Pratite nas

Reagiranja

Predsjednica: Nisam nikad bila ‘kraljica Balkana’, nego predsjednica RH, ni više ni manje

Objavljeno

na

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović reagirala je na pismo iz udruge Majke Srebrenice koje su u jučerašnjem otvorenom pismu izrazile nezadovoljstvo njenim izjavama.

“Otvoreno pismo Predsjednice Republike

Poštovane i drage majke Srebrenice i supotpisnici otvorenog pisma,

Iako ga nisam osobno primila, u medijima sam pročitala vaše otvoreno pismo. Neovisno o tome hoće li mi i kada prispjeti, želim vam zahvaliti na iskreno iznesenim osjećajima i mislima. Ako, naime, postoje bilo kakve nedoumice koje bi mogle naštetiti odnosima naših dviju država i naroda kojima pripadamo, onda je iskrena komunikacija najbolji put da se one otklone.

Vi znate koliko poštujem vašu žrtvu i vaše nastojanje da čuvate i promičete istinu o genocidu u Srebrenici. Jer to jest zločin koji u punoj mjeri ima značajke genocidnosti. Bila sam s vama prije dvije godine na komemoraciji u Srebrenici te sam kao majka i žena osjetila tugu i bol koju nosite. I moj hrvatski narod, prošao je slične strahote i mnoge hrvatske majke govorile su mi, kao što ste mi i vi govorile, o svojoj boli. A ta je bol ista na svim meridijanima svijeta.

Moje poštovanje izraženo vama i vašim nevino stradalim bližnjima ujedno je i poštovanje predsjednice Republike Hrvatske koje sam izrazila u ime svoje države i svojega, hrvatskog naroda. Budući da ste naglasile kako ste me, u najboljoj namjeri, smatrale i oslovljavale „kraljicom Balkana“, dužna sam odmah istaknuti kako se nikada nisam takvom doživljavala, nego sam samo i jedino predsjednica Republike Hrvatske. Ništa više i ništa manje od toga.

Moja je prva dužnost štititi državne interese Republike Hrvatske i nacionalne interese hrvatskoga naroda i svih hrvatskih građana. No, isto tako, imam dužnost graditi mir i odnose suradnje i prijateljstva sa svim državama, prije svega susjednima. Nema zemlje s kojom je potrebnije izgrađivati takve odnose od Bosne i Hercegovine. Možda nema država u svijetu koje su upućenije jedne na drugu; povijesno, gospodarski, prometno, kulturno, kao naše dvije države.

Osim toga, Bosna i Hercegovina država je i domovina i hrvatskoga naroda. Moja briga o njegovoj dobrobiti, na koju sam obvezana i svojom dužnošću i svojim osjećajima, ali i slovom Washingtonskog i Daytonskog sporazuma, dio je želje za dobrobiti svih naroda i građana Bosne i Hercegovine, bez obzira na vjeru i naciju. Želim da Bosna i Hercegovina ostvari sve svoje razvojne potencijale i tome sam, kao predsjednica vama najbliže države i članice Europske unije, spremna pružiti svu daljnju moguću potporu. Bosna i Hercegovina nije imala, nema i neće imati većeg zagovornika svoga europskog puta od Republike Hrvatske.

Naglašavam i svoje iskreno poštovanje prema islamu, kako zbog njegovih načela, tako i zbog osobnog iskustva. Isto tako, iznimno cijenim doprinos hrvatskih državljana islamske vjere u Domovinskom ratu. Spominjući to, želim podsjetiti da je upravo zahvaljujući ishodu toga rata spriječeno moguće ponavljanje sličnog stradanja u Bihaću.

Stoga, ako sam upozoravala na opasnosti od ekstremizma koji jest ili bi mogao biti nadahnut iskrivljenim tumačenjima vjere koju doživljavam kao vjeru mira i ljubavi prema bližnjemu, nikada nisam spominjala islam, Bošnjake ili Bosnu i Hercegovinu kao one koji bi mogli biti njegovim izvorima ili poticateljima. Stoga ne smatram da su moje riječi mogle potaknuti niti su potaknule bilo kakav i bilo koji incident koji se mogao dogoditi u odnosu na pripadnike islamske vjere. Svaki iskaz netrpeljivosti ili čin iz mržnje prema bilo komu, od koga god dolazio, osuđujem.

