društvene znanosti  utvrdile da promjena društvene strukture potiče veći broj pojedinaca na kriminalno ponašanje.

„U BiH, 1992., nekoliko dana nakon srpske agresije, slomila se i urušila cjelokupna struktura države – nastupilo je stanje singularnosti a tada je moguće djelovati na dva načina – pokušati i pokušavati rekonstruirati normalne oblike vlasti i život zajednice što je težak, spor i neizvjestan posao“, rekao je Praljak.

„Broj mrtvih, ranjenih, prognanih, izbjeglih, neuspjesi mirovnih konferencija, izdaja muslimanske politike, agresija Armije BiH na Hrvate i samo trajanje rata bitno obrezvrjeđuju napore i rušte postignuto“, izjavio je Praljak na zadnjem obraćanju haaškom sudu.

„Za sebe tvrdim da sam djelovao tako, da i iz današnje perspektive, nakon  13 godine ne znam što bih promijenio, problem je što takvo djelovanje u tom kaosu ima maleni prostorni i vremenski doseg“, rekao je Praljak i dodao kako metodološka greška koja se naziva krivom pretpostavkom ili pogrešnom premisom, označava opću pojavu zapadne političke i društvene elite što je jasno i u ovom procesu.

„Izjenačavanje pojma željeti i htjeti, s pojmom moći neshvatljiva je pogreška. Od kuda toliki ratovi, s takvim posljedicama, ako ih nitko neće i ne žele, zašto je onda moć tako slaba?“, upitao se general Praljak.

„ Stupanj efikasnosti i ono što u NATO- savezu označa zapovijed, kontrolu i komunikaciju, moguće je primijeniti na HVO samo ako se izjednači sadržaj pojmova vojske zemalja zapada i HVO-a, no sadržaj tih pojmova previše se razlike u svim elementima, jer krive premise onemogućuju razumijevanje u potpunosti“, istaknuto je Praljak.

General Slobodan Praljak, kazao je također kako je agresija Armije BiH trajala na frontu dužem od 200 kilometara sa po tri i pol korupsa te da je trajnost njihovih napada na HVO- tijekom njegovog zapovijedanja doveo i vojnike i njega samog do ruba mentalne i fizičke iscrpljenosti.

„ U takvim uvjetima zapovijedanje iz neke generalske sobe nije moguće, po 20 sati dnevno bio sam na terenu s vojnicima, bodrio ih i borio se s njima“; rekao je Praljak.

Na samom kraju, Praljak je napomenuo Sudsko vijeće kako je Armija BiH  napadala HVO u Mostaru a ne obratno.

„Ustrajem u tvrdnji da je zakonit istinit, a ako na kraju zaključite da sam kriv, ne tražim olakotne okolnosti“, završio je svoje obraćanje Žalbenom vijeću Haaškog suda optuženi general HVO-a Slobodan Praljak, prenosi dnevnik.ba

Briljantni govor generala Slobodana Praljka u haaškoj sudnici: Ne odričem se Tuđmanove politike jer je ona stvorila RH i omogućila opstanak BiH!

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Događaji

Ukrcajte se na ‘Vlak slobode’: ‘Sjećamo se dana kada je 100.000 ljudi na Rivi pokazalo što je hrvatsko jedinstvo’

Objavljeno

na

Objavio

Njime se želi očuvati memorija na događaj prije 22 godine kada je “Vlakom slobode” iz Zagreba u Split doputovao tadašnji hrvatski državni vrh na čelu s predsjednikom Republike Hrvatske dr. Franjom Tuđmanom

“Vlak slobode” Split-Knin-Split, u spomen na istoimeni vlak koji je vozio na današnji dan 1995. od Zagreba do Splita i kojim je označen završetak oslobodilačke vojno-redarstvene operacije “Oluje,” krenuo je u subotu sa splitskog Željezničkog kolodvora, organiziran na poticaj splitskog gradonačelnika Andre Krstulovića Opare.

Njime se želi očuvati memorija na događaj prije 22 godine kada je “Vlakom slobode” iz Zagreba u Split doputovao tadašnji hrvatski državni vrh na čelu s predsjednikom Republike Hrvatske dr. Franjom Tuđmanom. Tada se na splitskoj Rivi okupilo više od 100 tisuća građana, podsjetio je gradonačelnik Krstulović Opara.

