Pratite nas

Pregled

Predsjednica zatražila rješavanje problema 330 tisuća blokiranih bez odgode

Objavljeno

na

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović uputila je premijeru Andreju Plenkoviću zaključke s nedavno održanog okruglog stola „Živjeti u Hrvatskoj i biti blokiran“, navodeći s obzirom na izneseno da zabrinjava što do danas nije napravljena sveobuhvatna i temeljita analiza toga sistemskog problema zbog čega je apelirala na vladu da se njegovom rješavanju pristupi bez odgode.

O kolikom je ekonomskom i socijalnom izazovu riječ, svjedoče podaci po kojima Hrvatska ima 330 tisuća blokiranih građana s dugom većim od 42 milijarde kuna, a kad im se pridodaju članovi njihovih obitelji ta brojka raste na gotovo milijun građana ili jednu četvrtinu hrvatskog stanovništva izravno pogođenog problemima prezaduženosti, navodi predsjednica u dopisu premijeru.

No, ono što je uistinu šokantno jest podatak iznesen na okruglom stolu po kojem, upozorava predsjednica, stvarni dug građana iznosi osam milijardi kuna dok čak 32 milijarde kuna čine kamate i troškovi povezani s ovršnim postupcima u kojima sudjeluju Financijska agencija, odvjetnici, javni bilježnici, tvrtke za faktoring i banke, a koje očito isključivo snosi prezadužen i blokiran građanin.

Dio ukupnoga duga čine i kamate koje su po riječima sudionika okruglog stola i pravomoćnoj presudi u kolektivnom sudskom procesu bile nezakonito mijenjane na štetu korisnika kredita, a oštećeni građani, da bi im banke vratile preplaćene kamate moraju pokrenuti skupu privatnu tužbu, iako su već prezaduženi i osiromašeni i za takvo što nemaju potrebnih sredstava.

Predsjednica je u dopisu ukazala i na zakonodavni okvir za koji navodi da je samo pogoršavao stanje, nagomilavajući građanima nove troškove, umjesto da je omogućio brz, jednostavan i jeftin ovršni postupak, uz stvarnu zaštitu egzistencijalnog minimuma i dostojanstva ovršenog građanina.

Posebno su problematična ovlaštenja Financijske agencije u postupku ovrhe nad novčanim sredstvima, ali i niz zakonskih odredbi, primjerice o visini troškova ovršnog postupka, ograničenju ovrhe na plaći ili minimalnoj zakonskoj cijeni ispod koje se nekretnina ne može prodati na dražbi.

Sudionici okruglog stola, na kojem su 19. lipnja uz ministre financija i pravosuđa sudjelovali istaknuti pravnici, ekonomisti, demografi te predstavnici banaka i agencija za naplatu potraživanja, iznijeli su niz prijedloga u okviru izmjena Ovršnog zakona i Zakona o stečaju potrošača čijom bi se provedbom značajno olakšao položaj prezaduženih i blokiranih građana.

Sudionici su zauzeli stajalište da nadležne institucije nisu poduzele odgovarajuće pravne, socijalne ni političke mjere da bi se kriza prezaduženosti građana pravodobno sanirala već je izgrađen sustav koji dopušta da toliki građani žive u neizvjesnosti, izloženi teškim pritiscima, da im se u blokadi uzima i ono malo što imaju jer nemaju mogućnosti ravnopravno nositi se s takvim sustavom.

Predsjednica navodi kako stoga ohrabruju najave ministra financija i ministra pravosuđa o formiranju radnih skupina u okviru tih ministarstva koje bi sustavno rješavale iznesene probleme.

Poglavito ohrabruju najave izmjena Ovršnog zakona u pogledu ovrhe nad jedinom nekretninom ovršenika, visine novčanih sredstava koja se neće smjeti ovršiti te najave o otpisu dugovanja blokiranih građana do visine prosječne plaće.

