Pratite nas

Predložen model “minimalne multietničke potpore u kombinaciji s elektorskim pristupom”

Objavljeno

na

Izaslanstva HDZ-a BiH i HDZ-a 1990, predvođena predsjednicima Draganom Čovićem i Martinom Ragužem, održala su danas u Mostaru sastanak o provedbi odluke suda u Strasbourgu te međusobnim odnosima dvije stranke. N

Provodeći potpisani sporazum iz Bruxellesa  1. 10. 2013. godine kao i princip da jedan konstitutivni narod ne može drugom birati njegove predstavnike, HDZ BiH i HDZ 1990 predlažu zajednički model  – „Model minimalne multietničke potpore“, koji predstavlja kombinaciju većinskog i elektorskog modela izbora članova Predsjedništva BiH iz Federacije BiH.

Ovaj model trebao bi biti općeprihvatljiv svim stranama u BiH, jer osigurava provedbu svih principa potpisanih u Bruxellesu, te pruža nadu BiH da može nastaviti svoj euroatlantski put, i sprječava izolaciju BiH koja bi bila posljedica nepostizanja dogovora na predstojećem sastanku u Bruxellesu. HDZ BIH i HDZ 1990 ostaju otvoreni i za sve druge prijedloge i modele izbora članova Predsjedništva BiH koji su na tragu principa potpisanog sporazuma u Bruxellesu 1. listopada 2013. godine.

Zbog poštivanja preuzetih obveza i rokova iz Bruxellesa, HDZ BIH i HDZ 1990 smatraju nužnim organiziranje žurnog sastanka stranaka iz Federacije BiH na kojem bi se trebalo doći do usuglašenih i općeprihvatljivih rješenja u izboru članova Predsjedništva BIH iz Federacije BiH.

Na sastanku se razgovaralo i o međusobnim odnosima dvaju stranaka na svim  razinama, te je zaključeno kako će se 28. listopada u Mostaru održati zajednički sastanak vodstava dvaju stranaka, na kojem će se analizirati međusobni odnosi.

Raguževa najava u Dnevnom listu

Predsjednik HDZ-a 1990 Martin Raguž, govoreći o provedbi presude u slučaju Sejdić-Finci u svjetlu novog kruga pregovora između bh političara i predstavnika EU-a rekao je Dnevnom listu kako je najveći fokus posvećem modelu minimalne multietničke potpore u kombinaciji s elektorskim pristupom.

Raguž je izrazio uvjerenje kako će spomenuti model u konačnici biti i prihvaćen naglasivši kako je trenutačno intenzivirana komunikacija između predsjednika stranaka i specijalnog predstavnika EU Petera Sorensena u finalizaciji mogućnog konkretnog rješenja koje bi bilo na tragu 5. točke odnosno zaključka izjave, koju su potpisali predsjednici sedam stranaka u nazočnosti Štefana Fuelea i predstavnika Venecijanske komisije i Vijeća Europe, a gdje se, po njemu, krije ključ rješavanja enigme u BiH.

To bi značilo, u skladu s međunarodnim standardima, osigurati primjenu presude kroz rješenja koja će otkloniti diskriminaciju u Ustavu BiH (prava ostalih u smislu kandidiranja i mogućnosti izbora) uz istovremeno puno uvažavanje legitimne zabrinutosti konstitutivnih naroda da im se ne nameće izborna volja u izbornom procesu, navodi Raguž.

Smatra kako je peti zaključak do sada najveći iskorak u smislu balansiranja nacionalnih i individualnih prava jer se prvi put našla formula kako dovesti u sklad kolektivna i individualna prava.

U Intervjuu za Dnevni list Raguž pojašnjava kako je model minimalne multietničke potpore baziran na ustavnoj strukturi, a to su županije. Svi prigovori do sada su uglavnom osporavali određena rješenja zbog njihova stavljanja u kontekst nekakvog prekrajanja granica zbog čega su se pojavljivali i negativni stereotipi.

Raguž navodi kako spomenuti model polazi od strukture gdje bi se u kombinaciji prvog s najvećim brojem glasova i drugog osiguralo da oba člana Predsjedništva imaju potporu u županijama različite etničke većine, odnosno u najmanje tri ili dvije s drugom etničkom većinom. Ističe kako bi to bilo jamstvo da će biti ispoštovana većinska volja unutar različitih etničkih većina na cijelom području Federacije BiH.

“To je model koji može zadovoljiti sve međunarodne standarde i princip da se otkloni mogućnost da netko nekome nameće izbornu volju”, kazao je, između ostaloga, Raguž navodeći kako pozitivne naznake za takav model postoje i kod drugih stranaka, odnosno kod stranaka iz reda bošnjačkog naroda.

