Pratite nas

Reagiranja

PREDLOŽITE GENERALA PRALJKA ZA NOBELOVU NAGRADU ZA MIR

Objavljeno

na

Poštovana Predsjednice Republike Hrvatske

Poštovani Predsjedniče Hrvatske vlade

Poštovani Predsjedniče Hrvatskoga sabora

Pozivamo vas da podržite Hrvate iz Bosne i Hercegovine kojima će ove godine biti donijeta presuda u Haagu. Poznato vam je da su u prvostupanjskoj presudi optuženi na drastične kazne zbog izmišljenoga zločinačkog pothvata Republike Hrvatske u izmišljenoj agresiji na Bosnu i Hercegovinu. Zapravo, sudi im se zato što je Republika Hrvatska u više navrata spriječila ostvarenje velikosrpskog osvajanja susjedne države i pobjedu velikosrpskoga fašizma kome je kruna trebao biti genocid u Bihaću.

O tome smo svojedobno u dva navrata pisali Vijeću sigurnosti UN-a, ali bez uspjeha:

http://www.hkv.hr/10680-novo-pismo-hrvatskih-intelektualaca-vsun-a.html

Vjerujemo da ste svjesni činjenice da će eventualna takva presuda političkoga suda u Haagu itekako utjecati na našu državu. Zato vam predlažemo da svima pokažemo da Hrvatska nikada neće prihvatiti kažnjavanje onih koji su spriječili takve zločinačke naume svjetskih moćnika te da pokrenemo postupak kandidature generala Slobodana Praljka za dobivanje Nobelove nagrade za mir. Zapravo prijedlog i obrazloženje možete naći u najnovijoj knjizi prof dr. sc. Zdravka Tomca Hrvatski patriotizam – što to znači biti Hrvat.

 

OBRAZLOŽENJE

 

  1. Tomac: Slobodan Praljak – junak nad junacima i najveća žrtva protuhrvatske politike

 

Portal HKV-a: 27. travnja 2017.

 

Hrvatski general Slobodan Praljak

 

Zašto tvrdim da je Slobodan Praljak zaslužio biti barem kandidat za Nobelovu nagradu za mir? Zašto tvrdim da je Slobodan Praljak hrvatski Sokrat koji je u sokratovskom govoru potpuno razobličio lažne optužbe Haaškog suda? Zašto tvrdim da je Slobodan Praljak heroj nad herojima? Zašto tvrdim da je Slobodan Praljak najveća žrtva protuhrvatske politike, a osobito tužiteljstva Haaškog suda koje želi uništiti i Praljkovu obitelj, ni krivu ni dužnu.

Kako su moguće monstruozne optužbe tužiteljstva Haaškog suda koje Slobodana Praljka uspoređuju s nacistima, nazivajući ga hrvatskim Goeringom.

Evo argumenata i odgovora na te podvale i na pitanja koja se nameću.

Slobodan Praljak je, da bi spasio  žene i majke vojnika JNA, ugrozio vlastiti život kod vojarne JNA u Grahovini. Bio je dogovor da se prekine vatra, napravljen je brisani prostor između Hrvatske vojske i vojarne. Preko tog brisanog prostora majke i supruge opkoljenih vojnika JNA išle su ih posjetiti. Pri povratku majka i supruga netko ja zapucao, a žene su se našle na brisanom prostoru. I tada iz rova prvi iskače Slobodan Praljak. Ljudina, onako visok i korpulentan, trči prema ugroženim ženama i viče raširenih ruku: „Ne pucajte, ne pucajte!“ Međutim, i dalje nastavljaju pucati. Praljak i dalje trči, dolazi do grupe žena i baca se na njih i svojim tijelom ih štiti da ih koji metak ne bi pogodio. To je junaštvo nad junaštvima, gesta humanosti kojom Slobodan Praljak, general Hrvatske vojske, žrtvuje vlastiti život da bio spasio supruge i majke od neprijatelja, agresora, koji su napali Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Taj junački čin nije bio jedini. Bilo ih je mnogo. Još jedanput je Slobodan Praljak svojim tijelom štitio zarobljene vojnike JNA i brinuo se da sretno stignu svojim kućama. Slobodan Praljak izvukao je zarobljene civile Srbe iz logora u Dretelju prijeteći oružjem HOS-ovcima, pretežno Muslimanima, koji nisu htjeli pustiti zarobljene Srbe. Slobodan Praljak izvlačio je ranjene Muslimane iz bolnice u istočnom Mostaru. Organizirao je izvlačenje, prebacivanje i smještaj 15 tisuća Muslimana iz Stolca i Dubravske visoravni splavom preko Neretve. Prevozio je ranjene Muslimane helikopterom iz istočnoga Mostara u Split.

Muslimansku obitelj iz Uskoplja s djetetom oboljelim od leukemije prebacio je u Split na liječenje. Pomogao im je stjecanje hrvatskoga državljanjstva kako bi na teret hrvatskoga proračuna mogli otuptovati u Švicarsku na liječenje. Pustio je na svoju ruku zarobljene muslimane poslije sukoba u Rami-Prozor.

Navodimo još dva osobna herojska čina Slobodana Praljka i njegove obitelji. Smjestio je Muslimane u svoj stan u Zagrebu, hranio ih i liječio. Isto je to učinio i u svojoj vikendici u kojoj je također smjestio Muslimane i brinuo se za njih. To su samo neka junačka djela Slobodana Praljka. Tijekom rata sprječavao je osvetu nakon što su Muslimani počinili zločine u Uzdolju, Doljanima i Grabovici. Osobno je provodio konvoje s hranom za Muslimane, čak i konvoje s oružjem i onda kad su, pokušavajući osvojiti Srednju Bosnu, krenuli u rat protiv Hrvata.

 

Umjesto odličja grozni napadi

 

Toliko je tih junačkih i humanih djela da ne znam za sličan primjer u povijesti ratovanja. Za ta humana djela Praljak zaslužio je da ga Muslimani odlikuju najvećim odličjima, a da mu Međunarodna zajednica oda najviše priznanje. Umjesto toga Slobodan Praljak doživljava grozne napade. Tužiteljstvo Haaškoga suda proglašava ga nacistom, uspoređuje ga s Goeringom, a krivotvorinama i lažima optužen je prvostupanjskom presudom na tešku robiju. I danas je u zatvoru već punih 11 godina i čeka konačnu drugostupanjsku presudu. Kad bi bilo imalo pravde i ljudskosti, onda bi već davno Slobodan Praljak trebao biti oslobođen, a ne godinama tamnovati u Haaškim kazamatima.

Do kraja godine očekuje se konačna drugostupanjska presuda. Kad bi bilo imalo pravde, onda bi sudski pravorijek morao biti oslobađajući. Slobodan Praljak bi morao biti proglašen nevinom osobom. Očito je da Haaški sud nije pravedan kad nakon navedenih junačkih djela proglašava Slobodana Praljka nacistom i Goeringom. Ne bi bilo moguće da Carla del Ponte, tužiteljica Haaškoga suda, otvoreno promiče svoju antihrvatsku rasističku politiku na temelju koje su Hrvati optuženi i suđeni u Haagu. Carla del Ponte je rekla da su Srbi kopilad, a da su Hrvati podmukla kopilad. Nakon što je Tužiteljstvo Haaškog suda nedavno ostalo pri svojim groznim optužnicama, Slobodan Praljak je u svom sokratovskom govoru između ostalog istaknuo: “Da sam ja, Slobodan Praljak, kojim slučajem napisao ili izrekao takvu kvalifikaciju bilo kada u bilo kojoj formi prema bilo kojem narodu ili skupini u vrijeme rata na prostorima bivše Jugoslavije, dobio bih samo zbog toga pet godina zatvora. Želim doznati vrijedi li na sudu u Haagu „Quod licet Iovi, non licet bovi.“. Želim doznati brine li se Međunarodna organizacija, koja je osnovala Haaški sud, o njegovoj pravičnosti, i podržava li taj stav?”

 

Prikupljanje dokumenata

 

Slobodan Praljak izveo je još jedno herojsko djelo. U zatvoru je skupljao dokumente o ratu i argumentima razobličio lažne optužbe, učinio ih je smiješnim. Dokazao je da ono što Tužiteljstvo naziva nacizmom i zločinom da je bila samo borba hrvatskoga naroda za slobodu, nacionalnu i građansku. Praljak je u svojoj sokratovskoj obrani na kraju iznosi dokaze zašto ga se želi uništiti, zašto žele uništiti i njegovu obitelj, zašto samo za njega traže od Hrvatske države da proda njegovu imovinu i da plati milijunske troškove njegove obrane, koju Haaški sud plaća za sve osim za Slobodana Praljka. Njemu ne mogu oprostiti što je argumentima pokazao ne samo da nije Goering i nacist nego da je istinski humanist, jedan od najvećih u povijesti ratovanja. Praljka i njegovu obitelj žele uništiti i zato što se nije bio spreman odreći nacionalne politike dr. Franje Tuđmana, nego je tvrdio da je ta politika stvorila Republiku Hrvatsku i omogućila opstanak Bosne i Hercegovine kao države. U svom sokratovskom govoru rekao je sljedeće: „Ne odričem se smisla i pravnog temelja Hrvatske zajednice Herceg Bosne, izraza volje Hrvata u Bosni i Hercegovini, suverenoga i konstitutivnoga naroda u toj državi. Hrvatska zajednica Herceg Bosna omogućila je stvaranje HVO-a koji je 1992. obranio Bosnu i Hercegovinu i jug Hrvatske, a 1993. spriječio ostvarenje agresivnih planova Armije Bosne i Hercegovine.”

Slobodan Praljak rekao je istinu koju ne žele čuti o muslimanskoj politici u BiH-u. Dokazao je da su Armija Bosne i Hercegovine u nemoći da obrani teritorij od velikosrpske agresije krenula u ofenzivu prema HVO-u. Također, dokazao je da je Armija BiH počinila teške zločine nad Hrvatima u Konjicu, Čapljini, Doljanima, Bugonju, Grabovici, Uzdolju i drugdje.

Svoj govor zaključio je rečenicama: „HVO se branio od agresije i 1992. i 1993 i 1994. Godine, a dužnost je zapovjednika ne izgubiti rat.“ Na kraju je rekao: „Moja savjest je čista.“ On je to i dokazao neoborivim argumentima i činjenicama u svojim knjigama i u svojoj obrani.

Neshvatljivo je da je Hrvatska država uvela porez na šund, na te njegove knjige. Tražili su da plati 500.000 HRK-a poreza umjesto da mu zahvale. Moramo ovdje istaknuti da je Zoran Milanović, bivši predsjednik Vlade, tada postupio domoljubno i humano, i na našu prozivku poništio odluku o šundu i oslobodio Praljkovu obitelj plaćanja velikoga poreza.

Međutim, i danas Hrvatska država nema čistu savjest. Haški sud traži od Republike Hrvatske da proda Praljkovu imovinu i plati milijunske iznose za Praljkovu obranu. Umjesto da se Republike Hrvatske pobuni, izvršitelji njezine politike mirno primaju taj nalog i time dovode u pitanje sudbinu i Praljkove obitelji. Možemo stoga reći, što se tiče Slobodana Praljka, da mnogima, ne samo u Međunarodnoj zajednici nego i u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, savjest nije čista. Bez obzira na konačnu presudu Haaškoga suda, doznat će se povijesna istina. Već danas može se utvrditi kako Slobodan Praljak nije samo najveća nevina žrtva Haaškoga suda i dijela međunarodne politike, nego i protuhrvatske politike u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.

 

Izmišljena optužba o miniranju mosta u Mostaru

 

Sjetimo se koliko smo puta pročitali, čuli i vidjeli kako u hrvatskim medijima kruže izmišljene optužbe da je Slobodan Praljak minirao i srušio most u Mostaru. I nakon što je dokazano da je most miniran iznutra i srušen, a ne topničkom paljbom pod zapovjedništvom Slobodana Praljka, i dalje se te optužbe ponavljaju. Brojne humanitarne organizacije i organizacije za ljudska prava, cijelo su vrijeme šutjele, i ne samo što su šutjele i prešućivale istinu o Slobodan Praljku, nego su i sustavno pomagale da se šire laži i klevete kojima su narušavale njegov ljudski dignitet. Na taj način nije Slobodan Praljak jedina žrtva protuhrvatske politike; žrtva je cijeli hrvatski narod. Žrtve su mnogi poput braće Kupreškić, koji su pred vlastitom djecom uhićivani kao najveći teroristi, koji su godinama tamnovali u haaškim kazamatima, da bi na kraju bili oslobođeni, a da im se nitko za to nije ispričao i priznao krupnu pogrješku. Čega li smo se naslušali u ovim godinama, pogotovo nakon prvostupanjske presude na teške robije; što li su sve govorili i pisali o Gotovini i Markaču? Koliko je lažnih optužbi izrečeno na račun dr. Franje Tuđmana, prvog hrvatskoga predsjednika, na račun Oluje, na račun Hrvatske? Iako istina postupno dolazi na vidjelo; na nju i dalje traje agresija izvana i iznutra. Nema u našim medijima tekstova koji bi opisali stvarnu ulogu Slobodana Praljka u ovom ratu i pokazali kako je teško shvatiti da jedan takav čovjek, istinski humanist bude proglašen nacistom i hrvatskim Goeringom. Povijesna istina će se doznati bez obzira na konačnu presudu Haaškog suda. Slobodan Praljak bit će heroj nad herojima hrvatskoga naroda i žrtva nad žrtvama protuhrvatske politike.

Trebalo bi na sličan način pisati i o ostalim haaškim optuženicima, herojima i žrtvama. O njima pišemo godinama na našem portalu, a o Gotovini i Markaču sam sam napisao stotine stranica.

