Predsjednica premijeru: Ljudi ne smiju ostati bez jedinog doma

0

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović u novom se pismu obratila predsjedniku Vlade Zoranu Milanoviću. Pismo prenosimo u cijelosti.  

Poštovani gospodine predsjedniče Vlade Republike Hrvatske,

kolinda uredŽeljela bih Vas izvijestiti da sam dana 24. veljače 2015. godine Ustavnom sudu Republike Hrvatske uputila zahtjev za ocjenu suglasnosti s Ustavom Republike Hrvatske dijela članka 75. stavka 5. u vezi s člancima 84.a i 127., te članka 127. Ovršnog zakona (“Narodne novine” broj 112/12., 25/13. i 93/14.), te podredno inicijativu za pokretanje postupka praćenja ostvarivanja ustavnosti i zakonitosti na temelju članka 125. alineje 5. Ustava Republike Hrvatske i članka 104. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.

Članak 1. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske definira Republiku Hrvatsku kao socijalnu državu. Ustavni sud je u odluci i rješenju broj: U-IP-3820/2009 i dr. od 17. studenoga 2009. (“Narodne novine” broj 143 od 1. prosinca 2009.) utvrdio temeljne zahtjeve koji proizlaze iz određenja Republike Hrvatske kao socijalne države. U toj je odluci, između ostaloga, navedeno: 

“13.1. Socijalna država konstitutivni je element europskog ustavnog identiteta, što potvrđuje i Ustav Republike Hrvatske. On se ubraja u skupinu tzv. socijalno svjesnih ustava.

Pravna znanost (Arsen Bačić, Prava izgubljena u tranziciji, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, broj 1-2/2005.) ističe da socijalna država ima karakter ustavnog i normativnog koncepta i predstavlja ustavni oblik organizacije države dobrobiti i to onog tipa koji zahtijeva ostvarenje socijalnih prava zajamčenih Ustavom i vodeću ulogu državne i javne vlasti u poduzimanju gospodarskih i socijalnih mjera. Socijalne države u Europi ne samo da imaju obvezu suzdržavanja od povreda temeljnih prava nego i prisilnu, pozitivnu obvezu njihove zaštite i promicanja.

Koncept socijalne države načelno ispunjava tri funkcije: – on omogućuje različite oblike pozitivnih mjera državne i javne vlasti u gospodarskom području, kao što su primjerice državni intervencionizam i ‘upravljanje odozgo’ (dirižizam); – on obvezuje državnu i javnu vlast da utječe, odnosno da se miješa u tržišnu funkciju, kako bi se osiguralo ostvarenje temeljnih socijalnih prava, ostvarila socijalna sigurnost i izjednačile ili umanjile ekstremne socijalne razlike; – on zabranjuje rastakanje temeljnih struktura države dobrobiti ili radikalno ograničenje priznatih socijalnih prava.

(…)

Na taj se način građanima osigurava ona najmanja mjera dobrobiti koju dopuštaju gospodarski resursi zemlje. Prema tome, temeljna socijalna prava uspostavljaju poštovanje i zadovoljenje ‘početnog minimuma’ potreba koje su povezane s uvažavanjem dostojanstva svake osobe (…). Takav je minimum obvezujući za državnu vlast.

Budući da te zadaće proizlaze iz ustavnog koncepta socijalne države, njihovo je ispunjavanje neposredno vezano uz načelo vladavine prava (članak 3. Ustava), jer se u socijalnoj državi socijalno djelovanje državnih vlasti mora provoditi u pravnom obliku i uz ispunjenje zahtjeva koje pred zakonodavca postavlja načelo vladavine prava.

13.2. Socijalna je pravda najviša vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava (članak 3. Ustava). Ustavni sud u svojoj je ustavnosudskoj praksi potvrdio da članak 3. Ustava ima i dodatnu funkciju: osim što služi kao temelj za tumačenje Ustava, članak 3. Ustava istodobno je i smjernica zakonodavcu pri razradi pojedinih ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamčenih Ustavom.