Iz svega ovoga posve je jasno da Bosnu i Hercegovinu i njezine građane ne doživljavam kao prijetnju Hrvatskoj. Stoga mi je potpuno neprihvatljivo da se moje političko djelovanje na bilo koji način uspoređuje s „takvim izjavama koje su dolazile iz Srbije (…) u periodu (…) koji je prethodio agresiji na BiH“. No uvjerena sam da dijelite moje mišljenje da je međunarodni terorizam i bilo koji ekstremizam najveća prijetnja miru u svijetu i zajedničkim civilizacijskim vrijednostima te nam je zajednička dužnost sprječavati sve ono što našu bliskost može umanjiti ili narušiti.

Hvala vam na pozivu u posjet Bosni i Hercegovini. Bit će mi osobito drago budem li ponovno imala prigodu susresti se i s vama.

S poštovanjem,

Kolinda Grabar-Kitarović”.

SEDAM BOŠNJAČKIH UDRUGA PROTIV HRVATSKE PREDSJEDNICE

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Reagiranja

Ivica Todorić: Aktivaciju zakona potpisao sam pod ucjenom i prijetnjama

Objavljeno

na

Objavio

Ivica Todorić oglasio se u petak objavom na svojem novom blogu koji je otvorio danas i na kojem će idućih dana objavljivati tekstove na dnevnoj bazi.

U priopćenju Todorić prijeti da će poduzeti sve pravne korake koji su mu na raspolaganju kako bi dokazao da je donošenje lex Agrokor bilo neustavno i usmjereno prema nacionalizaciji privatne imovine. Za njega je to slučaj otimanja privatnog vlasništva kakav nije zabilježen u suvremenoj Europi.

Tvrdi i da su on i Uprava Agrokora potpisali aktivaciju zakona “pod ucjenom, prisilom, prijetnjama, manipulacijama zakonskim odredbama i neviđenim medijskim linčem”. Navodi i da su protiv Agrokora pokrenute brojne sudske tužbe, da je prihod pao za oko 20 posto, a sinergije koje vrijede milijarde nesmiljeno se uništavaju.

Priopćenje donosimo u cijelosti.

Nakon nevjerojatnih događaja oko Agrokora po prvi put izlazim u javnost s činjenicama vezanim uz kompaniju i mene osobno. Vjerujem kako se očekuje da ću rasvijetliti sve događaje, a upravo mi je i cilj da u narednim danima i tjednima baš niti jedno pitanje ne ostane neodgovoreno. Razlog mojeg dosadašnjeg neistupanja u javnosti je želja da ne učinim nikakvu štetu Agrokoru, zaposlenicima, investitorima niti drugim dionicima dok s timom pravnih, financijskih i drugih stručnjaka ne utvrdim  činjenice oko ovog, pokazat će se, najvećeg skandala u novijoj hrvatskoj povijesti.

Na početku 2017. godine, kad smo Agrokor vodili moj management i ja, kompanija je imala čvrst plan za napredak i uspješan rast te isplatu vjerovnika u skladu sa zakonskim obvezama. To je bila politika Agrokora i svih desetljeća postojanja i uspješnog poslovanja.

Vlada Republike Hrvatske u to vrijeme povlači političke poteze želeći steći kontrolu nad Agrokorom kroz, očito, unaprijed pripreman plan. Ciljano širenje dezinformacija i negativnih glasina kroz izjave najviših dužnosnika zakonodavne i izvršne vlasti tijekom prvih mjeseci 2017. godine destabiliziralo je Agrokor. Lažima i manipulacijama Vlada u zabludu dovodi i cjelokupnu javnost.  Služeći se konstrukcijama, te potpuno neprimjerenim medijskim djelovanjem, stvoren je okvir za pridobivanje političkih saveznika. Umjesto činjenica i istine Agrokor su htjeli prikazati kao slučaj Parmalat sugerirajući otuđenje ogromnih suma novaca, no danas, sedam mjeseci kasnije, slučaja Parmalat nema.