Hrvatski narod slavio je kao jedan od najvećih dana u svojoj povijesti, kad je barem što se njih tiče, pobijedila pravda, i kad su proglašeni nevinima. Ali ni ta presuda nije bila dovoljna da bi zaustavila laži i klevete protiv državnoga i vojnoga vodstva na čelu s dr. Franjom Tuđmanom, protiv Hrvata u Bosni i Hercegovini, nego su se nastavile optužbe kao da pravorijeka o nevinosti i nije bilo.

Za hrvatski narod je važno da za sve nas u Hrvatskoj i među našim sunarodnjacima u svijetu utvrdimo istinu i politički se obračunamo s petom protuhrvatskom kolonom. Kao potpredsjednik Hrvatskoga nacionalnog etičkog sudišta s pedesetak istaknutih intelektualaca posljednjih smo godina osudili smo veći broj državnih dužnosnika koji su počinili moralnu veleizdaju hrvatskoga naroda. To nije dovoljno. Morat će Hrvatski sabor, prije ili kasnije, utvrditi istinu i o monstruoznim optužnicama Haaškoga suda i djelovanju pete protuhrvatske kolone te i službeno obraniti hrvatski narod od lažnih optužba.

 

Umjesto zahvale Praljkove knjige proglašene šundom

 

Slobodan Praljak u svojim je knjigama učinio više nego svi hrvatski povijesni instituti i povjesničari. Zato je ’prestrašno’ što umjesto zahvale Hrvatske države doživio da su se njegove knjige pokušale proglasiti šundom odnosno što je Država Hrvatska prihvatila da Praljkovoj obitelji oduzmu imovinu i onemoguće njezin normalan život. Dakle, hrvatski patriotizam pokazuje se na djelu, kad se radi o Haaškom sudu mnogo je lažnih patriota i domoljuba, a mnogo izdajnika i veleizdajnika. Najteže je što su neki od njih bili u samom državnom vrhu tako da su mogli nanijeti neprocjenjive štete hrvatskom narodu. Svi smo na neki način krivi što smo dopustili postojanje takve politike i što su mnogi, ne samo mirno gledali nego i pomagali takve monstruozne optužbe i presude. Sve ovo što sam napisao pokazuje i dokazuje da Slobodan Praljak zaslužuje biti kandidat za Nobelovu nagradu za mir i humanost, a da svi oni koji su ga lažno optuživali zaslužuju sudbinu Sokratovih tužitelja u Staroj Grčkoj.

U članku Gotovina, Carla del Ponte i Sokrat objavljenu u knjizi Ante Gotovina u izdanju UBIUDR-a Podravke, između ostalog sam napisao:

„Velika je pogreška Hrvatske što je prihvatila nemoralne, nepravedne i neistinite optužnice Haaškog suda koji, htjeli to priznati ili ne, pokušavaju krivotvorinama pretvoriti Hrvatsku iz žrtve u agresora, a Srbe iz agresora u žrtvu. Velika je pogreška što je Hrvatska dozvolila da se nevini ljudi proglašavaju ratnim zločincima i što je prihvatila nemoralnu praksu da hrvatski generali i Hrvatska kao država mora dokazivati svoju nevinost. Vrlo je opasno prihvaćati praksu po kojoj se može optuživati nevine koji su onda dužni dokazivati svoju nevinost. Zato se kaže da je pravednije da deset zločinaca bude na slobodi nego jedan nevin u zatvoru. Zaštita nevinih bitna je tema svake demokracije od Sokrata do danas. U staroj grčkoj demokraciji optuženi je mogao birati vrstu kazne. Smatralo se da na taj način on posredno prihvaća suverenitet suda i svoju krivnju. Sokrat je smatrao da je nevin i nije htio priznati suverenitet suda ni svoju krivnju i zato je izabrao smrt, odbivši birati vrstu kazne. Janko Bobetko, upokojeni general Hrvatske vojske, koji je bio uvjeren u svoju nevinost, postupio je kao i Sokrat, odbivši nadležnost Haaškog suda rekavši: „Živ ne idem u Haag.“ Slično je postupio i general Gotovina koji nije prihvatio lažne optužbe i koji nije htio na sudu dokazivati svoju nevinost. Osam od deset Hrvata iz srednje Bosne koji su prihvatili ići dokazivati nevinost u Haag, prije nego što su pušteni, odležali su godine robije a da im se nitko nije ispričao. Zato bi bilo pravedno da se i za Tužiteljstvo Haaškog suda uvede starogrčka praksa po kojoj su, ako se dokaže da su osudili nevine, istom kaznom kazne sudci i tužitelji. Poznato je da su i sami Atenjani, kad bi utvrdili da su tužitelji i sudci osudili nevina čovjeka (Sokrata), istom kaznom osudili i njegove tužitelje i sudce. Šteta što je danas međunarodna pravda znatno ispod starogrčke. Kad bi danas vrijedila atenska pravda, Carla del Ponte bila bi već odavno u zatvoru jer bi morala slijediti sudbinu npr. braće Kupreškić. Otpor Bobetka i Gotovine, koji nisu prihvatili lažne optužnice i floskulu da trebaju dokazivati svoju nevinost, kao i u slučaju Sokratovu, djeluje i djelovat će još više. Njihova hrabrost i moralni čin pridonose da iz dana u dan hrvatski narod sve čvršće i odlučnije odbija nemoralnu trgovinu. Sve veći broj ljudi protivi se slanju nevinih u Haag radi dobivanja ulaznice u Europsku uniju. Bobetko i Gotovina protekom vremena postajat će hrvatski Sokrati, a Carladel Ponte barem na moralnoj razini doživjet će sudbinu Sokratovih tužitelja i sudaca.

Nepravda koju je doživio Slobodan Praljak vapi do neba i traži od hrvatskoga naroda, a posebno od hrvatskih institucija i hrvatske vlasti, da istakne kandidaturu Slobodana Praljka za Nobelovu nagradu za mir jer se samo takvim radikalnim potezom može pokazati apsurdnost optužbi da je Slobodan Praljak hrvatski Goering, odnosno da je borba za slobodu i pravdu hrvatskoga naroda, kojim je spašena Bosna i Hercegovina, agresija na tu državu.

*

Duboko smo uvjereni da će vaš prijedlog o dodjeli Nobelove nagrade za mir generalu Slobodanu Praljku pomoći ostvarenju našeg zahtjeva iz Pisma VS UN-a:

Zato mi ponovno tražimo od vas:

Vratite nam naše branitelje i iz Bosne i Hercegovine, koje ste vi zatočili ili već i osudili bez dokazane krivnje! Oslobodite i generala Praljka i njegove suborce Jadranka Prljića, Bruna Stojića, Milivoja Petkovića, Valentina Ćorića i Berislava Pušića, jer njihovom presudom samo pokazujete želju za definitivnim protjerivanjem Hrvata iz Bosne i Hercegovine. Tako ćete spasiti svoju čast i čast svih vas, jer po tome koliko ste bili pravedni i časni, sudit će vam povijest.

Mi, Hrvati, samo to od vas tražimo…

 

S poštovanjem,

 

Akademik Josip Pečarić

Dr. sc. Vlado Košić, biskup

Prof. dr. sc . Valentin Pozaić, biskup

Akademik Dubravko Jelčić

 

Prilozi:

HRVATSKE ZAPRJEKE

Slobodanu Praljku, hrvatskom generalu i haaškom uzniku

riječi o miru među ljudima tvoje su starče

koje si u lisistrati aristofanovoj

izgovarao glasno među pobunjenim ženama

pamtim tvoje nastupe

u kazalištu eksperimentalnom studentskom

a sada sjećajući se tebe pomislim na

zaprjeke od zalutala metka

mina granata

straha odbijena naguranim ormarom

s knjigama

debelih izdanja i slova masnih

enciklopedija antologija rječnika

gramatika pravopisnih priručnika

knjiga do knjige

zakriljen pogled na sunčanoj strani

moj narod stjeran je u podrume mračne i vlažne

prikazuje kako druge nadmašiti ljudskošću

knjige mu u ogrlicu nanizane

jačaju snagu odlučnost

barem će ublažiti prostrijel metku zalutalu

podmuklu šrapnelu

krhotini što u smrt šalje

knjige ne priječe mostove ceste

zračne luke putove dobročinstva

ne priječe ljudskom rodu

da govori da diše

da majčino mlijeko siše

da istinu svijetu piše

 

Bog je na našoj strani

Hrvatska istinom zbori

Hrvat se knjigama brani

Miljenko Buljac (2017) Da nebo na nas ne padne i nebesa nestanu, zbirka pjesama. Split: Naklada Bošković, str. 61.

*

Potpis dajem

Potpis dajem, razum traži

Od svakoga ljudskog stvora

Da potpisom pravdu snaži

Što pobijedit zločin mora.

 

Potpis dajem svijesti pune

Da u Hagu Praljak brani

Vrh vrhova ljudske krune

Div što svijet nadom hrani.

 

Div što svijetu nadu daje

Za slobodu borbom čistom

I djelima koja sjaje

Braniteljskom čašću istom.

 

