Pratite nas

Naši u svijetu

Predizborna poruka hrvatske dijaspore

Objavljeno

na

Izbori u Republici Hrvatskoj, koji će se održati ovog tjedna (8.11.2015.) za Saborske zastupnike, imaju presudno povijesno značenje, jer nije u pitanju samo promjena ili izmjena vlasti, nego temeljita promjena nakaradnih zakona koji su unakazili Hrvatsku u svakom pogledu: nacionalnom, socijalnom, moralnom, gospodarskom, vjerskom, kulturnom i vanjskom rating-u.

[ad id=”68099″]

Hrvatska dijaspora, na žalost neće imati u ovim, kao i onim predhodnim izborima mogućnost dati svoj glas za promjenu vlasti i izmjenu samoubitačnih zakona, koje su nametnuli premijer Ivica Račan i premijer Ivo Sanader a osnažili predsjednik SDP-a Zoran Milanović i privremena predsjednica HDZ-a Jadranka Kosor. Saborski zastupnici u Vladi i u oporbi, koji su izglasali takve zakone suodgovorni su za katastrofalne posljedice.

Hrvatska politička emigracija bila je u najtežim vremenima glas hrvatskog naroda u slobodnom svijetu za slobodnu i samostalnu Hrvatsku, kad se u Hrvatskoj nije moglo ni glasno misliti o državotvornosti. Tko se je smio i mogao proturiječiti Titu koji je rekao ”da će Sava prije teći uzvodno nego će Hrvatska biti samostalna”?

Došli smo u situaciju, i pored ”proročanstva” jednog zločinca, da smo izborili izborili samostalnost, ostvarili slobodu i demokraciju u Republici Hrvtskoj. Doduše, još nisu oslobođeni svi hrvatski teritoriji koje je RH imali u republičkim granicama bivše države! Isto tako, hrvatski narod nije još osjetio slobodu govora i rada, jer su za cijelo ovo vrijeme – od oslobođenja do danas na vlasti ljudske spodobe koji su bili politički čimbenici u poraženom jugokomunističkom režimu.

Hrvatska dijaspora, koje je danas mnogo brojčanija nego što je ikada bilo, politički rečeno, postali smo nepoželjni, odnosno spušteni na iseljeništvo – na status non grate! Za takav status hrvatske dijaspore najzaslužniji su bivša privremena predsjednica Vlade Jadranka Kosor i vođa oporbene partije Zoran Milanović koji su višemilijunsku hrvatsku dijasporu sveli na stupanj ravan srpskoj nacionalnoj manjini u Hrvatskoj. Još i gore! Naime, srpska nacionalna manjina, odnosno Pupovčevi četnici, uz tri garantirana zastupnika u saboru, mogu birati još i druge dodate zastupnike srpske nacionalnosti u Hrvatski sabou, dočim hrvatska dijaspora nema takve mogućnosti! Očevidna je apsurdnost antihrvatske politike u RH gdje živi 4% Srba, a u Milanovićevoj vladi imali su 40% vlasti u svojim rukama!!! Pupovac se i dalje žali o ”velikoj ugroženosti Srba u RH”, kako bi dobio još jedan mandat da može varati Srbe i ucjenjivati Hrvate.

Hrvati iz BiH također predstavljaju dijasporu stoga će kandidati iz redova Hrvatskog nacionalnog vijeća BiH – biti birani u sabor, i zbog činjenice bliže su biralištima od nas koji smo raštrkani u Kanadi, Americi i Australiji, i tisuće kilometara udaljeni od birališta (malobrojnih veleposlanstava i konzulata). Današnja Vlada u RH ne skida glave sa ramena nama u ”ustaškoj” političkoj emigraciji, ali nam je oduzela glas i začepila usta za bilo kakav utjecaj na zbivanja u Hrvatskoj.

Izlaznost birača je sudbonosna za Hrvatsku

Kad je već nama u dijaspori oduzet glas na parlamentarnim izborima u RH, onda je dužnost svih građana koji imaju pravo glasa, a takvih službeno ima 3, 780.000, da ispune svoju građansku, ljudsku i hrvatsku dužnost; da se odazovu pozivu za spas Hrvatske koja se nalazi na rubu gospodarske propasti i na putu balkanske integracije. U ovoj borbi nije potrebno vatreno oružje, mada Milanović nudi ”vodene pištolje”, nego treba uzeti glasački listići i zaokružiti najboljeg na listi, a ne prektižiti, kako to neki ”dobronamjerni” sugeriraju.

”Kad je riječ o dolazećim parlamentarnim izborima u Hrvatskoj ljute me ”dobronamjerne sugestije” nekih od vas, posebice kad me pozivate na bojkot izbora i/ili križanje glasačkih listića, što energično odbacujem i ne dozvoljavam da mi itko od vas u ovoj dobnoj starosti ‘soli pamet’.

