Pratite nas

Iz Svijeta

Predao se jedan od napadača na Charlie Hebdo

Objavljeno

na

Jedan od trojice osumnjičenih napadača na redakciju satiričkog tjednika Charlie Hebdo, 18-godišnji Hamyd Mourad predao se policiji u policijskoj postaji u gradiću Charleville-Mézieresu na granici s Belgijom. Policija se nakon toga obratila javnosti s molbom za pomoć u potrazi za preostalom dvojicom osumnjičenika, braćom Cherifom i Saidom Kouachi.

elitefh3sika2Uz apel, policijski stožer u Parizu objavio je i njihove fotografije te upozorenje da su 34-godišnji Said i 32-godišnji Cherif Kouachi naoružani i opasni, prenosi francuski AFP. Njihov navodni suučesnik, Hamyd Mourad, otišao je u policiju “nakon što je vidio da njegovo ime kruži na društvenim mrežama”, rekao je izvor AFP-u. Navodno je pritom tvrdio da je nevin i da je za vrijeme napada bio u školi.

Istodobno se tijekom noći odvijala policijska akcija u gradu Reimsu na sjeveroistoku Francuske. Neki mediji objavljivali su nepotvrđene informacije da je jedan od osumnjičenih ubijen, dok su druga dvojica privedena, neki da su sva trojica uhićena.

Policija je izdala dokument u kojem se trojica muškaraca traže zbog ubojstava povezanih sa napadom na Charlie Hebdo, navodi Reuters. U dokumentu se navode imena 34-godišnjeg Saida Kouachija, 32-godišnjeg Cherifa Kouachija i 18-godišnjeg Hamyda Mourada.

Policijski izvor rekao je da je jedan od njih identificiran pomoću osobne iskaznice koju je ostavio u autu za bijeg.

Braća Kouachi su iz Pariza, dok je Mourad iz sjevernoistočnog grada Reimsa, rekao je vladin izvor za Reuters. Policijski izvior istaknuo je i da je jednom od braće prethodno suđeno zbog optužbi za terorizam.

Cherifu Kouachiju suđeno je zbog kriminalne povezanosti s terorističkom skupinom 2005., nakon što je uhićen prije odlaska u Irak gdje se namjeravao pridružiti islamističkim militantima. Osuđen je na 18 mjeseci zatvora 2008., navode francuski mediji.

Desetak tisuća ljudi pridružilo se spontanim prosvjedima diljem Francuske u znak sjećanja na žrtve i za podršku za slobodu izražavanja.

Hrt.hr

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Ustavni sud poništio zakon o katalonskom referendumu

Objavljeno

na

Objavio

Španjolski ustavni sud proglasio je neustavnim pa poništio zakon o referendumu izglasan u katalonskom parlamentu, kojeg je još prošli mjesec preventivno suspendirao, rekao je u utorak glasnogovornik Visokog suda u Madridu.

Dvanaest sudaca jednoglasno je donijelo tu odluku koja pravno ne dopušta katalonskoj vladi proglašenje neovisnosti na temelju rezultata referenduma održanog 1. listopada.

Katalonski parlament je u rujnu većinom glasova donio zakon, a prošli tjedan je predsjednik katalonske vlade Carles Puigdemont poslao rezultate referenduma u parlament kako bi ondje zastupnici donijeli deklaraciju o nezavisnosti.

No nakon toga je Puigdemont suspendirao proglašenje nezavisnosti ponudivši španjolskoj vladi dva mjeseca za pregovore.

Na referendum je izašlo 2,3 milijuna od ukupno 5,3 milijuna birača od kojih se 90 posto izjasnilo za samostalnost, podatak je katalonske vlade.

Španjolska vlada dala je Puigdemontu rok do četvrtka da “jasno” i “kratko” kaže je li proglasio nezavnisnost kada je prošli tjedan u parlamentu rekao da preuzima mandat za proglašenje nezavisnosti sukladno rezultatu referenduma.

“U četvrtak nećemo reći ništa drugačije od onog što smo rekli u ponedjeljak”, izjavio je u utorak glasnogovornik katalonske vlade Jordi Turull. “Mi se i dalje zalažemo za dijalog. Želite li sjesti i razgovarati?”, dodao je.