Vicko Goluža

Supotpisuju:
Dr sc. Henrik Heger Juričan, dopisni član HAZU
Prof. dr. sc. Branko Jeren
Andrija Hebrang, Prof. dr. sc. emeritus
General Ljubo Ćesić Rojs
dr. sc. Miroslav Međimorec
dr. sc. Josip Stjepandić
Prof. dr. sc. fra Andrija Nikić,prdsjednik HKD Napredak u Mostaru (1422 člana) i HAZU (38 članova)
prof, dr. sc. Mirko Valentić, Znanstvenik emeritus
prof. dr.dr.h.c. Nikola H. Debelić, veleposlanik u m.
Đuro Tikvica, Red. Prof. Art., pijanist
prof. dr. sc. Ivan Kordić
prof. dr. sc. Ante Lauc
prof. dr. Zvonko Rumboldt, Prof. emer-, Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu
prof. dr. sc. Vera Culjak
Prof.dr.sc. Vladimir Mikuličić
Prof.dr.sc. Vlado Dadić
Prof. dr. sc. Darko Žubrinić
dr. sc. Stjepan Razum, arhivist
dr.sc. , umirovljeni sveučilišni nastavnik Srećko Botrić
Dr. sc. Profesor Radovan Kranjčev
Prof. dr. sc. Damir Kalpić
Prof. dr. sc. Ivan Karlić
Dr. sc. znanstv. Savjetnik Domagoj Jamičić
Prof. dr. sc. Miljenko Buljac, izv. prof.
dr .sci. August Janeković
Dr. Ing. Marijan Papic
Dr. sc. Davor Pećnjak
Doc. dr. sc. Hrvoje Kalinić
Nikola Štedul, rofesor filozofije i politolog
mr. sci., dipl. inž., bivša zastupnica Hrvatskoga državnog sabora Gordana Turić
Nenad Piskač, književnik
don Miljenko Babaić, ratni vojni kap. HV
Siniša Posarić, književnik
Mirela Pavić
Kazimir Mikašek,novinar, skladatelj
doc. dr. sc. Ambroz Čivljak
dr.sc. Gordan Akrap
Vid Raguž, dragovoljac, dr. ing. mem.
Damir Borovčak, dipl.ing., publicist, Zagreb
dr. Snježana Borovčak, spec.pedijatar, Zagreb
Jure Francišković dr, dipl ing tehn., kemijski tehnolog
don Anđelko Kaćunko
mr. sc. Ljubomir Škrinjar
Pjesnikinja Marija Dubravac
Vicko Goluža
Ina Vukić, prof. mag. psih.
Miroslav Kušek, dipl. iur.
Krešimir Kraljević, urednik portala kamenjar.com
Anđela Hodžić, prof.
Marija Markić, CTC, Canada
Slobodan Markic, P.Eng.
Ljudevit Kotnik, dipl.ing.str
Stanko Šarić, dipl. ing.
Ivan Bradvica,dipl.ing.građ.,književnik
Dražen Dugan, Sesvete
Kristina Dugan, Sesvete
Kata Žarko, S.Kraljevec
Nediljko Žarko, S.Kraljevec
Marko Žarko, S.Kraljevec
Marija Žarko,S.Kraljevec
Niko Senjić, Sesvete
Marija Senjić, Sesvete
Ana Barišić, Bremen
Diana Majhen
Drago Duvnjak, dipl.ing.građ.
Katarina Duvnjak, student
Jadranka Čuljak-Duvnjak, dip.iur
Don Lazar Čibarić
Mladen Zelić
Oskar Šarunić
Blažena Magdić, umirovljenica
Ivan Magdić, umirovljeni časnik HV-a
Franislav Stanić
Mladen Galić
Malkica Dugeč, Profesor, pjesnikinja
Vera Primorac, književnica
Mijo (Mile) Kokan, Split
Petar Vulić, književnik
Mladen Pavković, novinar i publicist
Mladen Križanić, dipl.ing.
Zvonimir Milovac, klesar
Mile Perić, policijski narednik
Mirjana Majdandzic, medicinska sestra
Zrinka Milevčić, dipl.iur
Kresimir Pintar, dipl.ing.str.
Ivan Iličić, umirovljenik
Slavko Baljak, časnik HV, umirovljenik
Mira Andabak, Kućanica
Daniela Delač
Sanda Paradžik, Ing.el.teh
Jasna Baljak, ugostiteljski radnik
Luka Baljak, student
Ivo Poljak
Jure Baljak, SSS gimnazija
Marko Baljak, magistar turizma
Zrinka Baljak, magistar medicine
Zdravko Šm, dipl.ing.
Zdravko Škokić, dipl.ing.
Miro Andric, redatelj
Irena Sesar Funarić, Mr.sc. Dipl. Oecc
Hrvatin Jurković, vatrogasac
Juro Mirkovic, elektrotehnicar
Vinko Grgić, Profesor, ravnatelj
Jure Antunović, umirovljenik
Tomislav Čović, ekonomist
Zoran Žilić, umirovljenik
Mišo Budovac, strojarski tehničar
Mislav Krakan
Željka Vendler Čepelak, liječnik
Danko Beno, umirovljenik
Zvonko Virag
Matija Grgat, knjižničarka
Dr Mirjana Odorčić-Krsnik,radiolog u mirovini
Milan Soldo
Jakov Vranjkovic, pomorac
Ante Vrgoč, student
Hrvoje Mandić, mr. povijesti
Mirjam Lopina
Nevenko Šimunić, dipl. ing. el.
Karmela Grgić
Domagoj Beno
Jozefina Karacic, domacica
Vladimir Dananić
Liljana Pamuković umirovljenica ( dipl.ecc)
Andrija Grgić
Vesna Kljaic, Srednja ekonomska
Vesna Krajina, domaćica
Slavka Ardalić
Dejan Međugorac, student
Luka Dragičević, sport manager
Martina Orlovic, mr sc.
Ozrenko Babic, elektri tehnicar
Mate Orlovic, inženjer šumarstva
Zrinka Orlovic
Zlatko Boni
Tonka Boni
Ljerka Miletic
Marija Senjić, ekonomist
Niko Senjić, ekonomist
Haniel Skender, umirovljenik
Marin Nikolić, radnik
Milica Nikolić, radnica
Stella Hlad, prof
Luka Nikolić. učenik
Marina Nikolić, učenica
Ana Barišić, mag.ing. brodogradnje
Robert Majerić, dipl.ing.el.
Damir Nekić, električar
Blandina Marković-Randić, dr. dent. med.(u mirovini)
Zora Čusak, medicinska sestra
Oskar Bašić, umirovljenik
Mijo Maljković, inovator
Josip Puđa, električar
Kristina Dugan, računovođa
Petar Panjičanin, umirovljenik
Filip Mamic, ekonomist
Branko Kuhtreiber, CNC operatet
Diana Kukoč
Miro Bogdan, direktor
Ivanka Zdrilić, prof.
Mia Cagalj, njegovateljica
Ivan Martinović, dipl.oec.
Nenad Radacic, umirovljenik
Dijana Lekic, penzionerka
Stjepan Hodak, elektrotehničar
Lekic Adolf, penzioner
Josip Galić
Stjepan Živković, policajac
Đovani De Micheli Vitturi, nastavnik ing.BS mag.managment
Mladen Gerovac, prof. zemljopisa
Sjepan Dodig, dipl.oec
Ante Pavlović, umirovljenik
Jozo Pliso, umiroovljenik
Ana Jurisic, drzavna sluzbenica
Barbara Jurisic, student
Pero Jurisic, umirovljenik
Marica Pavišić, dipl.oec
Goran Kovačević, majstor
Damir Grgić, SSS
Kata Pejić, radnica
Srećko Čuljak, dipl. oec.
Bernard Tomic, student kriminalistike
Ante Kukavica, umirovljenik
Nikola Bašić, umirovljenik/pisac
Olga Ištvanić, ekonomist
Dragutin Šafarić, umirovljeni projektant, Velenje
Zdravko Ban
Branko Ćurić
Mato Bjelic, SSS bravar
Magdalena Rajkovic Bajo
Pavica Šubašić, ekonomista u turizmu
Klaudija Babić programer
Domagoj. Musa, mr. dipl. Ing.
Nina Martinović, odgojitelj predškolske djece
Darko Jurković, atk-strojar
Seada Musa, prof. math.
Stjepan Huzjak
Ivanka Jurković, ekonomski tehnićar
Nikša Koncani, dipl.ing/umirovljenik
Stefica Mikšić, kučanica
Ivan Magdić, umirovljeni časnik HV-a
Blažena Magdić, umirovljenica
Dubravko Dubravko, umorovljenik
Anamarija Peric, učiteljica
Roko Tadić Šutra, student
b Josip Vidović, acc.ing.elektrotehnike
Antonija Jozić, mr.ekonomije
Marijo Brajković, diplomirani inženjer strojarstva, profesor
Jasna Hodko, profesorica francuskoga jezika i fonetike
Mira Lovro
Zoran Ljuban
Miranda Bajlo, umirovljenica
Vinko Ravić, umirovljeni časnik HV
Marijan Štrokač
Mate Pavić, magistar zemljopisa i povijesti
Karol Jurišić
Vjekoslav Babić, ing/umirovljenik
Ivan Mustapić, SSS/Odgajatelj
Iva Maric, medicinska sestra
Slavica Budimir
Vjekoslav Ćuk, poljoprivrednik
Josip Zubac, student
Marijan Štrokač
Ivan Cesic Dip.Ing.
Gojmir Milat, umirovljenik
Duško Bešenić, umirovljenik/VŠS
Petar Mićić, umirovljenik
Andja Pavković, kemijski laborant
Marijana Bevanda, profesor
Luna Erić
Jozo Penavić, dipl. ing. geodezije
Danijela Matusko
Davorka Stupin,  umirovljenica
Jagoda Topic, umirovljenik
Božanka Prce
Miroslav Zemljak, inžinjer -nastavnik tehn.predmeta
Smilja Bašić
Kata Vukoja, ekonomist
Ivan Vukoja, elektromonter
Marija Pavić
Zora Gobin
Željko Lukašević, dipl.ing .građ.
Vjera Bulat, umirovljenica
Željko Marušić, profesor informatologije, diplomirani knjižničar, diplomirani lingvist
Tomislav Vidovic, ugosgitelj
Draženko Kožul, VSS
Katja Uglešić, nastavnica
Ruza Cavar . umirovljenik
Lidija Sablić, komercijalist
Josip Papković, mr.sci. dipl.inž.
Branko Vadlja, dipl ing građumirovljenik
Jure Oštrić, dipl.oec.
Ante Penic, dipl.oec.
Branko Ivanda, prof.
Zeljko Bicanic
Tomislav Batinić, profesor-umirovljenik
Kristina Matak
Marija Ćenan, upr.pravnik
Manda Stimac, uciteljica
Anica Sola, umirovljenik
Matija Zoričić
Mirna Ljubičić, ekonomistica
Ivica Grlić
Marija Vidic, medicinska sestra
Marija Haubrih Bellinvia, medicinska sestra
Zdravko Mihlj, umirovljenik
Ivan Filipović, odvjetnik
Stjepan Poropatić, dipl.-Ing.
Milivoj Slaviček, penzioner
Marijan Tomic, ekonomist
Ivica Kaurin, direktor
Toni Ševelj, pomorac
Dario Jožef, ekonomist
Nada Kos Veliki, upravni tehničar / umirovljenica.
Morana Pandžić, SSS – gimnazija
Vesna Hanich, prof.
Želimir Lah, dipl.povjesničar
Željko Leš
Boris Perić, dipl.ing agr.
Nikola Papak, prof.
Juraj Cigler, dipl. inž. građevinarstva, Čakovec
Ante Vrdoljak,dipl.ing.Ptt prometa
Vitomir Glavaš
Višnja Grgurić
Ivan Komšić, vozač
Marinko Zovko vozač
Tomislav Baričević, svećenik
Emilijan Krtalic
Branka Sušec, tajnica -penzioner
Milivoj Mlikota, umirovljenik
Danijela Sekulić, dipl.iur
Vanja Jeren, dipl. pravnik
Dinko Matesic, pomorac
Ivan Bukovac, umirovlenik
Branko Čengić, umirovljenik
Dragan Poljak
Radojka Kuzmanić, turistički radnik, umirovljenik
Mirjana De Montis, Hausfrau
Anton Roca, poduzetnik
Dragan Vidović, muzicar
Stipe Topić, mesar
Slavko Dźapo, dip.ing.strojarstva
Stipan Sabljic, umirovljeni policijski sluzbenik
Marijan Stanešić, teolog
Kornelija Pejčinović, profesor
Božidar Vacek, dipl. ing elektrotehnike
Vlasta Morović, učiteljica
Ivan Arapov, ing. strojarstva
Silvana Karačić, prof dfefektolog
Ana Kirchmayer-Wonnemann prof. i orkestralni glazbenik
Darko Andjelic, ing.racunarstva
Josipa zovko, kuhar
Šimun Pavlović, profesor
Bajo Niko. konobar.Novi Travnik
Blaž Jerković mag. phil
Boris Ambrožić, VKV električar
Alfred Obranić, dipl.ing.geolog
Vitomir Mikulić, dipl.ing.rud.
Anđelka Mikulić, dipl.ing.agronomije
Ivan Mlikota, elektroničar
Robert Herceg, alatničar
Veljko Kovač umirovljenik
Mirjana Kutle sociolog
Dr. Iva Lukac
Mario Soldo
Zdenka Jurjević Jelić
Boris Grabež, umirovljenik
Davor Šignjar, umirovljeni časnik HV
Mirjana Karamarko Grdović, profesor hrvatske i komparativne književnosti
Ivan Cvitanović, pomorac
Zorica Rukavina, profesor u mirovini
Dragutin Šteković, elektromehaničar
Ante Bilos, umirovljenik
Antun Zebic, umirovljenik
Zdravko Grdović, inžinjer
Jadranka Radojević, pravnica
Davor Radojević, inžinjer
Slavka Didara, strojarski tehnicar
Josip Didara, gimnazija
Tomislav Šremer
Ana Šremer
Jasna Brdar, prof. pedagogije
Josip Ljubomir Brdar, dipl.ing. agronomije
Zdravko Lozar, nastavnik likovnog odgoja
Neven Uglesic, fotograf, penzoner
Damir Grošinić
Mislav Obranić
Darinka Uglesic , fotolaborantica,u penziji
Fabijan Dumančić, umirovljeni časnik
Roman Uglesic, medicinski tehnicar
Perica Babić
Annemarie Schuster , medicinska sestra
Zoran Puljić
Mirjana Zovkic
Darko Galir, ing
Davor Savčič, graf dizajner
Vjekoslav Mikulić, profesionalni vozač
Terezija Mikulić, ekonomski tehničar
Judita Rey Hudeček, prof.
Josip Dijanešić, polj. tehničar
Dragan Kirasić , umirovljenik
Mladen Vicić
Mate Sušac, umirovljenik
Dragutin Đurđević
Miljenko Plisic
Dubravko Pižeta, dipl. ing. el.
Tihomir Kraljević
Dominik Stamać, dipl. ing. prometa u mirovini
Mario Pehar
Vedran Dodig
Marija Kruhek, profesor engleskog i ruskog
Jela Jozeljić, upravni referent
Vesna Šiško
Krešo Vegar, dipl.oec
Vitomir Kapraljević, umirovljenik
Goran Burić, djelatnik
Alma Ljubić, dipl. oec.
Viktor Arbanas, dipl.ing.
Mijo. Vuletic, dipl.ing.stroj.
Ivan Brnić, mag. pedagogije
Mario Budak
Dusko Abramovic, Toronto(Mississauga)
Anne Dujmovic, mech. eng. technologist
Snijezana Šindija, frizer
Ruzica Babic
Joyo Ćuk, umirovljenik
Jozo Ćuk, umirovljenik
Jela Ćuk, umirovljenica
Mile Pletikosa, dipl. ing. stroj.
Lončar Danijel, električar
Emina Pascuttini, kućanica
Niko Udiljak, strojarski tehničar
Tadija Dankić Zrin, Ing
Zvonimir Trusic, umirovljenik
Marijan Knezović, student
Nenad Avramović vojni umirovljenik RVI Dragovoljac dočasnik HV, Zagreb
Branimir Butkovic, samozaposlen
Ivana Krešo, kemijski tehničar,radnik na stroju
RužicaMazić, student Antropološke med., njegovateljica
Mihovil Jelinic, zanatlija
Franka Nogolica, dipl.ing.arh.
Pava Jukić, dipl.pravnik
Marija Maric
Jerko Lebo, dipl.inž.građ.
Rocco Curać, umirovljenik
Josip Grilec, mr. sc. umirovljenik
Slavica Kutle, ekonomistica (VŠS), umirovljenica
Kristiana Mišetić, dipl.oec.
Damir Ištvanić, poduzetnik
Božo Medić, kuhar
mr sc Božo Medić
Svebor Milkovic, odvjetnik
Daran Bašić
Jozo Zeljko
Mate Sušac, umirovljenik
Marija Milićević, umirovljenica
Darko Varga, dipl.ing.el.
Stipan Perić, ekonomist
Ivica Škiljo, dipl. inž. Elektrotehnike
Zvonimir Kralj, surasdnik u kulturno-znanstvenim ustanovama
Ivan Galov
Tomislav Brekalo, RVI- umirovljenik
Mato Stojanović Umirovljenik/ elektrotehničar
Jozo Bešlić
Stjepan Tokić, Google moderator
Željko Soldo, inžinjer elektrotehnike
Boško Šimunović, diplomirani inženjer građevine /DVO časnik
Slavica Bilić, umirovljenica
Inženjer
Maja Grozaj
Davor Parlov, ing. elt.
Mate Beljan, poduzetnik
Ante Stipic, inzenjer brodogradnje
Nenad Novak, mag. ing. telekom.
Ivanka Novak, dipl. ing.
Franjo Novak, dipl. oecc.
Slavica Vučko, Univ.spec.oec, mag.oec
Danica Novak, sc. mag. iur.
Ljiljana Gregurić, dip. pravnik
Tomislav Haramina, trgovac
Miljenko Raos prm.mr.sc. dr. med.
Ankica Mandarić, diplomirani ekonomist
Marij Matulina, umirovljeni sociolog
Karla Andrić
Mladen Andrić, dipl.ekonomist
Mijo Dujic, neovisni publicist
Pero Raguž
Marija Dujic, umirovljeni trgovac
Ana Dujic, ministarski sluzbenik
Ivanka Dujic, financijski savjetnik
Katarina Petanovic Fizioterapeut
Viktor Božičević, prof. psihologije
Marko Sabic, penz.
Robert Ante Pinčević, građivinski inžinjer
Rozalija Bartolić, recepcionar
Mira Radičević, mag.oec.
Josip Matić, radnik
Anica Matić, radnica
Ante Menalo
Manda Vujić, dentalni tehničar
Katica Milas, resturator
Ivana Babić, prof.
Marijan Pinhak, dipl.ing.el.
Alojzije Petracic, umirovljenik
Dubravka Mihalic
Ema Višić-Ljubić, dipl. arheolog
Miljenko Milinovic
Ante Bošnjak, Elektrotehničar
Antonio Marić
Anita Čorić, mr.sc. mag pharm
Mario Filipi, novinar umirovljenik
Nikola Knez, filmski redatelj i Producent
Tonći Zokić, ing/pomorac
Zdenka Podvorec
Luka Gudelj, radnik /strojarski tehnicar
Marko Špiranović
Ivan Groznica, transportni poduzetnik
Lada Bikić, dipl.pravnik
Gašper Gaćina, dipl.ing.el.
Ivo Zeruk, umirovljenik
Petra Dobronić, administrativni referent
Tomislav Milićević, stručni suradnik
Vlado Glavaš, umirovljenici
Danica Glavaš umirovljenica
Igor Mikulic, direktor u firmi
Sonny Kekelj
Jasminka Bošnjak, farmaceutski tehničar/hrvatski docasnik
Franjo Žgela
Ivica Kresic
Jadranka Lučić, umirovljenica, administrator portala www.viktimologija.com.hr
Vladimir Dugandzic, umirovljeni ratni vojni invalid
Branko Hrkač, samostalni likovni imjetnik
Ivan Bastjančić, dipl.Ing.
Nada Otahal, umirovljenica (dipl.ing.kemije)
Vladimir Otahal, umirovljenik -geodeta
Zorica Rukavina, profesorica
Miro Paradžik
Ivan Udovičić, građevinski tehničar-umirovljenik
Gordan Redovnikovic, strojar
Josip Topić, dipl.ing.prometa
Ivan Grbesa, ing.
Anka Klobucar
Adrian Klobucar
Zdravko Rašić, ing/ direktor
Goranka Samson, profesorica engleskog jezika
Marijo Franetović, diplomirani pravnik
Zoran Rajković, inženjer
Velimir Pavelin, Chief Engineer
Gordana Filipović
Tomislav Pavicic, dipl. Inz. elektromehanike
Stjepan Dukic, kuhar
Mladen Kostic
Dragica Martic U, umirovljena
Vesna Tadic, dr.dent.med
Jaksa Tadic, dipl.ecc
Zdenka Jackanic
Marija Budimir, dip. biolog
Mila Purišić, umirovljenik
Ivan Mikulic
Denis Hrgović, vozač
Franjo Lučić, prof.
Kazimir Lovric, dip.ing.drvne industrije
Jelena Lučić, agronom
Mirjana Špehar
Dr. Tomislav Djurasovic, München
Ivan Vidic, dipl. ing. , München
Marko Magdalenić
Vice Jović, umirovljenik
Dr. Blazenko Segmanovic
Zlatko Vranjković, dipl. ing.
Ante Vranjković
Božica Vranjković
Vladimir Vranjković
Dijana Vranjković
Ružica Škrtić
Oliver Škrtić
Ilija Katušic
Marina Katušić
Petar Vican
Ivan Vican
Mara Vican
Kristijan Horvat
Renata Tominić, upravni referent
Davor Cvitanić, dipl. ing.
Branko Juroš diplomirani ekonomista
Milan Bašić
Deana Rendulic, prof.
Dubravka Frkovic
Domagoj Čunko, ing.
Dubravka Tinodi, profesorica hrvatskog jezika i pedagogije
Branko Tinodi, diplomirani pravnik
Tonka Dobrinić , umirovljenica
Marija Papković dip. jur.
Zorica Milićević
Marica Mikulić, profe. Hrvat. jezika, književnosti i filozofije
Miljenko Soldo, diplomirani ekonomist
Stjepan Milićević, sudski policajac
Ivan Karačić, elektrotehničar
Mirjana Karačić, dječji njegovatelj
Anda Luburic
Anđelko  Kasum, građevinski tehničar
Ani Vuletić, dipl.ing.građ.
Ante Pelivan, uirovljenik
Blago Filipovic
Blanka Pandža
Bojana Štimac
Božidar  Ručević, dipl. inž.
Branko Cubela
Branko Reić, dipl.ing.građ.
Davor Šešo, umirovljenik
Diana Rašin, student
Domagoj Leventić, ing. prometa
don Đuro Bender, župnik župe Gradina BiH
Dragan Nikolić
Dragica Roso
Dragutin Đurinski, umirovljenik
Dubravko Milevčić, poduzetnik
Filip Cutura
Grgic Kaja
Ilija Lukanović, teolog i diplomat
Iva Hrkač, dipl.ekonomist
Iva Madunic, nezaposlena
Ivan Švagelj, doktor medicine
Ivana Ašprijan
Ivo Buntin
Jela Bosankuc, asistent
Jerko Merčep, komercijalist
Josip Batinć, magistar pravmih znamosti
Josip Kukuruzović Godin
Joško Grenc
Jure Tomas, umirovljenik
Karmen Rašin, student
Karmen Rašin, ekonomski tehničar
Kata Rašin
Lucic Marko, mag.rer.nat.
Ljiljana Šuštić, ekonomski tehničar
Ljubo Kordić, diplomirani pravnik
Marija Tušak, domačica
Marija Vila, ekonomske.  tehničar
Marin Kelez
Marina Radić, mag.oec
Marinka Padovan, umirovljenik
Mario Đogo
Marko Mravak, Mjesni odbor Gala
Marko Soldo, diplomirani psiholog
Matea Lhotak
Mateo Zrno, student
Mato Ivančević
Melanija Kuvačić
Mijo  Munitić, kv-radnik
Mijo Ivanko
Mirjana Begičević
Mirjana Bukvić, kućanica
Mirko Strabic, penzioner
Miro Radoš
o Mladen  Viskovic
Mr. Sc. Mladen Deletis – Stari Grad
Nada Ovas, vatrogasni tehničar
Natale Bartolo, visi policiski sluzbenik
Nevenka  Franko
Petar Rašin, nkv
Ranko Primorac, inž. stroj.
Robert Kelava
Saša Dadić, SSS
Silvana Lozančić
Slavica Balentović, prof. engl. i njem. jezika
Sveto Parlov, umirovljenik
Tadija Medo
Verica Čović, dipl.oec.
Višnja Strenja
Vjekoslav Jazbec, dr med.spec.
Zaviša Kačić-Alesić, profesor
Zvonimir Josip Tumbri, dipl.ing.građ.
Zvonko Kurjaković
Žarko Malčić
Željko Šilić, prvostupnik novinarstva
Ana Maric, München
Ante Maric, München
Gordana Otahal Bjerborn, Biolog
Snježana Karačić, ekonomist
Tomislav Karačić, elektrotehničar
Ivan Vukić, Građevinski tehničar
Damir Ljubičić, Ing. Telekomunikacija
Damir Miler, Kuhar
Anto Ćosić, Oec
Marija Bakovic, Politolog
Prim.dr.sc. Mladen Zemba, dr.med.
Marin Čikeš, Prof. dr. sc.
Milko BRKOVIĆ, Prof. dr. sc., umirovljenik.
Snježana Mihanović, Prof.logoped
Slavica Dodig, Prof. dr. sc.
Filip Karačić, student
Petar Šimović, Učenik
Renato Šelj, Umirovljeni bojnik HV
Josip Kusic, Umirovljenik
Ivo Radman, Umirovljenik
Toni Marcic, Umirovljenik
Marko Karačić, Umirovljenik
Ivan Karajkovic, Umirovljenik
Koloman Antolek,  inžinjer telekomunikacija