Vaš argumenat neodlučnosti ja uspoređivam sa pričom o Buridanovom magarcu. Radi se o nesretnom (iliti neodlučnom) magarcu koji se ne može odlučiti između dvaju jednakih plastova sijena i ugiba od gladi zbog svoje neodlučnosti. Buridanov magarac u filozofiji argumenat je za tezu da volja nije određena vanjskim motivima.”, napisao je dr. Tomislav Djurasović, publicist i politički emigrant.

Veliko je pitanje manipuliranja s viškom birača, mada je izvršena revizija biračkih spiskova, još uvijek ima 350.000 birača više nego punoljetnih osoba! Taj višak birača vjerojatno ima ”ime i prezime” nas iz dijaspore, koji imamo pravo glasa, ali su nam uskraćene mogućnosti glasovanja. Drugim riječima, koliko je god bitna izlaznost na birališta, toliko je važna autentičnost listića.

Rješavanje izbornih rezultata iza zatvorenih vrata

Vjekoslav Krsnik, poznati novinar u domovini i dijaspori, koji je pratio u DIP-u nekoliko izbora koji se po pristiglim rezultatima nisu mogli pratiti na monitorima u novinskoj sobi, jer je sve rješavano iza zatvorenih vrata Državnog izbornog povjerenstva na čelu s predsjednikom Vrhovnog suda Brankom Hrvatinom. Stoga je trebalo za ove izbore inzistirati da europska komisija evidentira glasačke listiće.

”Za opredjeljenje nestranačkih birača bilo je primarno glasovanje ”protiv” a ne ”za”, da bi se kaznila dotadašnja vladajuca koalicija. Prevedeno na sadašnje političko stanje sasvim je sigurno da će veći odziv birača na idućim izborima prije svega biti motivirana glasom ”protiv”. Može se Zoran Milanović uz pomoć skupo plaćenog američkog marketinškog stručnjaka truditi kolikogod hoće, ali hrvatski narod nije toliko glup da ga se dvaput uzastopce može povući za nos. SDP-ova Kukuriku koalicija jednostavno nije bila dorasla izazovima pred kojima se našla Hrvatska, pa se njezin ”Plan 21” ispuhao kao balon. Zato smješno, da ne kažem tragično. djeluju uvjeravanja Zorana Milanovića kako Hrvatska raste i kako nema povratak na staro, iako u svemu u čemu je Hrvatska rasla za njegovog mandata bilo je u negativnom smjeru, pa u stvari kad kaže da nema pčovratka na staro on radi u korist Domnoljubne koalicije koja nudi nešto novo. Tomislav Karamarko za razliku od Milanovića nije najmio stručnjaka da mu podigne osobni rejting nego ugledni njemački institut da mu napravi gospodarski program”, V. Krsnik, ”Živa istina” (24.10.2015.)

Milanovića čeka sudbina Ive Sanadera

Zorana Milanović, sada bivšeg premijera HR, čeka sudbina također bivšeg premijera Ive Sanadera, samo je razlika u krivičnom djelu. Premijer Ivo Sanader je bio prvi osuđeni ratni profiter i u zatvoru na izdržavanju kaznu. Sanadera su odrekli u stanci i oprali ruke od njegovih prljavština. Zoran Milanović je također prvi premije koji je osuđen na Zagrebačkom procesu HNES-e (31.10.2015.) uz zločinca Tita i uskoro će biti Sanaderom sustanar u Remetinci.

Hrvati u dijaspori čvrsto vjeruje, da su ovo posljedni izbori u Hrvatskoj u kojima nam je oduzeto pravo glasa, te da će nova vlada izmijeniti zakon o prebivalištu i ustoličiti ministarstvo za useljeništvo kako bi se mnogi od nas stariji mogli vratiti u svoju domovinu, i naša djeca i unučad kojima smo usadili u srce i dušu Lijepu našu!

Datum 8. 11. 2015. treba biti zapisan u povijest hrvatskog naroda – uz plebiscit i Oluju, jer će tog dana Domoljubna koalicija skrhati petu kolonu u Hrvatskoj. Hrvati su priznati u svijetu kao veoma pametan narod, pa se nadam da će hrvatski naroda u domovini na ovim sudbonosnim izborima pokazati svijetu ne samo domoljiblje nego i politički razum.

Rudi Tomić / Toronto/Hrsvijet.net

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Najave

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

Objavljeno

na

Objavio

Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva, Centar za kulturu i informacije Maksimir i Hrvatska matica iseljenika imaju čast pozvati Vas na svečano predstavljanje zbornika radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu održanom u Šibeniku od 1. – 3. srpnja 2016. pod naslovom HRVATSKA IZVAN DOMOVINE koje će se održati u srijedu, 18. listopada 2017. u 13 sati u velikoj dvorani HMI-ja, Trg Stjepana Radića 3Zagreb.

Uz pozdravne riječi ravnatelja HMI-ja Mije Marića, Zbornik će predstaviti urednici: dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj te akademski slikar Josip Boteri Dini autor naslovnice zbornika.