U ponedjeljak ujutro, kada je istjecao prvi rok za odgovor Madridu, Puigdemont se u pismu poslanom premijeru Marianu Rajoyu nije izjasnio ni sa “Da” ni sa “Ne” već je ponudio dvomjesečno razdoblje za pregovore o nezavisnosti. Rajoy je u svom pismu takav odgovor odbio i rekao da će Puigdemont “biti jedini odgovoran za primjenu ustava” ako u četvrtak ne pošalje jasan odgovor na upit.

Turull je u utorak izašao na konferenciju za medije u Barceloni nakon što su u ponedjeljak navečer uhićena dvojica katalonskih dužnosnika optužena za organiziranje referenduma protivnog ustavu. Španjolski sud je optužio za “zasjedu” i “linč” u ime španjolske države protiv zagovornika nezavisnosti Katalonije.

“Predaja nije uključena niti u jedan scenarij ove vlade”, naglasio je Turull. U utorak su održani mirni prosvjedi u Kataloniji protiv zatvorenih dužnosnika Katalonske nacionalne skupštine (Asemblea Nacional Catalana) i Omniuma, dviju organizacija koje traže odcjepljenje od Španjolske.

Turull je pozvao na mirna okupljanja. “Nemojte podleći provokacijama države (Španjolske), poručio je s konferencije za medije. Ispred zgrade katalonske vlade prosvjednici su tražili puštanje Jordija Sáncheza i Jordija Cuixarta.

Oni su optuženi da su organizirali i mobilizirali masovne prosvjede prkoseći španjolskim vlastima pred katalonski referendum i nakon njega. Sutkinja je utvrdila kako su njih dvojica koristila internetske stranice i društvene mreže kako bi organizirali prosvjede kao dio “složene strategije” prema neovisnosti Katalonije. Sutkinja im je odredila pritvor dok traje istraga.

Katalonska vlada i prosvjednici zovu ih “političkim zatvorenicima” dok je španjolski ministar pravosuđa Rafael Catalá rekao kako ti aktivisti nisu politički zatvorenici.

“Pritvor im je određen zbog sumnje u kazneno djelo sprečavanja rada snaga sigurnosti”, rekao je Catalá.

Katalonska policija odbila je izvršiti sudski nalog te je mirno promatrala kako stanovnici ulaze na biračka mjesta 1.listopada. Nakon toga je reagirala španjolska civilna garda i nacionalna policija, ozlijedivši stotine osoba koje su mirno tijelima blokirale ulaze na birališta s kojih je policija odnosila glasačke kutije.

U ponedjeljak je na sudu u Madridu odgovarao šef katalonske policije Josep Lluis Trapero kojem je oduzeta putovnica dok traje istraga no nije mu određen pritvor.

Croacia avui, demá Catalunya iliti Hrvatska danas, Katalonija sutra!

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Konačni pad: Raka je pala, ruši se kalifat IS

Objavljeno

na

Objavio

Foto: AFP

Bitka za Raku završila je, objavile su utorak sirijske milicije istaknuvši svoj barjak na gradskom stadionu, posljednjem džepu otpora džihadističke Islamske države (IS) koja je taj grad učinila svojom prijestolnicom za Siriju 2014. i iz nje krenula u osvajanja kako bi proglasila kalifat koji se upravo urušava.

Pošto su noću na utorak Sirijske demokratske snage (SDF), savez kurdskih i arapskih milicija, osvojile bolnicu u Raki, preostalo je još istjerati posljednje džihadiste koji su pružali otpor na stadionu.

“Vojne operacije u Raki završile su. Grad je potpuno pod nadzorom” SDF-a, rekao je Talal Selo, glasnogovornik saveza koji je u lipnju počeo prodirati u taj grad.

“Sada se provode operacije čišćenja kako bi se uklonile preostale ćelije i razminirao grad”, rekao je Selo.

Najavio je da će SDF objaviti službeno priopćenje o oslobođenju Rake.

Pad Rake, grada u kojem su džihadisti organizirali pobjedničke parade nakon velikih vojnih uspjeha 2014., simbol je propasti kalifata pošto je IS u susjednom Iraku izgubio svoju tamošnju ‘prijestolnicu’ Mosul i potisnut je u pojas doline Eufrata i obližnju pustinju.