POTPIŠITE I VI:

[iphorm id=”1″ name=”praljak”]

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Reagiranja

Neprofesionalnost na HRT-u: Čitatelji se žale – odabirom komentara s Facebooka zavarali gledatelje Otvorenog

Objavljeno

na

Objavio

U HRT-ovoj emisiji Otvoreno emitiranoj u utorak tema je bila hoće li se raspisati referendum o izmjeni izbornog zakona prema kojoj se u Sabor više ne bi biralo osam zastupnika nacionalnih manjina.

Dr. Željka Markić rekla je kako svi hrvatski građani trebaju imati isti utjecaj na politički život. “Ne može netko s 400 glasova, a netko s 15 000 glasova ulaziti u Sabor”, poručila je.

HRT je, kao i inače, na Facebooku postavio pitanje na koje su gledatelji ostavljali svoje komentare. Pitanje je u ovoj emisiji bilo: ‘Što mislite o referendumskoj inicijativi protiv izbora zastupnika nacionalnih manjina?’

Pročitano je 6 komentara, pola ih je bilo za referendum, a pola protiv, no, brojni čitatelji upozorili su nas kako je među oko 250 komentara ispod pitanja na Facebook stranici HRT Otvoreno ipak više bilo onih za referendum nego onih koji su protiv, pa omjer objavljenih komentara u emisiji ne pokazuje realno stanje, zavarava gledatelje emisije i pokazuje neprofesionalnost i pristranost onog tko ih je odabrao. Na to su mailovima upozorili i HRT.

“Kako je moguće da se omjer ZA i PROTIV referenduma svede na takvu sramotnu manipulaciju gledatelja tako solidne emisije? Kome su u interesu očito namjerno i pomno odabrani komentari PROTIV referenduma, a koji su u apsolutnoj suprotnosti sa stavovima nas komentatora?”, zapitala se jedna čitateljica.

“Ne znam tko je takvom očitom novinarskom pristranošću i neprofesionalnošću u svrhu zavaravanja i manipuliranja gledatelja nacionalne televizije odabrao te komentare, ali sam ogorčena postupkom neobjektivnog izvještavanja”, napisala je.

U nastavku pročitajte većinu komentara s Facebook stranice i uvjerite se i sami:

Marin Švorinić: Apsolutna podrška

Karadžić Filip: Sramota.
21. stoljece i ovakvim stvarima se bavimo u RH.

Đuro David Ivić: Cijela Europa je luda,a samo smo mi pametni? Naravno da treba podrzati svaku ovakvu inicijativu!

Franjo Lukacin: Jedino ispravno rješenje.U kojoj se to državi ulazi u parlament sa 300 glasova? Pa onda još ucjenjuju.

Josip Frank: Apsolutna podrska referndumu
Vecina Europskih zemalja nema zajmacena mjesta za manjine.

Blaz Car: Da pitamo te zaostaloscu
Napaljene primitivce o
Ljudskim pravima??…

Lojzek Salic: Podrška jer su se manjinci češće pokazali kao profesionalni političari nego kao profesionalni borci za prava manjina.
No ako ćemo već naš Sabor “preuređivati” kako bi izgledao normalno za neke zdrave demokratske standarde jasno je da i ljudi koji ne žive u ovoj zemlji ne bi više trebali imati svoje predstavnike u njemu.

Lovro Sorić: Odlična inicijativa! Napokon jednaka pravila za sve koji ulaze u izbornu utrku!

Ivan Barišić: • Austrija (8,9% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
• Belgija (58% Flamanci + 31% Valonci + 11% manjina, 1 rezervirano mjesto u parlamentu)
• Bugarska (23,1% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)…Pogledajte više

Branko Škrtić: Manjine ne mogu imati svoje zastupnike.Kroz stranke nek se izbore za mjesto u saboru

Vesna Bojkovska: HALOOOO HRVATSKA PROBUDI SE

Robert Jung: konačno da se nešto pokrene zašto bi glas manjina bio vrijedniji od glasa jednog hrvata

Petar Bumba: Neka mi netko pokaže državu u EU koja ima ovoliko manjinskih zastupnika u parlamentu? Mnoge države uopće nemaju manjinskih zastupnika pa nisu ugroženi ni u kojem pogledu. Možda ipak jedan za sve manjine a ostali na liste stranačke.

Željko Turković: Bilo je mnogo prijepora kada je u igri bila priča o 5,6,7 regija u Hr.
Neka se raspiše referendum o Izmjenama Izbornog zakona tako da bude i toliko izbornih jedinica (ili da bude samo jedna izborna jedinica) i da broj zastupnika bude najviše do 90!!Time bi se malo pomoglo.Znam da je to apsolutno nemoguće jer je to premalo mjesta za stranačke uhljebe!

Mario Kovač: Apsolutna podrška ovakvom prijedlogu,neka se manjinci na listama stranaka izbore za mjesto u saboru a ne da kao do sada zive na račun nas poreznih obveznika,pa još ucjenjuju i postavljaju ultimatume a dobiju glasove od članova šire obitelji.toga u Europi nema……

Vesna Rubčić: A sto je s onima koji zive van HR
ne placaju poreze a imaju svoje predstavnike u Saboru koji primaju ohohooo dobru placu od nas poreznika lijepe nase ?

Ankica Tepić: Podržavam inicijativu I sigurno ću potpisat ZA.Dosta je bilo da nacionalne manjine budu jezičac na vagi, a kao kompromis provode ucjenu pod paskom ugroženosti. Ugledajmo se u Europu.

