Pratite nas

Pregled

Predsjednica: Domovinska i iseljena Hrvatska čine jednu jedinstvenu – globalnu Hrvatsku

Objavljeno

na

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović na konferenciji veleposlanika, generalnih konzula i otpravnika poslova održanoj u Zagrebu izjavila je kako je nužno reformiranje diplomatske mreže da bi Hrvatska bila uspješnija u svojoj zadaći promicanja državnih i nacionalnih interesa.

Predsjednica je jučer uručila vjerodajnice 12-ero novih veleposlanika i poručila im da svoje snage i domoljublje stave na raspolaganje Hrvatskoj.

“Osim što moramo bolje iskoristiti članstvo u Europskoj uniji, odnosno sve mogućnosti koje su nam time pružene, ne smijemo zanemariti nevjerojatan potencijal gospodarske i političke suradnje s drugim dijelovima svijeta, posebice Afrikom, azijsko-pacifičkim prostorom i Latinskom Amerikom, kako bismo izvoznicima otvarali nova tržišta”, naglasila je.

Vanjska politika se kreira u Zagrebu, ne u Bruxellesu

U govoru pred devedesetak diplomata kazala je da je u većini zemalja koje je posjetila primijetila neiskorišten potencijal razvoja bilateralnih odnosa.

“I u odnosima s državama članicama Europske unije vide se posljedice održavanja kontakata samo u Bruxellesu. Ne može se bilaterala voditi samo u Bruxellesu, iako on omogućuje redovite kontakte na visokoj razini. Kad smo već kod Bruxellesa, hrvatska vanjska politika se dogovara, određuje, oblikuje i usklađuje isključivo u Zagrebu i onda prenosi na razinu dogovora država članica, a ne obrnuto”, istaknula je šefica države, javlja HRT

Govoreći o ciljevima i područjima djelovanja, posebno je spomenula hrvatsko iseljeništvo, čiju ulogu i doprinos u stvaranju hrvatske države “nikad ne smijemo zanemariti”. “Domovinska i iseljena Hrvatska čine jednu jedinstvenu – globalnu Hrvatsku.

Ona ima potencijal čiju veličinu tek trebamo spoznati, čiju mrežu funkcionalno i institucionalno tek trebamo isplesti. U to sam se opet uvjerila u državnim posjetima Australiji i Novom Zelandu iz kojih sam se upravo vratila”, kazala je predsjednica.

Prema njezinim riječima, tu “globalnu Hrvatsku” mora stvarati i hrvatska diplomacija i na njoj graditi gospodarske, političke i duge utjecaje. “Naše iseljeničke i manjinske zajednice moraju vam stoga biti prioritet u djelovanju. Iskoristimo taj golem, neiskorišten potencijal. Dovedimo domovinu našim iseljenicima i iseljenike domovini”, kazala je.

Predsjednica smatra i kako bi se Hrvatska morala jače pozicionirati u krugu srednjoeuropskih i sredozemnih zemalja. Pritom je naglasila važnost Incijative triju mora, koju je pokrenula s poljskim kolegom.

“Nakon drugog summita Inicijative u Varšavi, sudjelovanja američkog predsjednika Donalda Trumpa, nakon potvrđene kompatibilnosti s kineskom inicijativom Jedan pojas-jedan put i nakon ozbiljno izraženog interesa država poput Kuvajta, Katara, Ujedinjenih Arapskih Emirata ili Australije za ovu Inicijativu – jasno je kako smo pokrenuli ne samo europski kohezijski već i globalno prihvaćen projekt”, kazala je predsjednica.

Smatra da unutar te inicijative, koju čini 12 država članica EU-a u srednjoj Europi, Hrvatska može višestruko prosperirati te u potpunosti iskoristiti svoj povoljan geostrateški položaj. “Uz brojne prednosti, pruža nam se prigoda postati i jedna od energetski najvažnijih zemalja srednje Europe”, dodala je Grabar-Kitarović.

Nakon pomaka na srednjoeuropskoj dimenziji vanjske politike, predsjednica države smatra da treba učiniti iskorak i u onoj sredozemnoj.

