Pratite nas

Pregled

Predsjednica Grabar-Kitarović u službenom posjetu Rumunjskoj

Objavljeno

na

Predsjednica Grabar-Kitarović u službenom posjetu Rumunjskoj

Mala zajednica rumunjskih Hrvata, koju će ovaj tjedan posjetiti predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u sklopu svog službenog posjeta Rumunjskoj, jedna je od najstarijih te jezično i etnografski najbolje očuvanih hrvatskih manjina.

Hrvati su se na područje današnje Rumunjske doseljavali već od 14. stoljeća, a danas većina živi u sedam naselja u Karaš-severinskoj županiji na zapadu zemlje, stotinjak kilometara jugoistočno od Temišvara.

Kroz povijest rumunjski su Hrvati bili poznati kao Krašovani ili Karaševci. Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine, u Rumunjskoj živi 5408 Hrvata. Najveće je naselje rumunjskih Hrvata Karaševo, u kojemu se, od oko 3200 stanovnika, četiri petine izjašnjava Hrvatima.

Hrvatskim se jezikom u Karaševu i okolnim naseljima Lupku, Klokotiću, Nermetu, Jablči, Ravniku i Vodniku svakodnevno govori u domovima i u javnoj komunikaciji te se mala hrvatska zajednica u toj relativno izoliranoj rumunjskoj regiji smatra jezično i etnografski jednom od najbolje očuvanih hrvatskih manjina uopće.

Preci karaševskih Hrvata naselili su plato oko rječice Caras još u 14. stoljeću, a pretpostavlja se da su ondje došli iz sjeverozapadne Bosne ili iz Turopolja. Prema austrijskom popisu stanovništva iz sredine 19. stoljeća, na području rumunjskog Banata živjelo je oko deset tisuća Krašovana, koji su se tek nakon uspostave hrvatske neovisnosti početkom 1990-ih godina počeli masovno izjašnjavati kao Hrvati.

Predsjednica Grabar-Kitarović danas počinje trodnevni službeni posjet Rumunjskoj, gdje će se u Bukureštu sastati s najvišim rumunjskim dužnosnicima. U srijedu bi trebala u Temišvaru na tamošnjem sveučilištu Zapad nazočiti potpisivanju memoranduma o suglasnosti o osnivanju lektorata hrvatskog jezika i književnosti te nakon toga posjetiti hrvatsku zajednicu u Karaševu, Lupku i Klokotiću.

Rumunjski ustav iz 1991. godine omogućio je pripadnicima hrvatske nacionalne manjine u toj zemlji pravo na čuvanje, razvoj i istraživanje etničkog identiteta, pravo na školovanje na hrvatskom jeziku, pravo na zastupnika u parlamentu te pravo službene uporabe hrvatskog jezika na sudu.

U Rumunjskoj djeluje sedam hrvatskih vrtića, pet osnovnih škola od 1. do 4. razreda te tri od 1. do 8. razreda i jedna gimnazija, koju polazi ukupno oko 600 učenika. Na Sveučilištu u Bukureštu od 1994. godine u ponudi je učenje hrvatskoga jezika, a od 2008. postoji i Lektorat za hrvatski jezik i književnost.

Hrvati su u Rumunjskoj organizirani u dvije udruge – Zajedništvo Hrvata u Rumunjskoj ima sjedište u Karaševu, a Demokratski savez rumunjskih Hrvata u Lupku – te u više kulturno-umjetničkih društava i sportskih klubova.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Pregled

Glasnović: Doprinos hrvatske dijaspore je ogroman, no Hrvati izvan domovine potpuno su izolirani

Objavljeno

na

Objavio

Sabor raspravlja o Godišnjem izvješću o provedbi strategije i zakona o odnosima Hrvatske s Hrvatima izvan domovine u kojem se, među ostalim, navodi i da je Hrvatska lani financirala s više od 40 milijuna kuna brojne infrastrukturne, obrazovne, kulturne i druge važne projekte hrvatskih institucija i udruga u cijelom svijetu.

Saborska sjednica počela je stankom. Zatražili su je Željko Glasnović zbog hrvatske dijaspore, Ivan Lovrinović koji želi govoriti pretvaranju građana u dužničke robove, a Mislav Šimić iz Mosta tražio je stanku na temu aktualne političke situacije, jednako kao i HDZ

Željko Glasnović rekao je da je doprinos hrvatske dijaspore ogroman, no da su Hrvati izvan domovine potpouno izolirani.

Iz iseljeništva u Hrvatsku stiže oko 16 milijardi kuna i milijardu eura, što je velik dio BDP-a. No, hrvatski iseljenici i dalje se susreću s preprekama kad se žele vratiti u Hrvatsku.

Imate socijalističku birokraciju, treba tri godine za državljanstvo, dvije godine za domovnicu, svakih šest mjeseci dizati rodni list.

To je namjerna sabotaža od nekih kadrova, možda su oni u MUP-u. Zadnji stop je Črnomerec.

Nema dopisnog glasovanja. Ti ljudi imaju formalno pravo glasa, ali ustvari on mora letjeti šest sati iz Vancouvera da glasuje tamo u Torontu, Ottawi.

U isto vrijeme vraćamo četnike u Hrvatsku koji su vršili agresiju. Ima 31.000 zahtjeva za povratak ljudi koji su tu bili kad je vršena agresija na Hrvatsku. A ovi naši vani, koji daju lovu, koji doprinose, su isključeni iz društvenog i ekonomskog razvoja.

Začuđujuće, 20 godina nakon rata mi još nemamo cenzus i točnu sliku, statistički okvir koliko ljudi imamo vani.

Koje su njihove sposobnosti, kako su podijeljeni, kako se osjećaju. Ima skoro tri milijuna ljudi vani, minimum tri milijuna. A nema konzulata u Novom Zelandu i tako dalje – rekao je Glasnović.

Kako kaže, zna za ljude iz Južne Amerike koji bi se vratili u Hrvatsku, ali njihovi ‘dosjei stoje u ladicama godinama’.

Imate 5000 dosjea koji nisu procesuirani. I to je, ja bih rekao, rak rana hrvatske države, ta hrvatska diplomacija,  gdje sjede bivši kadrovi Udbe, Partije, čiji jedini interes je njihova stražnjica.

Glasnović je poručio da se ljudi neće vratiti dok se u Hrvatskoj ne popravi ta ‘pravna kaljuža’ te kako smatra da iseljenici ovdje nisu poželjni, a ‘doći će 200 sirijskih izbjeglica’

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Ante Todorić stigao u Hrvatsku

Objavljeno

na

Objavio

Ante Todorić, stariji sin Ivice Todorića koji je bio dopredsjednik Uprave Agrokora i osumnjičen u DORH-ovoj akciji Agrokor, vratio se u Hrvatsku.

Ante Todorić, osumnjičenik u aferi Agrokor, stigao je u Zagreb. S obzirom na to da je istražni sudac, za 14 osumnjičenih odlučio da se brani sa slobode, uključujući i Antu Todorića, njegovi odvjetnici su rekli da on u Hrvatsku stiže u puno ležernijoj atmosferi, javlja dnevnik.hr

Idući korak, nakon dolaska u Zagreb, jest da se Ante Todorić javi u Županijsko državno odvjetništvo na ispitivanje vezano za slučaj Agrokor.

Od 15 osumnjičenih, istražni sudac jednomjesečni istražni zatvor zatražio je samo za bivšeg predsjednika uprave Agrokora Ivicu Todorića.

facebook komentari

Nastavi čitati