Diana Lakoš: Manjine,baš kao i mi-čistokrvni Hrvati, imaju neka svoja prava u ovoj državi s obzirom na to da imaju državljanstvo, poslovnu sposobnost,pravo glasovanja i slično a i netko mora zastupati prava manjina običnog naroda a i onih javnih osoba,bilo da se radi o inozemnim veleposlanicima ili pak sasvim običnim inozemnim konobarima!Svi smo mi pred Bogom jednaki,samo moramo naučiti poštivati svoja a i tuđa pravila!

Luka Likovic: Referendum

Marko Maximir: Teror političke korektnosti kopni u Europi i u Americi. Svaki čovjek bi trebao vrijedit jednako pred Zakonom i na izborima. Nemože netko samo zato jer je manjina imati veća prava u odlučivanju ili nametat svoje stavove većini.

Evald Robič: Naravno ! Pa nemogu manjinci odlučivati i uvjetovati kao do sada. Također i oni iz dijaspore.

Mario Meštrović: Treba IZBACITI manjinsku listu. Nije nikada trebala ni postojati. To je uvedeno u vrijeme Krivoustog kao JOŠ JEDNA PRIJEVARA kojom je HDZ kupovao glasove u Saboru. 😠

Sandra Benic: Manjina (Srbi) imaju veca prava od vecine. Ako im se ne svidja, neka idu di im bolje! Podrzavam 100%

Ivan Karlić: Manjine trebaju biti birane na redovitim listama kao svugdje u Europi.
U SDP-u je mnogo pripadnika srpske manjine a profesionalni Srbi sa manjinskih lista najveću stetu rade valstitom narodu svojim ponašanjem

Vjeko Mutavčić: Sigurno je samo da status nacionalnih manjina trebamo urediti, mislim da bi referendum iznjedrio previše nacionalističku kampanju i to bi nas opet vratili u 45. i priču čiji je tata ustaša a čiji partizan! Dakle nikako na referendum!

Diana Lakoš: Iskreno gledajući,kao manjince više vidim one Saborske zastupnike koji se ne slažu sa pojedinim stavovima i mišljenjima Martine Dalić i njene ekipe nego prave, rodom manjine!

Suza Babic: Rado cu podrzat incijativu. Ne mogu manjine odredjivati politiku vecinskom narodu.

Nenad Geušić: Tako je u svim europskim zemljama, manjine nemaju šta raditi u saboru nego imaju sva prava ko i svi ostali građani, i to je to

Dubravko Pokrovac: Ta farsa sa toliko velikim brojem zastupnika u Saboru, je jedinstvena u svijetu.

Mario Šimunić: Konačno 😠 dosta je pupavca i stanimirovica i furia radina!

Anita Ivancic: Manjinski zastupnici ne smiju biti prevaga kod sastavljanja vlade. Ne trebaju se birati zasebno. Ne moze parsto glasova vrijediti kao nekoliko desetaka tisuca. To ima samo kod nas

Marko Kalich: Sve ih treba izbaciti, ne samo manjince! Kako nam ide za par godina ostat ce sami penzici…

Mile Horvat: trebamo hitno referendum, ovlasti nacionalnih manjina svesti po ugledu na EU, oni mogu lokalno djelovati.eventualno jedan zastupnik i to bez prava glasa.

Boole Bolimir: Hitno to uraditi..jučer 👏👏

Rene Kummerle: U Švicarskoj manjine nemaju zagarantirana mjesta u parlamentu. Svatko tko ima Švicarsku putovnicu može se ljepo učlaniti u registrirane partije i tu se kandidirati za liste na izborima. Na kraju odlučuju birači.

Slavko Lubina: Puna podrska referendumu. Jedina drzava uz hrvatsku naravno koja ima u parlamentu nacionalne manjine je Slovenija. Pa nismo valjda mi i slovenci najpametniji u EU-u ili samo zelimo biti veci vjernici od samog Pape.

Kristijan Bozic: Netriba dirat manjince triba i ostavit u saboru imaju svog predstavnika al im triba ukratit pravo ulaska u vladu i krojenja vlade i kraj price

Bojan Antolić: Apsolutna podrška inicijativi. Bilo bi dosta da manjine budu prevaga za sastavljanje vlasti i onda da ucjenjuju većinu.

Zdenko Marina Šimić: Nikakva manjinska mjesta jer su ionako infiltrirani u stranke…svima ista prava…ako ne onda jedno mjesto i to je dosta ! Koliko vidim i u drugim državama je tako. Kome se mi to dodvoravamo ?

Mihailo Milošević: treba smanjiti broj izbornih jedinica, bar na pet, a ne da skoro svaka stambene zgrada ima pravo ući u Sabor, i to sa jednakim brojem zastupnika

Domagoj Beno: Super ideja da se to već jedanput sredi i da se Pupovca riješi sa Hrvatske politike! Po najmanjem pitanju!

Neven Fergec: Naravno! Dosta je vise trgovačkih koalicija. Neka svaki zastupnik zastupa određeni broj glasača. Ne da saborsko mjesto ostaje i postaje familijarno.

Ante Puh: manjine i dijaspora su političke igračke za političari, kada njima treba uzme, kada ne treba bacaju.

Danko Komljenovic: Manjine trebaju biti zastupljene, al trebaju se birati kao i svi saborski zastupnici. Srbi u HR. imaju veća prava nego Hrvati u Repub.srpskoj i Srbiji. Manjinama treba dat onolika prava koliko imaju Hrvati u BiH i Srbiji. Nažalost ovakvim izbornim zakonom hrvati su manjina u vlastitoj državi 🙁 Ja u tuđoj zemlji poštujem kuću u kojoj živim, a kod nas omogućiš i dadneš mu sva prava i još ti ruši kuću. 🙁Tako da jesam za referendum i odmah ću potpisati!

Ivica Beškara: Predstavnici nacionalnih manjina bi bili prihvatljivi kad bi se “borili” za one koje predstavljaju. Ovakvo djelovanje, manjinaca u Saboru, je na korist malom broju izabranih i odanih, a za ostale ih uopće nije briga. Zbog okolnosti i samog izbornog zakona imaju prevelik utjecaj na državnu politiku, što je neprihvatljivo. Da, treba ukinuti zastupnike manjina…

Tom David Ford: Ovo je najpotrebnija inicijativa od trenutka kad je zbog pritisaka izglasan ovakav izborni zakon i koja obavezno mora zavrsiti refrendumom i svaki Hrvat sa pravom glasa koji se ne odazove i ne da svoj glas ZA je izdajnik i nije zasluzio imati vlastitu drzavu.

Nada Trajbar: Ima i vaznijih pitanja za referendum. Zar da na takva pitanja trosimo novce ? Opet nas neko zabavlja i odvlaci pozornost sa bitnih problema.

Kornelija Ivos: svi državljani trebaju imati ista prava i obaveze, svi po istim principima biti birani. ovo što imamo u hrvatskoj je bolesno i nakaradno, da 300 plaćenih birača izabere zastupnike koji o svemu odlučuju i ucjenjuju vladu i narod.

Mario Majic: Nije toliko sto su u Saboru koliko smeta sto se nisu pomirili s tim da nisu u Jugoslaviji, oni naprosto ne zele hrvatsku drzavu.

Drijenka Rebrina Kosić: A jesu gosti, nema što!! Već unaprijed znaš tko će braniti Zakon!

Ivan Smoljić: Na parlamentarnim izborima trebaju za sve kandidate postojati jedna vrata, a ne stražnji ulaz na koji će neki direktno ući jer su manjina. Nastavimo li ovako, vremenom će rasti broj manjina po raznoraznim osnovama.

Jaksa Tomic: Konačno u RH treba uvesti reda za ulazak u Sabor , svima se treba pružiti ista mogučnost i želja za ostvarenje tog cilja . Ako jesmo svi pred zakonom jednaki tada nitko nema pravo da uživa bilo koje privilegije na štetu drugoga bez obzira tko to bio , došlo je vrijeme da tu nepravdu jednom zauvijek prekinemo …

Lidija Paris: Smije li u Hrvatskom saboru biti stranka koju je utemeljio ratni zločinac koji je osuđen zbog agresije na Hrvatsku?

Robert Orlović: Jeli Arsen Bauk izvršio državni udar falsificiranjem broja birača? Treba li zbogtoga kazneno odgovarati?

Zvonimir Osičan: Koliko ja znam sve stranke u svojim redovima imaju pripadnike “manjine” tako da ne vidim smisao sadašnjeg zakona. Idealan referendum da se riješe meštari “ugroženi”

Dragisa Pilizota: Nismoli isti prid bogon i pravdom koje manjine svagdi ima gladni i siti ovi gladni i zedni su manjine ovo.je hrvatska drzava jedan posteni jednostavni nije tesko zakon za sve isti

Drijenka Rebrina Kosić: Nemam ništa protiv manjina, no oni moraju poštivati sve Zakone države, prestati biti pijavice novca na dvije strane, te ako su manjine i drže se toga da u svojim ustanovama zapošljavaju SAMO svoje, onda neka shvate da su u RH Hrvati na prvom mjestu. Hoće svoju školu? Neka. I treba. Ali upis na fakultet i zapošljavanje prema hrvatskim kriterijima. Nikakva “manjinska kvota”.

Ivan Ovčar: to je normalna stvar… samo što to komunjarama i lažnim domoljubima ne odgovara jer ovako imaju sigurne ruke za zakone i nadglasavanje.. sve je to stoka sitnog zuba … čast izuzecima… odavno je trebalo izač na ulice i srušit tu stoku koja nas t…

Ivona Sekulić: Puna podrska, trebalo je puno ranije! Ovog puta nemamo kalkulator gdina Bauka, ali racunam na druge kojima ovo nece odgovarati. Dosta je terora manjine nad vecinom!

Diana Lakoš: Ne može nam nitko ništa,jači smo od sudbine!

Darko Levacic: Nacionalne manjine s posebnim, povlaštenim statusom u Hrvarskoj i u Europi su relikt iz prošlisti.

Goran Maxi: Tema ok , samo gdje su pravi akteri koju na ustrb sadasnjeg zakona godinama sjede u saboru i ebu cijeli narod. Mislim na Pupovca , Radina , Kajtazija i ostale.. Zanima me sto oni imaju za reci.

Zvonko Mijić: Naravno da treba promijeniti zakon po kojemu se ne bi birali pripadnici nacionalnih manjina. Usporedbe radi, koliko Hrvata sjedi u parlamentu Srbije?

Dalibor Horvat: Možda ovim referendumom neki više neće imati svoje predstavnike u Saboru ali neće ni izbaciti glavnog huškaća Pupavca s tim da ćemo ispasti primitivci i netolerantni prema manjinama koje žive u RH. Pucanj u prazno…

Dinko Pelaić: Listu nacionalnih manjina kao i dijaspore treba ukinuti, ako to Ustav dopušta, ako ne onda referendumsko pitanje mora obuhvatiti obadvije liste. Najnovija trgovina glasovima u Saboru, govori sve o tim listama, bez kojih nije moguće formirati većinu. Ta trgovina ide uvijek na trošak i štetu nas građana s jednim državljanstvom i jednim mjestom boravka, za razliku birača s navedenih lista.

Nena Kereš: Manjine nemaju što tražiti u hrvatskom Saboru.. A u Vladi da ne pričam! Gdje to u EU manjine oddređuju sudbinu većine odnosno nacije?! Gdje to manjine vijeđaju, ucjenjuju i što sve ne rade naši manjinci Hrvatima..

Darija Kozaric: Zasto ne ukinuti mandate za dijasporu oni tu ne zive dok manjinci tu zive i skupa s nama placaju porez da bi dijaspora mogla ocuvat svoja stecena prava.Pa zar zbilja nemamo vecih problema od manjinskih zastupnika?

Ivana Matković Đuras: Samo kod nas manjina ima veća prava od većine, bilo koja…

Josip Mihaljević: Mislim da je krajnje vrijeme za taj potez.

Davor Penzar: Ako neko ne treba predstavnika u Saboru, onda su to ljudi koji ne žive u RH, pa tako ni dijaspora

Slobodan Šarić: To su gluposti,svi imaju Ustavom ljudska prava i tu je točka. Da je želja za iskrenim rješenjem ograničite mandate na najviše 2-3 mandata i gotova priča,ujedno ste utjecali i na korupciju!!

Anthony Sisarich: Cijela EU ima ukupno OSAM ‘manjinaca’ a mala 4 miljuna Hrvatska isto OSAM ? Zašto ? Ostala privrženost ‘Bratstvu i Jedinstvu’ ? Furio Radin i Milorad Pupovac imaju najduži staž u Saboru ; duži i od Šeksa ! Njima odgovara i lijeva i desna opcija , uvijek profitiraju , oni su uvijek u Saboru ?

Antun Horvat: Podržavam inicijativu!Daljnim zadržavanjem ovakvog izbornog sustava,europi i svijetu konstantno potvrđujemo sumnje koje nas percipiraju kao društvo u kojem su nacionalne manjine ugrožene i u neravnopravnom položaju u odnosu na većinski narod.Takova teza ne stoji jer je Hrvatska i gospodarsko i politički jednako “majka i maćeha” za sve svoje građane.

Ivana Ašprijan: Etnobiznismeni, rukopoloženi i uhljebi nek pakiraju kofere – sve ćemo ih potaracat – demokratski – ostat će birani od naroda koji će služiti narodu!
#ZaPromjenuIzbornogZakona

Leo Lačić: Ne slažem se! U Velikosrpskom Domu svaka manjina mora biti Spremna imati svoje zastupnike. Hrvati moraju imati najmanje 7 zastupnika kao što još uvijek imaju Srbi.

Goran Matanović: U ovoj drzavi je*eno smo najeb… dokle god je hdz na vlasti.
Zarih toliko ima u sadasnjoj vladi.