Nema malih država

Izrazila je uvjerenje da je Hrvatska dorasla sadašnjim i budućim izazovima, ali da mora težiti dugoročnim ciljevima. “To se posebno odnosi na jačanje odnosa s ključnim državama svijeta, poput SAD-a, Kine, Rusije, ključnim partnerima u Uniji i NATO-u, poput Francuske, Njemačke, Italije, Ujedinjenog Kraljevstva, Kanade, do odnosa sa susjedima. Isto tako, to se odnosi i na neka ključna globalna pitanja, poput vodne, klimatske ili znanstvene diplomacije te ciljeva održivog razvoja”, istaknula je predsjednica u govoru.

Govoreći o hrvatskom doprinosu u NATO-u i njegovim misijama kazala je da je on je prepoznat te da je isto potrebno postići i kad je riječ o misijama EU-a i UN-a. Hrvatskoj, istaknula je, trajno ostaje odgovornost za promicanje stabilnosti i napretka jugoistočnog susjedstva, kao i potvrđivanja njegove eurointegracijske i euroatlantske perspektive.

“Tu posebno treba izdvojiti BiH i odgovornost za njezin daljnji napredak u slozi triju konstitutivnih naroda i manjinskih zajednica. Hrvati tu imaju istaknutu ulogu predvodnika integracijskih procesa koju treba podupirati i osnažiti”, ocijenila je Grabar-Kitarović.

“Moja poruka svima je da nema malih država – Hrvatska i naša diplomacija će biti toliko velikima kolikima se sami učinimo”, zaključila je predsjednica.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Pregled

Plenković: Očekujem temeljito izvješće SOA-e o prisluškivanju hrvatskih dužnosnika u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski premijer Andrej Plenković je za središnji Dnevnik HRT-a kazao nakon svoga prvog govora u UN-u da su ondje poslane vrijednosne poruke kako Hrvatska gleda na ulogu UN-a te da RH podržava napore novog glavnog tajnika.

Želimo da UN bude učinkovitiji kako u pogledu borbe protiv terorizma, zaštite ljudskih prava. Mislim da su ove poruke dobro primljene, rekao je za HRT.

Govoreći o predstojećem susretu sa slovenskim premijerom Mirom Cerarom kazao je da on i njegov slovenski kolega razvijaju jedan dobar odnos poštovanja i povjerenja.

Mi želimo riješiti otvorena pitanja granica i na kopnu i na moru. Slovenija ima svoju poziciju u okviru koje želi da se radije provede arbitražna presuda. Mi s njom imamo problem zbog toga što je sama u procesu koji je postao kontaminiran, postala neprihvatljiva za Hrvatsku.

No to ne znači da nema manevra i da nema načina kako da dvije zrele susjedne zemlje, dvije članice EU-a, saveznice u NATO-u ne nađu rješenje. Očekujem da će naši razgovori biti vrlo sadržajni, da ćemo pogledati što je to što nas trenutno spaja, a što su teme koje nas razdvajaju. Nastavljamo u dobroj vjeri razgovarati o pitanju granica sa Slovenijom, rekao je Plenković.

Na priznanje ministra BiH da su neki hrvatski dužnosnici bili prisluškivani hrvatski premijer je kazao da očekuje jedno ‘temeljito izvješće hrvatske sigurnosno obavještajne agencije na tu temu’.

Čuo sam se s ravnateljem i kada se vratim to će biti jedna od prvih stvari o kojoj želim dobiti temeljite informacije, rekao je Plenković. I dalje ponavljam, BiH je država koja je s Hrvatskom najpovezanija – od geografske povezanosti do činjenice da su Hrvati konstitutivan narod. Sedam puta sam bio u BiH u ovih 11 mjeseci i nastavit ćemo s tim intenzitetom, dodao je.