Opis Zbornika:

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE: svezak II : zbornik radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu (Šibenik, 1. – 3. srpnja 2016.) : uredili dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj, Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Centar za kulturu i informacije Maksimir, Zagreb, 2017, 830 str.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK), koji opseže 830 stanica, donosi fantastičan pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom migrantskom tematikom hrvatske provenijencije iz raznih grana ljudske djelatnosti od gospodarstva do kulture raspoređenih u 11 tematskih cjelina sa više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene:Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost,  Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive,  Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik,  kultura, književnost te  jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres, međunarodni znanstveno-stručni skup, uspješno je održan pod visokim pokroviteljstvom hrvatske Predsjednice Kolinde Grabar Kitariović u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016Zbornik je objavljen uz financijsku potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Hrvatska danas pripada krugu zemalja EU s najvećim relativnim udjelom ljudi u pokretu pa je Kongres stoga privukao mnoštvo sudionika iz brojnih zemalja od Amerike, preko europskih država do Australije. Nastupilo je ukupno 250 sudionika koji su održali više od 160 različitih izlaganja. Predsjednik Programsko-organizacijskog odbora HIK-a i jedan od inicijatora njegove misije u okviru akademske zajednice dr. sc. Marin Sopta u predgovoru ističe kako je cilj da HIK sustavno analizira razvojne doprinose hrvatskog iseljeništva modernizaciji hrvatskog društva, napose u razdobljima bližim suvremenosti. Promotori će pokušati odgovoriti na uredničko pitanje je li u Hrvatskoj danas, prema procjenama znanstvenika koji su nastupili na 2. HIK-u, riječ o fenomenima vezanim uz suvremenu mobilnost ili o egzodusu iz toliko željene neovisne Lijepe Naše.

Radujemo se susretu!

facebook komentari

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Milas poručio iseljenicima u Australiji: U domovini ste uvijek dobrodošli ona vas uvijek čeka i priželjkuje

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Desetog dana posjeta izaslanstvo je održalo radni sastanak s predstavnicima naših ljudi iz gospodarskog, društvenog i kulturnog života Melbournea

Tijekom posjeta Melbourneu, hrvatsko izaslanstvo na čelu sa Zvonkom Milasom, državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Ivanom Penavom, gradonačelnikom grada Vukovara, obišlo je Victorian School of Languages i Holy Family School, gdje ih je dočekao ravnatelj Peter Bruno, njegov zamjenik Anthony Laffy i voditeljica vjeronauka Stephani Berginc.

“Zbog programa hrvatskog jezika mnoge obitelji koje, iako su prilično udaljene od ove škole, već desetljećima upisuju djecu upravo ovdje. Podrška Ureda u radu nam je vrlo korisna i osigurava kontinuitet ovog kvalitetnog programa”, rekli su predstavnici ustanove u kojoj se od 1978. godine u redovnoj nastavi hrvatski uči kao strani jezik.

Nakon toga izaslanstvo iz domovine posjetilo je Hrvatski centar u Geelongu, čiji Lado ove godine slavi 45. godišnjicu postojanja.

U prostorijama Australsko-hrvatskih društvenih usluga izvršna direktorica Franci Buljat predstavila je rad te neprofitne udruge koja brine o starijim i nemoćnim osobama. Također, organizirano je i učenje hrvatskog jezika za odrasle, budući da štićenici udruge u starijoj dobi često govore isključivo hrvatskim jezikom.

U večernjim satima održan je susret s hrvatskim iseljenicima. Tom prigodom državni tajnik Milas snažno je naglasio važnost očuvanja hrvatskog jezika među mladim naraštajima te su predstavljeni iskoraci na tom području. Nakon toga uslijedila je predstava “Vukovarska večer”.

Desetog dana posjeta izaslanstvo je održalo radni sastanak s predstavnicima naših ljudi iz gospodarskog, društvenog i kulturnog života Melbournea te se na godišnjoj zabavi u organizaciji Folklorne skupine “Mladi Hrvati” iz Clifton Hilla susrelo s hrvatskim iseljenicima u Hrvatskom katoličkom centru Sunshine. “Zahvaljujem se na predanom trudu uloženom u svaki nastup kojim njegujete svoju hrvatsku kulturnu baštinu, toliko daleko od svoje domovine.

Hvala i vašim roditeljima koji nikada nisu dopustili da naš duh zamre u bilo kojem hrvatskom domu. Hvala i našim misionarima te svim vašim učiteljima koji trajno prenose ljubav prema Hrvatskoj na naše mlade ovdje u Australiji”, naglasio je državni tajnik Milas, dodavši: “Dragi mladi, nastavite njegovati svoj hrvatski identitet i znajte da se svaki vaš uspjeh slavi i u domovini.

Hrvatski duh ne poznaje udaljenosti, pogotovo danas kada nas dijeli samo jedan e-mail. Znajte da ste u domovini uvijek dobrodošli, da vas ona uvijek čeka i priželjkuje i da ste vi njezini najbolji ambasadori koji je čine ponosnom. Znajte da je kultura koju njegujete jako stara, bogata i cijenjena europska kultura. Znajte da su vaši korijeni u Hrvatskoj, a vi ste naše zelene grane raširene po cijelom svijetu”.

facebook komentari

Nastavi čitati