Boris Ferdelji: Katastrofa! Od svih stvari koje u izbornom zakonu treba promijeniti, prijedlog je da se izbace predstavnici manjina?
Nije bitno što u Saboru sjedi gotovo četvrtina zastupnika koje nitko u Hrvatskoj nije birao, a niti to što se izborne jedinice razlikuj…

Ivo Bodul: Manjine su sastavni dio RH, a civilizacijsko dostignuće i obveza većine je osigurati im i omogućiti iskazivanje i zadovoljenje specifičnosti koje su bogatstvo Hrvatske. Prava i položaj manjina ne treba suditi prema istupima pojedinaca i manjih grupa, Zar bi većinski hrvatski narod trebalo suditi prema stavovima i izjavama evidentne manjine koja veliča poraženi fašizam i zagovara NDH i ZDS.

Tomo Lujić: Inicijativu podržavam iz jedinoga razloga zato što manjine ugrožavaju većinski narod u svim političkim odlukama i nacionalnim odlukama za RH od velike važnosti za budućnost RH.Znamo koje su to manjine to su Srbska manjina ne svi ali njihovi predstavni…

Pavica Šubašić: Izborni zakon kreiran je za potrebe interesnih grupa . Omogućuje manipulacije glasovima većine kao i glasovima nacionalnih manjina….samo manjine to bolje naplate !…zato balkanski izborni zakon treba zamijeniti europskim !!!

Danica Bakar: Svi moramo imati jednako pravo glasa stoga sam za referendum!!

Eddie Borsalino: Ja ne znam zasto odjednom manjine smetaju a kad nas se trebalo za prvu liniju fronta nije se pitalo tko je i odkuda je !

Slobodan Šarić: Cijeli izborni zakon je ništavan, po meni bi trebalo definirati tko uopće može uči u politiku, imamo ljude koji su završili filozofiju,političke nauke, pravo,komunikacije i sl. a nama sjede u vlasti kafanđije, borci i suborci , ljudi koji trebaju ocjenjivati radove akademika pa gdje to ima…

Zdenko Udovičić: Republika Hrvatska jedina je država u Europi i svijetu u kojoj nacionalna manjina (srpska), odlučuje o sudbini većinskog hrvatskog naroda. Osobno ne vjerujem u mogućnost da se raspiše bilo kakav referendum na predloženu inicijativu jer će odmah u startu biti proglašena kao akt na nacionalne manjine i samim time odbačena.

Boris Sotošek: Nacionalne manjine su ogledalo hrvatske demokracije, a mnogi bi željeli uništiti najslabiju kariku.

Ante Pacho Bevanda: Kako netko sa Hrvatskom putovnicom može biti manjina ???

Marina Grom: Za referendum – ovo je preraslo u etnobiznis i beskrajne sramotne ucjene, a najvise pate upravo pripadnici manjina koji ne pripadaju predstavnickoj eliti.

Željko Pavličević: Mislim da su manjine prezastupljene u Hrvatskom Saboru. 8 zastupnika manjina od ukupno 151 je puno previše što im daje moć da uvijek budu neophodni za sastavljanje Vlade. Svaka dosadašnja Vlada je skupo platila njihovu podršku. Dakle u Hrvatskoj manjina upravlja većinom. Najbolje rješenje bi bilo smanjenje broja zastupnika manjina na 3. Tako ne bi bili izbačeni iz Sabora, a smanjio bi se njihov utjecaj.

Josip Mitrović: Grdno se varamo ako mislimo da s izmjenom izbornog zakona rješavamo problem.Ta tri glasa otići će lijevoj opciji i što onda.Opet dva bloka kao i dosad. Riješenje za Hrvatsku je jedna izborna jedinica.Tada će sve biti jasno i jako teško će biti manipulirati s biračima. Naravno i modernizirati sam proces izbora.

Franjo Bilder: Za referendum!
Dosta nam je ucjena!

Tomislav Graničar: zastupnike dijaspore kao i zastupnike nacionalnih manjina treba ukinuti jer se zasnivaju na rasističkoj osnovici krvi, srodstva. jedini ispravni zastupnici u saboru su predstavnici onih kojima sabor određuje prava i obveze.
Marko Svilaj Referendum,pa neka Hrvati odlučuju o Hrvatskoj a ne etnobisnismeni….

Gordana Zelenika: Za referendum o pravoj ravnopravnosti svih stanovnika RH . Neka budu izabrani ljudi sa najviše glasova koji su svojim radom stekli povjerenje biračkog tijela . Napredak i razvoj zemlje je u interesu sviju pa bi trebao biti i u interesu manjina u koliko se prema zemlji u kojoj žive ne odnose separatistički i autonomaški .
Potaknimo istinsko zajedništvo svih građana RH koje njeni lojalni građani istinski žele a ne vladavinu etnibiznismena koji trguju svojom nacionalnošću !

Bozena Plancic: Ne stoji li u Ustavu RH da svi imamo jednaka prava?! Osobno, smatram kako u našoj državi najmanja prava imaju Hrvati, jer manjine su u povlaštenom položaju, počevši od izbora zastupnika u Sabor RH, pa najdalje.

Ivan Bogumil Leto: Manjine trebaju imati JEDAN glas a ne dvostruki/Biraju listu manjna i stranačku listu/ Trebaju dobit mandata koliko prosječan mandat vrijedi za ostale.I Konačno treba u Hrvatskoj organizirati 100 izbornih jedinica i birati smao jednog zastupnika iz svake ali onoga tko tu živi najmanje četiri godine prije kandidature!Referendum za opoziv istog sa skupljenih 10% potpisa izišlih birača na izborima.Tako da svi iamo svog zastupnika i d aga možemo kazniti ili nagraditi bez obzira na stranačku pripasdnost ako se bori za svoju izbornu jedinicu!!!!!!!

Marija Bilic: Hvala dragom bogu da se ta inicijativa vec jednom pokrene i da bi se svi zastupnici mogli boriti po istim kriterijama, za ulazak u Hrvatski Sabor, bez obzira koga oni zastupaju i kojoj vecini ili manjini oni pripadaju.
Takoder je vazno da se sve stranke ukinu koje zastupaju samo jednu manjinu, kao sto je napr. SDSS. Trebamo se zasigurno zapitati, ciju politiku vodi ta stranka? Da li je to u skladu sa hrvatskim interesima ili je to interes njihove maticne drzave. To je upravo to sto radi podjele i stvara mrznju i netoleranciju u nasem drustvu. Jednako tako je nedopustivo da se u Hrvatskom Saboru koristi bilo koji jezik osim hrvatskoga, sto to nije slucaj.

To se moze rijesiti tako da se manjinci mogu ukljuciti u politicki rad kroz postojece ”hrvatske stranke” koje ce se boriti za njihova prava, gdje oni i sami mogu biti birani i dobiti odredeni broj glasova da bi mogli uci u Hrvatski Sabor i zalagati se za ostvarivanje svojih prava i zelja za bolji napredak u svakodnevnome i kulturnom zivotu. Ovo je praksa Skandinavskih zemalja, i poznato mi je iz vlastitog iskustva da se svaka stranka bori za glasove manjinaca kojih ima u parlamentima i vladama a takoder i u zupanijskim i komunalnim vjecima.

Grgo Mrva: Treba revidirati izborni zakon !
To je proces koji u Hrvatskoj predugo traje a sve zbog nesposobnosti stranačkih čelnika HDZ-a i SDP-a.

Željko Penić: što prije to bolje……podržavam apsolutno !!!!!!!

Božidar Maškarin: Hrvatski sabor ne bi smio imati više od sto zastupnika,vrijeme je za promjene….

Mario Miličević: Apsolutno podrzavam i jedva cekam referendum!
Dosta je ucjena!

Mihailo Milošević: ovo je kako vidimo treća podvala da neka stranka koja je na vlasti napravi sebi pogodniji položaj do pobjede na parlamentarnim izborima, prva je da imamo toliko napravljenih izbornih jedinica u kojima su većinom njihovi simpatizeri i ako te neke iz. jedinice imaju jako mali broj građana, druga podvala je ta da na biralištu ako se javi glasač i hoće glasati za nacionalnu manjinu, tada on nema pravo glasati za listu gdje su stranački kandidati i to baš njegovi simpatizeri, a ovo treće je u “toku” , prijedlog za referendum koji će samo još više podići mržnju prema različitosti …… Ako baš i ne objavite ovaj moj komentar (za mene to nije ni bitno) iza kojega ja stojim kao što znam da je to mišljenje mnogih parlamentarnih stranaka, zato pozivam i molim da ova krasna emisija HRT Otvoreno bar otvori pitanja koje sam ovdje istinito nabrojio . Hvala

Blaisepa Scal: Treba skrojiti zakon po singapurskom modelu ”JEDAN ČLAN JEDAN GLAS” gdje bi se predstavnici manjina birali preferencijalno iz redova vladajuće klike, a sve pod strogim nadzorom DIP-a, civilnih udruga te vatrogaštva ako bi među njima zaiskrilo. Takvo je naime singapursko uređenje demokracije koje se već počelo implementirati u razvijenim zapadnim zemljama, a imalo je nemjerljiva odjeka na porast uvažavanja različitosti, pozitivne diskriminacije žena te zapošljivosti imigranata u prekarijativnim djelatnostima te radu na crno. Dakle, strogo primjeniti singapurski model uz pokoju korekciju sukladno našim društvenim normativima i običajnostima.

Tomislav Sabadoš: Najpoštenije je tako,koliko glasova dobiješ tako i prođeš…demokracija..a ovako kakvi god izbori bili oni su uvijek pod suknom i drmaju Vlade…. Kako u Europi tako i kod nas…

Boris Vukic: omjer 4:1

Maja Seka Sekanić: Za referendum, dobili su vise nego igdje na svijetu i jos se usude ucjenjivati i to na sramotu upravo manjina koje predstavljaju!! Apsolutno nedopustivo!!

Judita Judy Keglevic: Izborni zakon treba mijenjati. Manjinci žive , rade i stvaraju u Hrvatskoj, plaćaju poreze, imaju obveze kao i svi drugi građani RH,hrvatski zakoni odnose se i na njih. Dijaspora živi po cijelom svijetu i nije u redu da preko svojih zastupnika nama “kroje” zakone. Oni žive po zakonima Njemačke, Novog Zelanda, Kanade, Australije, BiH, što ih briga kakve ćemo mi zakone imati? A manjinci ne bi smjeli biti “prevaga” na formiranju saborske većine. Tek kad mandatar skupi 76 glasova (bez manjinaca) onda bi se moglo eventualno razgovarati s njima o koaliciji. Sadašnja situacija pokazuje sav apsurd izbornog zakona.

Joja Dedaković: Za referendum sam, jer ove ucjene manjinaca su sramotne za Hrvate.

Branko Borlak: Srbi ,Mađari ,Italijani i drugi manjinci oni žive u hrvatskoj državi ,i svi jednaka prava imamo , zašto bi oni bili favorizirani ,kad nigdje više prava nemaju na svijetu ,u srbiji u parlamentu nemate ni jednog hrvata ,a mađar je veči srbin od srbina ,i zato ima privilegij na sve bonuse !

Toni Glowatzky: U Kanadi postoji 338 izbornih jedinica u kojisma se bira 338 zastupnika. Rezultat toga je činjenica da svatko zna tko mu je zastupnik, nema stranačke stege, nema zamjenika zastupnika a svim potencijalni ministri moraju biti prethodno izabrani na izborima. Ovo rješenje sam predlagao gospodinu Robert Podolnjak alio naravno bez njegve reakcije.

Marijan Milicevic: Tada ce tek Hrvatska biti slobodna

Luka Vranješ: Sve najbolje. Ako jedna Francuska sa milijunima pripadnika manjina nema nijednog zagarantiranog manjinskog zastupnika, zasto bi mala (uz to etnicki izrazito homogena) RH imala 8??

Senko Puskar: Zasto mislite da je to izbacivanje predstavnika manjina iz političkog života..bas suprotno.Budu imali vecu snagu.Ovak vec 27 godina sa sto glasova ulaze u Sabor .Nije uredu prema drugim zastupnicima.Svaka stranka moze ih staviti na svoje liste ..

Snjeska Kranjčec: Pupovac sa svojim zahtjevima maltretira većinsko stanovništvo i tako već godinama.Dal su Hrvati tako bučni u Srbiji i zaštićeni ko Velebitska degenija kao što su Pupovac i njegovi ovdje ? I uostalom zašto žive u zemlji koju toliko mrze ?
Široko im ispod neba…..

Senka Bakovic: Ona osoba koja ima hr državljanstvo i živi u RH je hrvat-ica točka sve drugo je korištenje sustava u Americi žive Amerikanci a svi znamo di su nativni Ameri završili

Josip Čunčić: Teško da predstavnici nacionalnih manjina imaju veliki doprinos u promjeni domaće politike; u većini slučajeva nešto “pošpotaju” ili iznose mišljenje,to jest zadovoljstvo. Ali zašto se inicijativa pokrenula sad?!

Branimir Šoda: Ako smo ušli u EU onda se tako i ponašajmo,svi smo taoci jedne manjine i svi znamo koje

Milos Karic: Opet srbi krivi za stanje u hrvatskoj. Da su druga vremena neke bi i noc popila. Srbi i dalje za sve krivi a hrvati cvijece. Pametni hrvati su spoznali kakav olos vodi hrvatsku pa bjeze, sabotiraju da imaju vise djece, ukratko hrvatska je sve losija i losija.I za sve krivi srbi. Strasna logika. Samo se pitam tko ce biti kriv hrvatima kada srbi potpuno izidju iz sabora i napuste hrvatsku. Ipak je problem u hrvatima i sva zla u hrvatskoj nacinili su hrvati i tako postali ocevi nacije, generali, branitelji, poduzetnici i bogatasi. Sada sa takvima treba zivjeti, zacepiti nos i usi i usta i iskljuciti mozak (pod pretpoetavkom da ga imaju)

Christina Mušac: U redu mi je da se manjine ne tretiraju posebnim pogodnostima ,a još bi mi više bilo u redu da se vrate glasovi dijaspori i da se uvede dopisno glasovanje za sve Hrvatske državljane ma gdje bili. Izborni zakon sada je užasno nepravedan prema Hrvatima. Diskriminirajuci za one van domovine .