Ako nešto treba dodatno pojasniti oko Pelješkog mosta, ponavljam, on se gradi na hrvatskom teritoriju. Razgovori sa stručnim službama su trajali godinama. Ova tema je dotaknuta i u vrijeme kada smo imali zajedničke sjednice Vlade u Sarajevu. Mislim da s kolegom Zvizdićem i drugim akterima to pitanje možemo riješiti. Podcrtavam da je ovdje više riječ o stavu određenih stranaka, a nešto manje institucija Bosne i Hercegovine. Ta nijansa nije nebitna. Projekt Pelješkog mosta ide dalje. To će biti najveći projekt financiran sredstvima Europske unije. Mislim da je povezivanje juga Hrvatske s Pelješkim mostom, s ostatkom zemlje, strateško pitanje i to posebno u kontekstu “schengena” i jednog intenzivnijeg priljeva turista u Hrvatsku, kazao je premijer RH.

Sjedinjene Američke Države i dalje su svjetska sila i glavni globalni akter. Oni su naš glavni partner i saveznici u okviru NATO-a. Njihovi pogledi na globalne odnose su bitni. Prije dva dana, nakon govora predsjednika Donalda Trumpa kada je rekao “najprije Amerika”, treba reći i da je kazao “DA” i za multilateralnu suradnju, izjavio je Plenković.

Što se tiče Sjeverne Koreje ja sam danas razgovarao s japanskim premijerom Abeom. Da čujete njihov stupanj zabrinutosti što se zbiva u Sjevernoj Koreji, onda vidite da one zemlje koje jesu blizu korejskog poluotoka puno ozbiljnije doživljavaju ove nuklearne testove. Naravno da postoje razlike u narativu i u snazi poruke koju ovako izravno šalje američki predsjednik. To je možda jedna novina. Malo tko je od njegovih prethodnika na ovaj način tako radio, ali čini mi se da oko drugih pitanja postoje veliki prostori za suradnju, izjavio je između ostalog.

Izetbegovićev specijalni rat protiv Hrvatske

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Govor predsjednika Vlade Plenkovića pred Općom skupštinom UN-a

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković nalazi se u New Yorku gdje je na Općoj skupštini UN-a održao govor.

Jedan od učinaka globalizacije je da se svijet suočava s velikim migracijama. Hrvatska je u prošlosti bila suočena s velikom izbjegličkom krizom, ali naš pristup će uvijek biti onaj u kojem će na prvo mjesto stavljati ljude – rekao je Plenković i dodao kako nam je potrebna suradnja kako bi se pozabavili s korijenima problema.

Rekao je kako se moramo fokusirati na diplomaciju i prevenciju te da jedinstveno rješenje nije primjereno za sve zemlje.  – Naš doprinos izgradnji mira bit će i dalje važna komponenta vanjske politike kroz izravno djelovanje kao i kroz dijeljenje naših iskustava s drugim zemljama – rekao je Plenković.

Moramo se više uključiti u borbu terorizma jer je očito da postoji veća potreba za suradnju u toj borbi. Hrvatska u potpunosti podupire rezoluciju Vijeća sigurnosti protiv Sjeverne Koreje – izjavio je Plenković i pozvao Sjevernu Koreju da prestane s testiranjem nuklearnog oružja.

Plenković je rekao i kako svjedočimo sve većim klimatskim promjenama te da se moramo više pozabaviti tim pitanjem. Napomenuo je kako Hrvatska nije bila pošteđena tih promjena te je bila pogođena velikim požarima ali i poplavama. – Hrvatska je predana multilateralizmu – kazao je Plenković pred kraj govora.

Plenković je povodom obilježavanja 25. godišnjice ulaska Hrvatske u Ujedinjene narode na prijamu u New Yorku istaknuo kako je to velika obljetnica, a 22. svibnja 1992. simbolizirao je završetak dugotrajnog nastojanja hrvatske države kako bismo dobili međunarodno priznanje te da možda za nekoga 25 godina nije puno, ali kako je to za nas bio generacijski pothvat.

Plenković je u srijedu navečer u New Yorku održao prijam na koji su stigli mnogi ugledni američki Hrvati, no i visoki dužnosnici poput predsjednika Opće skupštine UN-a Miroslava Lajčaka i europskog povjerenika za proširenje Johannesa Hahna.

Premijer je prethodno održao i predavanje na sveučilištu Columbia gdje je okupljenim studentima govorio o hrvatskim pogledima na Europsku uniju, te među ostalim istaknuo kako su sljedeći ciljevi ulazak u zonu Šengena i u eurozonu.

facebook komentari

Nastavi čitati