Cilj takvog djelovanja najviših dužnosnika Vlade i Sabora, kroz izravni politički intervencionizam, bio je donošenje neustavnog zakona  Lex Agrokor i nacionalizacija privatne imovine, a ovakav slučaj otimanja privatnog vlasništva nije zabilježen u suvremenoj Europi. Ja i Uprava Agrokora potpisali smo aktivaciju zakona, a sada posebno naglašavam, pod ucjenom, prisilom, prijetnjama, manipulacijama zakonskim odredbama i neviđenim medijskim linčem.

Gdje su drugi rušili, mi smo gradili mostove – ulagali smo MILIJARDE – kako u Hrvatsku, tako i u susjedne zemlje, opremali ljude najmodernijim znanjima i tehnologijama. Gdje su političari svojim nedjelovanjem i neznanjem raseljavali stanovnike, mi smo stvarali pretpostavke za ostanak i prosperitet uspješnih i zadovoljnih ljudi, svojih na svome.

U našem ambicioznom razvoju, uvijek smo se, kao i brojne druge tvrtke, osobito u tranzicijskim zemljama, susretali s izazovima. Međutim, uvijek smo ih i uspješno rješavali. Početkom 2017. g niti jedan izvanredni događaj nije bio prisutan u poslovanju Agrokora. Dapače,  stajali smo bolje nego ranije i imali velike perspektive.

Naši su rezultati mjerljivi, a mjerljivi su i rezultati izvanredne uprave koja danas upravlja otetom kompanijom.

Pod izvanrednom upravom značajan dio Agrokorove imovine je blokiran i izgubljena je kontrola nad dijelom operacija u susjednim zemljama. Protiv Agrokora su pokrenute brojne sudske tužbe koje prijete ukupnoj stabilnosti i održivosti kompanije. Prihod je pao za otprilike 20% , a sinergije, u koje su uložene, a i koje vrijede milijarde, se nesmiljeno uništavaju. Izvanredna uprava dobavljače tretira nejednako. Agrokor je opterećen nepotrebnim i nelegalnim kreditom, koji su za sebe dizajnirali strvinarski fondovi, a založena je i sva ključna strateška imovina, i to trustu Madison Pacific ltd sa sjedištem u Hong Kongu.

Ako se ovakvo stanje nastavi svi će vjerovnici, osim Ramljakovih povlaštenih fondova, njemu bliskih dobavljača, partnera, savjetnika i suradnika izgubiti ogromne vrijednosti. To je prava istina. Sve ostalo su laži i obmane izvanredne uprave i njezinih političkih sponzora, što će budućnost i činjenice vrlo brzo pokazati.

U trenutku kada je Agrokor napadnut najprljavijom političkom i medijskom kampanjom u povijesti naše zemlje, Vlada Republike Hrvatske nije, kao što to čine vlade svih svjetskih država, od SAD-a do Njemačke, nije podržala svoje ključne industrije i najvećeg poduzetnika. Dapače, Vlada je bila ključni sudionik te kampanje i provoditelj protuustavne i nezakonite nacionalizacije, koja će, uvjeravam vas (pokazat će vrijeme), po posljedicama za hrvatsko gospodarstvo i industriju biti ravna veleizdaji.

Danas se kula od karata, koju su lažima izgradili Martina Dalić, Ante Ramljak i njihovi partneri i pomagači, ruši.

Ostaju još bilance Agrokora i njegovih društava u kojima izvanredna uprava na čelu s Antom Ramljakom konstrukcijama i pritiscima omogućuje ljudima iz fonda Knigthead da direktno upravljaju i manipuliraju bilancama. To čine kako bi stvorili pretpostavke za stjecanje  stotina milijuna eura nepripadajuće financijske koristi.  Agrokorove milijarde doista su izgubljene. No ne mojom, niti krivnjom  mojih suradnika, nego vladinim aktivnostima uoči i nakon donošenja  Lex Agrokora. O tome  ću uskoro javno govoriti.