No, ukazujući na stajalište sudionika okruglog stola koji drže da najavljene mjere nisu dovoljne ni sustavne, predsjednica u dopisu navodi kako apeliraju na Vladu da se rješavanju tog kroničnog i uistinu teškog problema pristupi temeljito i bez ikakve odgode.

U dopisu u zaključcima koji su objavljeni na internetskim stranicama Ureda predsjednice navodi se, uz ostalo, da je sveobuhvatna i temeljita analiza pozicije dužnika i vjerovnika s naslova vrste i osnove potraživanja preduvjet pripreme i provedbe djelotvorne Politike razduživanja građana.

Uvid u razloge blokiranosti te strukturu dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje prema trajanju blokade, visini duga, materijalnom statusu i dobi dužnika pružit će mogućnost pripreme primjerenih mjera za ciljane skupine dužnika. Osim toga, analiza će razlučiti dužnike na pasivne i aktivne te će se izbjeći da se mjerama zaštite dužnika diskriminiraju građani koji uredno vraćaju kredite i dugove.

Među prijedlozima izmjena Ovršnog zakona, navodi se kako je potrebno sve blokade računa građana voditi u računalnom sustavu isključivo pred sudom kako bi se ubrzao proces i smanjili troškovi postupaka i smanjiti trošak ovršnog postupka za dugove do pet tisuća kuna.

Predloženo je također da se rješavanje osobnih dugova građana koji su u blokadi pet ili više godina omogući kroz otvaranje i zaključivanje stečaja potrošača, da se izuzme cijeli iznos mirovina od ovrhe s obzirom na visinu prosječne mirovine, da se ovršenu nekretninu ne može prodati ispod iznosa duga od 50 tisuća kuna i da se zabraniti ovrhu nad nekretninom koja je pod teretom kredita u kojem se prema pravomoćnoj sudskoj presudi primjenjivala nezakonita kamata.

Iznijeti su i prijedlozi za izmjene Zakona o stečaju potrošača ali i za donošenje Zakona o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenih u Hrvatskoj; zakonsko rješenje za vraćanje preplaćenih kamata oštećenim dužnicima na temelju kolektivne sudske presude u „slučaju Franak“; i donošenje Zakon o hipotekarnim kreditima s nižom kamatnom stopom.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Pregled

Plenković: Očekujem temeljito izvješće SOA-e o prisluškivanju hrvatskih dužnosnika u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski premijer Andrej Plenković je za središnji Dnevnik HRT-a kazao nakon svoga prvog govora u UN-u da su ondje poslane vrijednosne poruke kako Hrvatska gleda na ulogu UN-a te da RH podržava napore novog glavnog tajnika.

Želimo da UN bude učinkovitiji kako u pogledu borbe protiv terorizma, zaštite ljudskih prava. Mislim da su ove poruke dobro primljene, rekao je za HRT.

Govoreći o predstojećem susretu sa slovenskim premijerom Mirom Cerarom kazao je da on i njegov slovenski kolega razvijaju jedan dobar odnos poštovanja i povjerenja.

Mi želimo riješiti otvorena pitanja granica i na kopnu i na moru. Slovenija ima svoju poziciju u okviru koje želi da se radije provede arbitražna presuda. Mi s njom imamo problem zbog toga što je sama u procesu koji je postao kontaminiran, postala neprihvatljiva za Hrvatsku.

No to ne znači da nema manevra i da nema načina kako da dvije zrele susjedne zemlje, dvije članice EU-a, saveznice u NATO-u ne nađu rješenje. Očekujem da će naši razgovori biti vrlo sadržajni, da ćemo pogledati što je to što nas trenutno spaja, a što su teme koje nas razdvajaju. Nastavljamo u dobroj vjeri razgovarati o pitanju granica sa Slovenijom, rekao je Plenković.