Fena / Dnevnik.ba

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Američki nosač zrakoplova patrolirao vodama istočno od Korejskog poluotoka

Objavljeno

na

Objavio

Nosač zrakoplova USS Ronald Reagan

Američki nosač aviona na nuklearni pogon Ronald Reagan u četvrtak je patrolirao vodama istočno od Korejskog poluotoka, u demonstraciji pomorske i zračne sile čiji je cilj upozoriti Sjevernu Koreju da ne poduzima bilo kakvu vojnu akciju.

Taj najveći ratni brod američke mornarice u Aziji, težak 100.000 tona, s posadom od 5.000 mornara, plovio je oko 160 kilometara, te je s njegove palube načinjeno skoro 90 letova borbenih aviona F-18 Super Hornet, navodi agencija Reuters.

Posada američkog broda izvodi vježbe s južnokorejskom mornaricom u kojima sudjeluje 40 ratnih brodova od Žutog mora zapadno od tog poluotoka do unutrašnjosti Japanskog mora.

”Mi smo ovom i mnogim drugim vježbama jasno pokazali da smo spremni braniti Republiku Koreju”, rekao je američki kontraadmiral Marc Dalton, komandant udarničke grupe.

Zvaničnici Sjeverne Koreje su to okupljanje ratnih brodova nazvala “probom za rat”.

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Bakir Izetbegović: Moj otac Alija je pred smrt ostavio BiH Erdoganu u amanet, da skrbi o njoj

Objavljeno

na

Objavio

Bošnjački član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović ponovo je u četvrtak eksploatirao problematičnu tezu po kojoj je njegov pokojni otac Alija prije smrti sadašnjem predsjedniku Turske Recepy Tayyipu Erdoganu povjerio ulogu svojevrsnog skrbnika nad BiH.

Sudjelujući u obilježavanju četrnaeste obljetnice smrti Alije Izetbegovića koji je bio prvim predsjednikom Predsjedništva BiH kao samostalne države, njegov sin je novinarima u Sarajevu kazao kako je veza između njegova oca i sadašnjeg turskog predsjednika bila veoma važna, a o tome svjedoči kako je Erdogan bio jedna od posljednjih osoba s kojom je razgovarao prije smrti.

“On (Alija) je u njemu je prepoznao budućeg jakog lidera i ostavio mu u amanet brigu za BiH. Ja mislim da Erdogan itekako dobro nosi taj amanet”, kazao je Bakir Izetbegović.

Na reakcije u povodu konstatacije o Erdoganu kao osobi kojoj je BiH ostavljena na skrb nije trebao dugo čekati a prvi je to učinio Izetbegovićev ogorčeni politički protivnik Milorad Dodik.

Kazao je kako je ta izjava “skandalozna i opasna” poručivši kako Bakir Izetbegović Erdoganu može dati na čuvanje samo ono što je katastarsko vlasništvo njegove obitelji.

“U BiH žive dva kršćanska naroda u čije ime Alija nikada nije govorio niti je imao mandat govoriti”, kazao je Dodik.

Sam Bakir Izetbegović u stalnim je kontaktima s Erdoganom, a jedan drugoga redovito oslovljavaju s “brate”. Zbog tako bliske suradnje Izetbegović je često izložen kritikama i optužbama da BiH dovodi u poziciju turskog vazala na Balkanu.

Turska se posredstvom svog veleposlanstva u Sarajevu izravno uključila u obilježavanje ovogodišnje obljetnice smrti Alije Izetbegovića i to ponudivši u četvrtak sarajevskoj publici premijeru turskog televizijskog dokumentarca pod naslovom “Alija, posljednji bedem islama”.

U filmu se veliča lik i djelo pokojnog bošnjačkog lidera, no čak je i njegovu sinu koji je nazočio projekciji zasmetao naslov koji je ocijenio “malo pretencioznim i jednodimenzionalnim”.

“Alija je naravno čovjek koji je borac za obranu islama na ovim prostorima, ali je bio i borac za demokraciju, slobodu, uvođenje višestranačkog sustava te obranu multietične supstance u BiH”, kazao je Bakir Izetbegović komentirajući film.

Začudio se ipak što se nitko u BiH nije sjetio snimiti film o njegovu ocu pa su to morali učiniti Turci koji su otišli i korak dalje jer njihova državna televizija TRT producira igrani serijal o Aliji Izetbegloviću koji se još snima.

Višnja Starešina: Pomozimo Bakiru vidjeti mudžahedine

facebook komentari

Nastavi čitati