Ivana Klanac Đuračić: Naravno da podržavam dosta mi je kojekakvih pupija…

Jasmina Markota: Prevelika prava manjini koja je od prvih dana protiv Hrvatske kao slobodne države i koji su bili teroristi te koji i danas rade protiv Hrvatske. U skladu sa ostalim primjerima iz drugih država vrijeme je za smanjivanje prava manjina.
Sanja Horvat: Sramotan prijedlog. To što pojedincima s manje moći ne odgovaraju pojedinci s više moći nije razlog da se tako strahovito bacimo niz liticu civilizacijskih postignuća. Ovakvi nas prijedlozi stavljaju uz bok fašističkim režimima koji očito opet cvijetaju u Lijepoj našoj.

Josip Budiša: Ukoliko su manjine u RH zadovoljne s postojećim izbornim zakonom i po njemu razmjerno broju stanovnika zastupljene u Hrvatskom Saboru nema potrebe zakon mjenjati. Manjine treba uvažavati po uzoru kako to čine države s razvijenom demokracijom.

Christina Mušac: Neki predstavnici nacionalnih manjina ,i nisu lojalni Republici Hrvatskoj . Takvima bi zabranila bit na listama za Hrvatski Sabor.

Ognjen Žegarac: Podržavam referendum, naročito nakon RTL-ovog razotkrivanja Pupovčevog kupovanja glasova novcem iz proračuna!

Marija Bojcic: Podržavam u cijelosti prijedlog dr Željka Markić za promjene izbornog zakona a poglavito ukidanje saborskih mandata manjinama i dodjela istih dijaspori te uvodjenje elektronskog i dopisnog glasanja pa će time izlaznost biti drastično veća i time izborni rezultat vjerodostojniji a takodjer preferencijalno glasanje doprinosi neposrednijem biranju kvalitetnih osoba a ne stranaka.

Željko Plavša: Za svih ista prava….

Dragica Camin: Zar ne mislite da je konačno nastupilo vrijeme da Hrvati uzmu sudbinu Lijepe Naše u svoje ruke, a ne da se unatoč stoljetnoj težnji i konačnoj neovisnošću i dalje savija pod ucjenama onih koji su je vjekovima tlačili, stoga smatram da manjinama definitivno nije mjesto u Parlamentu, uspostaviti praksu kao što je u većini država EU-a čija smo članica.

Mara Ćurić Buntić: Odlično, nigdje na ovom svijetu nema da nacionalne manjine zlostavljaju vecinu , ne mislim na postene Srbe vec na njihovog predstavnika

Nadalina Malenica: Jedino ispravno!!Referendum kojim će se spriječiti idiotske posebne liste za manjine, koje po sadašnjim „regulama“ mogu s neznatnim brojem glasova ući u Sabor i zlostavljati Hrvate.

Barbara Jonjić: Vrijeme je da Hrvat bude konačno svoj na svome…onako kako su to uredile i ostale nacionalne države.
Podrška prijedlogu u cijelosti 🇭🇷✌

Vedrana Spadoni: Hrvatska je država ravnopravnih građana, a ne država jednakijih od jednakih.

Željko Mihetec: Ja sam za to da srbi budu u Hrvatskoj zastupljeni isto kako su Hrvati u srbiji!!

Helena Kljaić: 20.000 glasova Hrvata ima pravo na 1 zastupnika !

Lili Bencik: Od svih Europskih zemalja Hrvatska ima najviše manjinskih mjesta u Saboru ,čak 8! Mnoge zemlje EU sa većim postotkom manjina ,nemaju uopće rezervirano mjesto u Parlamentu za predstavnike manjina! Podržavam inicijativu za ukidanje manjinskih mjesta u Saboru,a povećanje mjesta za dijasporu umjesto manjinaca ! Manjine ostvaruju svoja prava u lokalnoj samoupravi !

Sinisa Modric: Potpisujem…neka rade postuju hrvatsku ili na vjesala

Davor Meštrović: hoće, ako se ne pojavi opet neki ministar uprave, kao što je zadnji put Arsen Bauk prevario javnost o stvarnom broju birača i nije dozvolio referendum mada je bio prikupljen dovoljan broj glasova za njega.

Davor Meštrović: ne zaboravimo i na ulogu vas(nehrvatskih) medija kod bilo kojeg referenduma, te kako stajete na stranu vladajućih i sprdate nosioce inicijative(npr. Markićku), tako da će to ovisiti o mnogim faktorima osim “političke volje.”

Ante Petričevic: Neka bude isto kako je to regulirano u EU !

Davor Meštrović: Osim toga predstavnici manjina(manjinskih lista) nemaju što tražiti u saboru i odlučivati o nacionalnim interesima još uvijek jedinog, hrvatskog naroda. To samo može stvoriti štetu i kontra efekt, pa i mržnju.

Vlatka Luba Vazdar: …obavezno sprovesti referendum, a ostaviti eventualno jednog predstavnika manjina i rotacijom ga mijenjati svake 4 godine na izborima…

Nenad Heho Komušar: Politički manifetluk za skretanje teme s bitnih pitanje, a ujedno i diskriminacija. Hoće li se ukinutu i mjesta dijaspori, jer je potpuno nebitno da ona sjedi u RH Saboru? Hoće li se inicijativom za ukidanjem predstavnika nacionalnih manjina dokinuti prava u zemljama gdje su hrvati nacionalna manjina?

Zef Kajtazi: Dok imamo preko 500 općina, 22 županija, na stotine agencija, nekoliko pravobranitelja, tajnica tajnice, po 3-4 savjetnika skora svaki načelnik općine… nije problem u 8 zastupnika. Ako mislite da sa par stotina glasova je nepošteno ući u Sabor, ja predlažem i drugi krug izbora. Nisam mišljenja da manjine diktiraju formiranje vlasti, manjine uglavnom čekaju formiranje većine bez njih, oni samo uvršćuju većinu.

George Bailey: Podržavam referendum. Nadam se da će uskoro odzvoniti etno biznismenima.

Robert Petris: To je više nego nužno, nebi li se hrv. demokracija spasila te izvukla iz ovog blata!!!

Klaudija Karamatić: Ponajprije predstavnici srpske i talijanske manjine, nisu realna slika svojih naroda i njihovih odnosa prema našoj domovini.
Upravo su oni preteća ovoj inicijativi koja mora ići u smjeru potpunog ukidanja lista nacionalnih manjina i obvezatnom povećavanju broja predstavnika hrvatskog iseljeništva.

Kata Rastigorac Samonik: Svi ljudi, bez obzira na nacionalnu pripadnost trebali bi imati ista prava i iste obaveze. Svako odstupanje u bilo kojem drugom smijeru izaziva kod drugih srdžbu i neslaganje.
Zato sam da se manjinski zastupnici biraju i budu birani kao i svi drugi gradjani lijepe nase.

Beza Hunter: diasporu treba prije maknuti…iz glasanja i sveg ostalog…što ima ko odlučivati u Australiji ili negdi drugdje kako ću ja živjeti u Hrvatskoj…

Ante Rašić: Zašto se u emisiju zovu pripadnici manjinskih političkih stranaka jer su one u sukobu interesa, trebalo je zvati pripadnike manjinskih zajednica.

Ana S. Zizi: Treba raspisati referendum da se drastično smanji ukupan broj zastupnika, po mom sudu bolje da ih uopce nema, ali eto može kompromisno njih 30-ak. Uvijek netko odvraća od stvarnih tema, treba sve države, regionalne i lokalne nepotrebne rashode srezati,…

Željko Stanić: Beza Hunter molim vas napišite jednu demokratsku državu svijeta gdje je dijaspora ne moze glasovati na izborima države čije državljamstvo ima?
Dajte molim vas.

Jurica Vrvilo: Prevelika prava manjini koja je od prvih dana protiv Hrvatske kao slobodne države i koji su bili teroristi te koji i danas rade protiv Hrvatske. U skladu sa ostalim primjerima iz drugih država vrijeme je za smanjivanje prava manjinama kako to da s…

Vlado Golubić: Ako manjinski zastupnici žele biti politički faktor koji će odlučivati i presuđivati u Saboru, nek onda svoje mandate izbore u jednakoj političkoj utakmici kao i sve druge stranke, Sa poklonjenim mandatima ne smije biti ucjenjivanja, a to traje već previše dugo. Hrvatske kune završile su kao pomoć Srbima na Kosovu.

Jozo Krnjić: Odma bez referenduma

Petar Ivanović: Gospodo manjine su jako mali problem i na to se ne troši energija, nama treba referendum o daleko važnijim stvarima. Prva od njih je zakon o političkoj odgovornosti i načinu donošenja zakona i odluka koji će uvesti narod i struku na scenu, i tako u sta…

Hrvoje Lokmer: gda. Markic – Zena, majka kraljica

Zeljko Zec Bogati: Pa molim vas zar ih nije vise dosta

Mirko Barnjak: za

Drago Papic: Uvijek prepisujemo europske zakone, prepišimo i sada

Manuel Mance: Ravnopravni izbori za sve kandidate bez obzira na nacionalnost, to je prava jednakost i demokracija. Bez manjinskih lista.

Anno Domini Jezerčić: Obavezno provesti referendum pa ako pređu prag onda ok

Vedran Veca Jadrijević-Mladar: Kakve manjine zar ne postoje Hrvatski građani!? Dosta je toga da manjina upravlja vecinom politickom trgovinom!

Đuro Kramarić: Taj zakon treba usvojiti i bez referenduma

Ivan Pivac: Ako manjine mogu odlučivati o svemu u Saboru, onda trebaju kao i svaki drugi zastupnik na potpuno jednak način biti i birani u Sabor.
Očigledno nisu svi jednaki po Zakonu (kako Ustav obvezuje) kad netko može u Sabor biti izabran sa 12000 glasova, a drugi sa 300 glasova…

Miroslav Ambruš-Kiš: Oni koji postavljaju to pitanje ne mogu izbjeći da ISTO TO što zagovaraju važi za – dijasporu. I to s isključivanjem državljana BiH koji nisu dijaspora.

Dragica Šimić Brcina: Naravno da podržavam referendum.

Marija Zdenka Malika: Da! Svakako referendum. Dosta je ucjenjivačke politike Pupovca, koji ide po instrukcije u Beograd Vučiću. Hrvati kao manjina NEMAJU ISTI TRETMAN U Srbiji.

Ivan Jurić: Slažem se da manjine imaju svoje zastupnike, kao i u drugim uljuđenim i demokratskim evropskim državama i to je to. Ako smo članica EU neka bude kao kod njih..

Zdenko Veber: Isto pitanje i za dijasporu..

Krešimir Šprajc: Potpuno podržavam. Neka se prava svedu na europski nivo, i prestane trgovina mandatima manjina. Ujedno neka glasuju jednim glasom kao svi mi.

Davor Meštrović: a Đapić je tu samo kao saboter(izdajnik) kao u prijašnjim akcijama(propasti HSP-a i hos-ove ploče). Željka, riješi ga se ako misliš imati šanse!

Miroslav Čolić: O izbornom zakonu treba raspravljati u Saboru, ali politički predstavnici u Saboru su korumpirani pa se unaprijed može znati da se ništa neće mijenjati. Zato je do promjena moguće doći samo djelovanjem iz civilnog društva. Nazalost, nekim političkim mrtvacima će predstojeće politikantsko napuhavanje priče o referendumu jako dobro doći da nešto, već po starom običaju, ušićare.

Luka Njj: Uz pitanje manjina trebalo bi potegnuti i pitanje dijaspore. Manjine za razliku od dijaspore barem plačaju porez u RH.

Drago Tomić: Smanjiti cjelokupnu upravu..administraciju..prava manjina regulirati na drugi nacin..nemoze netko u Sabor uci sa 500 glasova…neka samo glasaju o zakonima koji se ticu njihovih prava..

Goordana Jurić: Zamislite da Turci u Njemačkoj ucjenjuju Merkelicu, kao što to radi Pupovac u RH. Pametnom dosta.

Nikola Puhanic Nikica: Smatram da manjine trebaju imati isto pravo u donošenju odluka u saboru, ali znači naglašavam ISTO pravo , ali isto tako da imaju ista prava kao mi građani koji nismo manjine, a ne da imaju prava veca nego mi , što je sigurno tako zbog toga što oni mog…

Diana Kamenić: U slobodnim i otvorenim društvima, naspram nacionalističkih i totalitarnih društava, sva ljudska prava počinju od prava – manjine. Obrnuto ne može biti. Jer ako se kreće od većinskih prava, tada se uvijek i nepogrešivo teži potpunom obespravljivanju svih onih koji toj većini ne pripadaju. Tome nas je barem poučio primjer Hitlerove Njemačke i njezinih satelita….

Alen Filipovic: Za sabor bi trebalo uvest blesometar tako da neki zastupnici prestanu gnjavit ljude temama od kojih nitko nece zivjet bolje.
Raspisite referendum o minimalnoj placi !