Građani Hrvatske i regije uvjerit će se da je nacionalizacija Agrokora koju je dizajnirala Vlada politički projekt koji je u potpunoj suprotnosti s interesima Republike Hrvatske.

Vladinom odlukom o nacionalizaciji Agrokora prouzročene su dalekosežne gospodarske i financijske štete koje se već mjere u mlijardama kuna. Uništava se industrija i njezina tržišna pozicija u Europskoj uniji. Hrvatska i regija pritom gube sinergijske učinke u EU. Takve odluke Vlade Republike Hrvatske zemlju  su uvukle u poziciju visokog društvenog i političkog rizika za što neće moći izbjeći odgovornost jer iza svakog protupravnog otimanja, iza svakog kriminala, uvijek stoje pojedinci s konkretnim imenima i prezimenima.

Stoga ću u narednom vremenu, a u cilju zaštite vrijednosti ulaganja u Agrokor, radnih mjesta i gospodarstava država u kojima poslujemo te svih naših dionika, pokrenuti sve pravne radnje koje su mi a raspolaganju, kako u Hrvatskoj, tako i pred međunarodnim tijelima. Pritom ću javnim istupima i objavom relevantnih dokumenata u potpunosti razotkriti spregu politike, privatnih interesa čelnika fondova i važnih ljudi iz samog Agrokora, a koja je stvarni razlog donošenja neustavnog Lex Agrokora.

Ivica Todorić na svojoj je službenoj stranici kasno popodne objavio i kako podržava osnivanje saborskog istražnog povjerenstva za Agrokor. Zasad je uz tu objavu navedeno samo kako će uskoro o tome pisati opširnije

facebook komentari

Nastavi čitati

Reagiranja

Tuđman o prisluškivanju iz BiH: “Oni naprosto ne žele uspostaviti prijateljske odnose s Hrvatskom”

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Hrvatske Ranko Ostojić u četvrtak je izvijestio javnost kako je to tijelo zatražilo očitovanje sigurnosno-obavještajnih-agencija vezano uz navodno prisluškivanje hrvatskih dužnosnika od strane BiH.

“Odbor je zatražio očitovanje Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA) i očitovanje hrvatskih sigurnosno-obavještajnih agencija vezano za izjave ministra sigurnosti BiH o tome da se prisluškuju dužnosnici Republike Hrvatske.

To je bio i povod za traženje dodatnog izvješća ima li takvih slučajeva i s drugim zemljama i imat ćemo zatvorenu sjednicu odmah po primitku očitovanja naših sigurnosnih službi”, rekao je Ostojić, javlja Dnevnik.hr.

“Nedopustivo je da se dogodi, a pogotovo da netko tako javno navodi, da se prisluškuju dužnosnici. Bez obzira na opravdanje i kasnije demantije tražimo da naše sigurnosne službe izvijeste ovaj Odbor o tome što se konkretno događa i koje su mjere poduzete s naše strane. Mislim da na to treba imati adekvatan odgovor i izvršna vlast”, kazao je Ostojić.

Agrokor i širenje HEP-a, ali i odnosi hrvatske vlade i mađarskog mol-a, teme su koje, piše tjednik, zanimaju tajnu službu susjedne države. Miroslava Tuđmana, brinu izjave koje stižu iz BiH.

“Prvi zaključak koji se može izvući jest da se tamo radi po interesima pojedinih grupacija ili političkih opcija”, smatra Miroslav Tuđman iz HDZ-a.

Hrvati u BiH, jedno su od ključnih vanjskopolitičkih ciljeva vlade Andreja Plenkovića. U toj je zemlji bio već nekoliko puta pa ovakvi postupci tajne službe BiH, za Tuđmana, su jasna poruka.

Podsjetimo, mediji u BiH su prenijeli u srijedu riječi ministra sigurnosti BiH Dragana Mektića koji je potvrdio da je Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA) BiH, u skladu sa zakonima i Ustavom BiH, prisluškivala određene hrvatske dužnosnike s ciljem zaštite ekonomskih interesa BIH i njenih građana.

facebook komentari

Nastavi čitati