“Mi u Splitu smo jako ponosni na taj događaj i tadašnji doček ‘Vlaka slobode’ kojim je označeno hrvatsko nacionalno jedinstvo i kraj ‘Oluje’. U povijesti Splita i Republike Hrvatske ostat će sjećanje na tadašnji upit predsjednika Tuđmana okupljenima na splitskoj  Rivi – ‘što im još može obećati’, a oni su svi jednoglasno glasno odgovorili ‘Vukovar’, ‘Vukovar’ ” , naglasio je u izjavi novinarima splitski gradonačelnik.

Direktor HŽ Putnički prrijevoz Željko Ukić, koji se pridružio današnjem “Vlaku slobode” Split-Knin-Split, izjavio je kako su Hrvatske željeznice podržale prijedlog grada Splita za obilježavanje spomena na “Vlak slobode” koji je prije 22 godine  putem od Zagreba do Splita povezao do data razdijeljenu Hrvatsku zbog velikosrpske oružane agresije.

“‘Vlak slobode’ prije 22 godine važan je i za Hrvatske željeznice jer je njime povezan Zagreb i Split,” rekao je Ukić.

U današnjem “Vlaku slobode” su brojni uzvanici među kojima i župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban. Na putovanju do Knina ovaj vlak staje na mjesnim gradskim i općinskim željezničkim postajama gdje u njega ulaze gradonačelnici i načelnici mjesta.

facebook komentari

Nastavi čitati

Istaknuto

25. kolovoza 1991. – početak bitke za Vukovar

Objavljeno

na

Objavio

Današnji dan 25.08.1991. smatra se početkom bitke za Vukovar. Borbe u gradu i oko grada, sa poginulim i ranjenim, vodile su se od svibnja 1991., ali tog dana grad je napadnut iz svih smjerova svim raspoloživim naoružanjem “JNA”, uključujući avione.

Naime tog dana “Jugoslavenska narodna armija” koja je sve vrijeme uoči napada glumila suzdržanost i neutralnost kao ” tampon zona sukobljenih strana” otvoreno se svrstala na stranu agresora u trenucima kad je bilo vidljivo da regularne hrvatske policijske snage polako preuzimaju nadmoć na terenu nad srpskim teroristima i paravojnim formacijama.

Vidjevši da bi se ratna sreća mogla okrenuti na hrvatsku stranu, “JNA” je sve svoje potencijale, naoružanje i kompletnu ratnu mašineriju stavila na raspolaganje paravojnim srpskim snagama i pridružila se u sveopćem napadu na Vukovar.

To je bila 87-dnevna opsada hrvatskog grada Vukovara od strane “Jugoslavenske narodne armije”, uz pomoć srpskih paravojnih snaga od kolovoza do studenog 1991. godine tijekom Domovinskog rata.

Bitka je završena porazom Zbora narodne garde i jedinica MUP-a, velikim razaranjem Vukovara i brojnim ubojstvima i progonom hrvatskog stanovništva.

Grad je naposljetku potpuno uništen i okupiran 18. studenoga 1991.

Prema specijaliziranom elektroničkom portalu o Domovinskom ratu “Domovinski rat On Line”, ukupan broj stradalih boraca na hrvatskoj strani, gardista i policajaca, procjenjuje se na oko 2.500.
Oko 7.000 osoba, civila i vojnika, završilo je nakon pada grada u logorima u Srbiji. Poginulo je oko 1.000 civila, od čega 86 djece, od kojih je najmlađe imalo 6 mjeseci (Ivan Kljajić), koji je poginuo od krhotina srpske granate dok ga je otac Pavle Kljajić držao u rukama (ranjen u tom napadu, i on je uskoro umro).
Ranjeno je 2.500 osoba od čega su 570 ostali trajni invalidi. Bez jednog ili oba roditelja ostalo je 858 djece.
Još uvijek se traži gotovo 500 nestalih Vukovaraca.

Prema istom specijaliziranom elektroničkom portalu ukupan broj stradalih vojnika “JNA” i četničkih snaga na širem području Vukovara procjenjuje se do 8.000 poginulih, do 15.000 ranjenih te između 400-600 uništenih tenkova, oklopnih i transportnih vozila (JNA priznaje 110) , te oko 20 uništenih zrakoplova i helikoptera (“JNA” priznaje dva).

Za mnoge ratne zločine: ubojstva civila, mučenja i ubijanja, progone, etničko čišćenje, potpuno uništenje grada (tzv. famozno „prekomjerno granatiranje“), rušenje bolnice, kulturocid, logore u Srbiji i drugo još nitko nije odgovarao.

facebook komentari

Nastavi čitati