Socijalna je pravda sastavna komponenta koncepta socijalne države, jer takva država zahtjeva uspostavu i očuvanje socijalne pravde. Stoga povreda koncepta socijalne države nastaje kada pomoć, osigurana onima kojima je potrebna, ne odgovara zahtjevima socijalne pravde, bilo da je pokrivenost nekim socijalnim davanjima pogrešno ograničena, bilo da je socijalna zaštita jedne socijalne skupine zanemarena.”

Članak 110. Ustava Republike Hrvatske propisuje da Vlada Republike Hrvatske, između ostaloga, vodi unutarnju politiku i predlaže zakone Hrvatskom saboru. Članak 94. Ustava Republike Hrvatske obvezuje predsjednicu Republike Hrvatske da se brine za redovito i usklađeno djelovanje državne vlasti. U tim okvirima, a polazeći od zahtjeva koji proizlaze iz određenja Republike Hrvatske kao socijalne države, ali i zahtjeva Europskog suda za ljudska prava da zaštita prava pojedinaca mora biti “praktična i učinkovita, a ne teorijska i iluzorna”, u zahtjevu koji sam uputila Ustavnom sudu Republike Hrvatske nisam osporavala suglasnost s Ustavom postojećeg zakonskog rješenja propisanog člankom 127. Ovršnog zakona, ali sam naglasila njegove strukturalne manjkavosti.

Ova inicijativa, koju upućujem Vladi Republike Hrvatske, nastavlja se na zahtjev koji sam uputila Ustavnom sudu Republike Hrvatske.

Naime, u situaciji kad se država umiješala u privatnopravne dužničko-vjerovničke odnose propisujući u Ovršnom zakonu mjere “odgovarajuće kontrole socijalno osjetljivih ovrha”, to jest mjere socijalne naravi, osnovano bi se očekivalo da će država propisati i odgovarajuće mjere za najranjiviju skupinu stambeno ugroženih ovršenika koji nisu obuhvaćeni člancima 84. a i 127. Ovršnog zakona (to jest onih ovršenika koji nemaju drugu imovinu iz koje bi se tražbina ovrhovoditelja mogla namiriti odnosno iz koje bi kupcu mogli plaćati najamninu), kao i za one ovršenike koji nakon proteka zakonskog roka od godine dana ne uspiju pronaći rješenje za daljnji život.

Takve zakonske mjere danas ne postoje u pravnom poretku Republike Hrvatske.

Uvjerena sam da oboje dijelimo zabrinutost zbog situacije u kojoj su se našli naši mnogobrojni sugrađani kojima se u ovršnim postupcima oduzima njihov dom, koji im je ujedno i jedina nekretnina. Vjerujem da njihove životne traume uzrokovane egzistencijalnom neizvjesnošću i strahom pred budućnošću ne moram posebno obrazlagati. Stoga Vam u dobroj vjeri predlažem da Hrvatskom saboru uputite prijedlog zakonskog rješenja kojim bi se prekinuli postupci ovrha u slučajevima kad je predmet ovrhe istodobno i dom ovršenika i njihova jedina nekretnina, kao privremenu zakonsku mjeru koja bi trajala do završetka “dužničke krize” ili barem do prihvaćanja u Hrvatskom saboru odgovarajućih zakonskih rješenja koji bi takvim stambeno ugroženim ovršenicima otvorili šansu za daljnji život.

Na taj način, pokazali bismo kako Vlada Republike Hrvatske i Predsjednica Republike čuvaju i promiču vrijednosti ustavne socijalne države, na dobrobit naših sugrađana i djelotvorne zaštite njihova dostojanstva, doma i obiteljskog života.

S poštovanjem, 

PREDSJEDNICA REPUBLIKE HRVATSKE

Kolinda Grabar-Kitarović

[ad id=”40551″]

facebook komentari