U bitki za Raku 3240 žrtava

SDF je završni napad na Raku pokrenuo u nedjelju pošto je skupina sirijskih džihadista napustila grad prema dogovoru s vijećem plemenskih staraca, pa je u gradu ostalo tek 300 džihadista braniti posljednje položaje. Evakuirano je 275 džihadista i njihovih obitelji i ne zna se jesu li se povukli u druga područja koja su još u rukama IS-a, piše agencija AFP.

Međunarodna koalicija koju predvode Sjedinjene Države neprestance je ponavljala da strani borci neće smjeti napustiti grad. “Najmanje želimo da strani borci budu oslobođeni i da im se dopusti povratak u zemlju porijekla gdje će sijati teror”, rekao američki pukovnik Ryan Dillon.

U nešto više od četiri mjeseca ubijeno je 3250 ljudi, od kojih 1130 civila, objavila je u utorak nevladina udruga Sirijski opservatorij za ljudska prava (SOHR).

Sukobi i bombardiranja koji su razorili bivšu prijestolnicu IS-a odnijeli su od 5. lipnja živote “1130 civila, od kojih su 270 bila djeca, a 2120 borci IS-a i snaga koje je podržavala vojska Sjedinjenih Država, navodi SORH.

Raka je bila prvi veliki sirijski grad koji je pao u ruke IS-a, odakle su počeli pohodi džihadista na ostatak Sirije te Irak i proglašenje “kalifata”.

Nekad prijestolnica Abasida, a 2014. simbol džihadističkog terora

Očevici prenose da su borci SDF-a u utorak slavili izvikujući slogane na ulicama među ruševinama zgrada na središnjem trgu. Zastava istaknuta na gradskom stadionu ima žutu pozadinu i crveni amblem kurdske vojne formacije YPG, najjače milicije u sastavu SDF-a, piše Reuters.

Raka je postala simbol najvećih okrutnosti džihadističke organizacije koja je u tome gradu planirala krvave napade počinjene po svijetu, a mnoge od njih u Europi.

Raka je svoj procvat doživjela u doba dinastije Abasida. Godine 772. kalif al Mansur naredio je gradnju, po uzoru na Bagdad, grada vojarne al Rafike, pored antičke Rake. Dva grada poslije su se stopila u jedana. Od 796. do 809., moćni kalif Harun al Rašid preselio je prijestolnicu Abasida iz Bagdada u Raku koja leži na raskrižju puteva između Bizanta, Damaska i Mezopotamije. Niknuo je grad palača i džamija.

Većinom grad sunitskog islama, Raka je smještena u dolini Eufrata, nedaleko od Turske i 160 kilometara istočno od Alepa te 200 km od iračke granice. Gradnja brane blizu grada Tabke omogućila je da Raka postane ekonomski važna zbog razvoja poljoprivrede.

Kada je 2014., Islamska država osvojila Raku i proglasila svoj kalifat, nametnula je svoj zakon terorom i užasom. Odrubljivanja glava, masovna pogubljenja, silovanja, otmice, etničko čišćenje, kamenovanje žena, ubijanje homoseksualaca strahote su koje su džihadisti snimali i postavljali na internet kao sredstvo propagande i oružje za ušutkavanje svakog otpora.

Raka i Mosul oslobođeni, ali IS još nije mrtav

Ultraradikalni džihadistički IS mjesecima trpi poraze u Siriji i Iraku pred ofenzivama koje vode lokalni borci uz pomoć Rusije ili Sjedinjenih Država.

U pokrajini Deir Ezor blizu Rake, džihadisti su napadnuti s dva bojišta. S jedne strane ofenzivu vodi sirijski režim uz potporu ruskih zračnih snaga, a s druge SDF uz zračne udare međunarodne koalicije predvođene SAD-om.

Rat u Siriji izrastao je iz protuvladinih prodemokratskih prosvjeda 2011., na koje je represijom odgovorila sirijska vojska. Rat je postao sve složeniji, upletale su se strane zemlje te razne džihadističke skupine, sirijski teritorij se mrvio, a milijuni Sirijaca izbjegli su i milijuni raselili. Rat je odnio više od 330.000 života.

facebook komentari

Nastavi čitati