Krešimir Lukinić: Krcag ide na vodu dok se ne razbije. Pupovac i SDSS su nakon rata dobili ruku pomirenja od vecinskog naroda s ta 3 zajamcena mandata, ali su ih iskoristili da bi krenuli u progon hrvatskih vrijednosti. Narod je iziritiran njihovim ponasanjem i sigurno ce oduzeti Pupovcu i SDSS-u ta 3 mandata, prije ili kasnije.

Tomislav Zeman: Ploče, manjine, debate i izbori?? Za koga?? OVE LJUDE U AUTOBUSIMA TO VIŠE NE ZANIMA!! A takvih je sve više i Hrvata i manjina!

Mato Popic: Puna podrska referendumu

Marijan Križić: Svega 10-ak posto pripadnika nacionalnih manjina glasuje na tzv. manjinskim listama. To znači ili da uopće nisu zainteresirani za manjinske liste ili koriste povlasticu fe facto dvostrukoga glasa: biraju svoje kandidate kao i ostali građani, jer ionako imaju zajamčeni broj manjinskih mandata u Saboru.

Tonci Peric: Uvesti standard EU za nacionalne manjine jer se stalno pozivamo na EU “vrijednosti”. Republika Hrvatska treba biti jedna izborna jedinica uz obvezatno uvodenje elektronskog glasovanja. Bez nemoralnih postizbornih koalicija.

Krešo Pavlek: manjine su meni najmanji problem. Meni su najveći problem političari RH, koji besramno pljačkaju svoj narod.

Vlado Sabljic: Ni u jednoj zemlji nema nacionalne manjina i takvih da odlučuju u vlasti samo u cirkus drzavi kao štoje hrvatska u dijaspori IMA više hrvata nego hrvatskoj a imaju 3 zastupnika …hrvatska je država u banani.

Dario Štehec: Bauk je doktor za ovu ekipu,a sugovornici su mu ne dorasli i nemaju legitimitet pokretati takve inicijative.

Andrej Vasilj: Gledam vas preko interneta iz New Jersey-a.Bruka I sramota od emisije
G.Bauk Sdp je uvjetovao USTAV HR PRED ulazak u Eu tj da se smanji broj zastupnika iz emigracije. Manjine u svijetu kojem vi u Hrvatskoj tezite nepostoje, kod vas xy osoba dobiva po…

Marijan Križić: Neki gosti spominju da je ukidanje tzv. manjinskih lista diskriminacija prema manjinama. Upravo obrnuto: pravo na povlašteno glasovanje, pri čemu zastupnici manjina ulaze u Sabor s 20-ak puta manje glasova u odnosu na ostake zastupnike – diskriminacija je u odnosu na ostale građane!

Fran Des Mozges: Komentar temi u vecerasnjoj emisiji.
Neke manjine rade na štetu hrvatskoj, djele narod i uvode ne mir među ljude, a strani mediji na našu štetu krivo prenose po njihovim obavijestima.Promijenimo to, neka se brinu o svojim manjinama i našim manjinama u njihovim zemljama.

Danko Komljenovic: Mi živimo i NJEGUJEMO još Bratstvo i Jedinstvo ; cijela EU zajedno ima 8 manjinaca kao jadna mala Hrvatska sama 8 😢

Marijan Križić: Posebne liste s manjinskim zastupnicima, koji odlučuju tko će formirati Vladu, nema ni jedna zemlja u Europi. Držimo se, stoga, europskih demokratskih standarda!

Davor Meštrović: a SDSS stranka ratnog zločinca Hađića treba biti zabranjena, a kamoli na našoj javnoj kući.

Darko Vidovic: Kada će se u Hrvatskoj znati broj glasača?

Franjo Crni Mamic: Zanima me zašto se gospoda u studiju bave sa pitanjima koja neće spriječiti odljev mladih i školovanih građana nego se bave pitanjima koja će samo njima pomoci i osigurati egzistenciju!!

Davor Vikert: Gospodin milošević laže tako da smrdi.
Veli lik da im na biračkim mjestima nedaju listić za manjince…ja tvrdim da je on lažov i molim ga da imenuje izborna mjesta gdje manjincima nisu dali da glasaju!!
Naprosto je jadno slušati takve laži od tih profesionalnih manjinaca.

Đuroq Tuković: Pitanje je zašto je važnije da postoje zastupnici manjina, a uopće se ne govori o zastupnicima iz redova socijalnih grupa prema učešću u stanovništvu. Npr. ako radnici nižih primanja imaju 25% učešća u stanovništvu, tada bi 1/4 zastupnika u Saboru trebali biti iz njihovih redova. Tko je nametno pogrešan fokus u zastupljenosti?

Darko Gse: Neka se da pravo 5 mjesta u Saboru braniteljima

Sanja Bašić: Veliki pozdrav gospođi Markić. Bravo.

Milica Pupic: Nigdje u svjetu manjine ne vode glavnu rijeć kao u Hrvatskoj ZAŠTO?

Darko Sabljak: Jel u SAD-u postoje nacionalne manjine I koja su njihova prava?

Tamara Tuđman: Šuk Za referendum!

Ruža Ravlić: Demokracija je vladavina volje većine. Manjinski zastupnici služe za potkusurivanje, trgovanje glasovima pa stoga ne bi smjeli sudjelovati u vladi. Cijela Hrvatska treba biti jedna izborna jedinica i svi trebaju po istom pravilu ulaziti u Sabor! I

Josef Horvatich: za referendum

Andreas Lončarek: Naravno da treba referendum. Hrvatska je država hrvatskog naroda a ne manjinaca. Neka Pupovac odlazi u povijest!

Stipan Jurisic: To sto se trenutno desava u Hrvatskoj je cisti Apartheid

Zeljko Matic: Potrebno je ne samo prilagodit izborni zakon, nego konačno i stranke profilirat iz pokreta u normalne stranke, a biračima izbit iz glava jednoumlje jednostranačje i komunističku uranilovku

Miljenko Marić: Ne kradu na izborim “HDZSDP”, na izborima krade D’Hondt (dontova metoda- preračunavanje glasova u mandate), stručnjak kojeg su zajedno unajmili SdpHdz i potpomogli ga nakaradno skrojenim izbornim jedinicama (kako bi onemogućuli bilo kakvu demokraciju osim dupola i izmjene na vlasti njih)! Da bi cijela operacija kodnog naziva”’41-45″uspjela izvršena je okupacija Ustavnog suda, DIP-a i APIS-a.
O krađama pri glasovanju, brojenju, analizi i informatičkom unosu tek slijedi.
Zaključak je da D’Hondta treba identificirati, locirati i transferirati odakle je i došao ili ga kratkim postupkom odstrijeliti zbog zdravlja naroda, nacije i države.
Neustavne i nezakonite izborne jedinice treba raskrojiti po hitnom postupku i onemogućiti da se izbori u RH ikad više provedu po ovom modelu. Bez toga nema ozdravljenja niti poboljšanja.
NEUSTAVNOST IZBORA U REPUBLICI HRVATSKOJ 11.09.2016.
MOGUĆNOST POTONUĆA U DEMOKRATSKI LIMB !?

Primjer 1.
4. izborna jedinica- broj birača 329.852
9.izborna jedinica- broj birača 422.985
razlika ± 93.133 ( što čini više od 22%), a zakonom ne smije prelaziti ± 5%

Primjer 2.
Na prošlim izborima koji su se održali 08.11.2015.g.
Broj izašlih birača koji su glasovali:
4.izborna jedinica- 191.974 (13.712 glasova za mandat)
7. izborna jedinica- 258.500 (18.464 glas za mandat)
razlika= 66.526 glasača (25%).

Primjer 3.
Razlika između 7. i 4.=19,6%
Razlika između 7. i 1.=16,09%
Razlika između 2. i 6.=13,34%
Razlika između 8. i 4.= 14,08%

Sumrak demokracije i ne zakonitost izbora !!!
Jeli to pravda!? Jesmo li zbog toga 900 godina bili bez države?
Jesu li zato umirali branitelji i domoljubi kroz stoljeća i u Domovinskom ratu?
Hoće li se sramiti, hoće li ih savjest peći, hoće li loše spavati onih 151 što ćemo im svojim glasovanjem i ne glasovanjem predati Hrvatsku u ruke sljedeće 4 godine?
Ja si ne oduzimam to pravo i ne odustajem od borbe za bolju Hrvatsku.
Nisam pobornik dobrovoljnog ropstva !
O drugim kršenjima hrvatskog Ustava i Zakona će svoj pravorijek donijeti
“novi-stari” Ustavni sud “uskoro”!!!!

Tanka je linija po kojoj korača hrvatska demokracija.
Zašto političke elite već deset godina ne mjenjaju ustavne propise i zakone i zašto Ustavni sud još nema odgovora ili rješenja za podnesenu ustavnu tužbu 2014.g.po tom pitanju, pitajte njih ( koga- novih 10 Ustavnih sudaca) !?
Prođoše dvije godine i evo će i drugi izbori nakon toga, a od opomene Ustavnog suda prolazi već šest(6) godina !

Vidi:
Izvješće Ustavnog suda U-X/6472/2010 (NN broj 142/10

Ivica Kulentić: Zašto manjinci kao državljani Hrvatske imaju još dodatno izborno pravo, pravo birati svoje predstavnike u Sabor. Jesmo li ravnopravni u državi ?
Nismo ! Drugim riječima neka se uključe u bilo koju stranku i preko stranke se bore za mnoga politička prava kao i svi drugi.Ako su im Ustavom zajamčena manjnska prava (pravo na kulturu,jezik,običaje) koja mogu ostvariti putem raznih udruga i kulturnih društava tada nema logike da imaju kao državljani HR , naglašavam DRŽAVLJANI, još i dodatno pravo za biranje svojih predstavnika u Sabor !!
Najgluplji mi je odgovor svih koji podržavaju ta prava manjina da je to stečevina EU-a, a isti nikad ne kažu u koliko i u kojim državama u Europi nemaju ta prava kao što ih imaju u HR !!!!!
Dok Pupovac ne bude kazao da je Hrvat (po državi) srbskog podrijetla nikad na zelenu granu 🙂
Isto me zanima do kada će u Otvorenom biti zastupljenost gostiju po načelu : sam protiv svih ,a ne pola-pola ??????????

Angela Marković: Jeli u Americi,Njemackoj ili Rusiji manjine matletiraju vecinu?….Referendum hitno dosta je ucjenjivanja.

Ivan Ivica Drljo: Angela ti si presla u profesionalne politicare. Niocem drugom nepises osim o politici.😁😁😁

Ivan Kovač: Žive u Zagrebu mole se da sija sunce u Beogradu.

Petar Tomašević: Referendum pod hitno

Anno Domini Jezerčić: treba referendum

Oliver Marazovic: Primjena pravila drugih evropskih zemalja

Viktor Kramarić: Nemaju šta raditi u saboru, neka otvore zavičajni klub svoje domovine pa neka si tancaju koliko žele, ali također sa svojim financijskim sredstvima!

Narod.hr

facebook komentari

Nastavi čitati

Reagiranja

Mladen Pavković: Ne dozvolimo da se izruguju na Dan sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje!

Objavljeno

na

Jednodnevna manifestacija s nazivom Europska noć kazališta ove će se godine, osim u Hrvatskoj, održati i u desetak drugih država.

U tome, na prvi pogled,  nema ništa sporno, osim što je planirano da se u mnogim gradovima i mjestima Hrvatske čitav dan kazališne predstave održavaju 18. studenoga, dakle na Dan sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje, simbola obrane naše Domovine.

Dakle, dok će se mnogi prisjećati najtežih dana tijekom hrvatskog obrambenog Domovinskog rata, obilaziti grobove, paliti svijeće i odavati počast nevino stradalim Hrvatima, u većini kazališnih i inih dvorana ljudi će se zabavljati uz neke od kazališnih predstava, među kojima će kao i svake godine biti i onih čiji su autori srbijanski pisci. Na taj dan, kako je predviđeno, mnoge dvorane se neće moći ni iznajmiti za eventualne svečane akademije posvećene Vukovaru i Škabrnji, jer su već rezervirane za – tzv. Noć kazališta.

Odaziv za ovu manifestaciju je već sada iznimno dobar, a čitav program trebao bi biti poznat početkom listopada. Tako bi se vrlo lako moglo dogoditi da toga dana na tv-programima i drugim „velikim“ medijima (s obzirom i na to kakve sve tamo urednike imaju) da mnogobrojne predstave dobiju više prostora nego još jedna tužna obljetnica u Hrvata, o kojoj se i inače piše i govori samo 18., 19. i 20. studenoga!

Srbija i Crna Gora, kako smo saznali, neće odustati od Noći kazališta 18.studenog, već su navodno dale naputak svima kojih se to tiče da toga dana igraju samo „vedre i smiješne“ predstave, jer „kad je bal nek je bal“!

Četnička rock grupa „Riblja čorba“ 18. studenoga u Ljubljani (Slovenija) priprema veliki koncert u čast i slavu „oslobođenja Vukovara“, odnosno 40. obljetnice njihova rada.

Stoga, Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata91. (UHBDR91.), traži od Narodnog sveučilišta Dubrava, organizatora ove manifestacije, a poglavito od Ministarstva kulture (pokrovitelja) i Ministarstva hrvatskih branitelja, te od svih Udruga proisteklih iz Domovinskog rata, kao i vlasnika dvorana, da ne dozvole da se na Dane sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje  održi ova manifestacija, tim prije što ima i drugih dana kada se to može ostvariti.

Međunarodna zajednica nije ništa uradila da se zaustavi krvoproliće u Vukovaru i Škabrnji,  pa odakle onda nama „pravo“ da baš na dane najveće tuge i ponosa organiziramo „dane veselja“, kako su si to oni zamislili?

Mladen Pavković

facebook komentari

Nastavi čitati