Na priznanje ministra BiH da su neki hrvatski dužnosnici bili prisluškivani hrvatski premijer je kazao da očekuje jedno ‘temeljito izvješće hrvatske sigurnosno obavještajne agencije na tu temu’.

Čuo sam se s ravnateljem i kada se vratim to će biti jedna od prvih stvari o kojoj želim dobiti temeljite informacije, rekao je Plenković. I dalje ponavljam, BiH je država koja je s Hrvatskom najpovezanija – od geografske povezanosti do činjenice da su Hrvati konstitutivan narod. Sedam puta sam bio u BiH u ovih 11 mjeseci i nastavit ćemo s tim intenzitetom, dodao je.

Ako nešto treba dodatno pojasniti oko Pelješkog mosta, ponavljam, on se gradi na hrvatskom teritoriju. Razgovori sa stručnim službama su trajali godinama. Ova tema je dotaknuta i u vrijeme kada smo imali zajedničke sjednice Vlade u Sarajevu. Mislim da s kolegom Zvizdićem i drugim akterima to pitanje možemo riješiti. Podcrtavam da je ovdje više riječ o stavu određenih stranaka, a nešto manje institucija Bosne i Hercegovine. Ta nijansa nije nebitna. Projekt Pelješkog mosta ide dalje. To će biti najveći projekt financiran sredstvima Europske unije. Mislim da je povezivanje juga Hrvatske s Pelješkim mostom, s ostatkom zemlje, strateško pitanje i to posebno u kontekstu “schengena” i jednog intenzivnijeg priljeva turista u Hrvatsku, kazao je premijer RH.

Sjedinjene Američke Države i dalje su svjetska sila i glavni globalni akter. Oni su naš glavni partner i saveznici u okviru NATO-a. Njihovi pogledi na globalne odnose su bitni. Prije dva dana, nakon govora predsjednika Donalda Trumpa kada je rekao “najprije Amerika”, treba reći i da je kazao “DA” i za multilateralnu suradnju, izjavio je Plenković.

Što se tiče Sjeverne Koreje ja sam danas razgovarao s japanskim premijerom Abeom. Da čujete njihov stupanj zabrinutosti što se zbiva u Sjevernoj Koreji, onda vidite da one zemlje koje jesu blizu korejskog poluotoka puno ozbiljnije doživljavaju ove nuklearne testove. Naravno da postoje razlike u narativu i u snazi poruke koju ovako izravno šalje američki predsjednik. To je možda jedna novina. Malo tko je od njegovih prethodnika na ovaj način tako radio, ali čini mi se da oko drugih pitanja postoje veliki prostori za suradnju, izjavio je između ostalog.

Izetbegovićev specijalni rat protiv Hrvatske

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Govor predsjednika Vlade Plenkovića pred Općom skupštinom UN-a

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković nalazi se u New Yorku gdje je na Općoj skupštini UN-a održao govor.

Jedan od učinaka globalizacije je da se svijet suočava s velikim migracijama. Hrvatska je u prošlosti bila suočena s velikom izbjegličkom krizom, ali naš pristup će uvijek biti onaj u kojem će na prvo mjesto stavljati ljude – rekao je Plenković i dodao kako nam je potrebna suradnja kako bi se pozabavili s korijenima problema.

Rekao je kako se moramo fokusirati na diplomaciju i prevenciju te da jedinstveno rješenje nije primjereno za sve zemlje.  – Naš doprinos izgradnji mira bit će i dalje važna komponenta vanjske politike kroz izravno djelovanje kao i kroz dijeljenje naših iskustava s drugim zemljama – rekao je Plenković.

Moramo se više uključiti u borbu terorizma jer je očito da postoji veća potreba za suradnju u toj borbi. Hrvatska u potpunosti podupire rezoluciju Vijeća sigurnosti protiv Sjeverne Koreje – izjavio je Plenković i pozvao Sjevernu Koreju da prestane s testiranjem nuklearnog oružja.

Plenković je rekao i kako svjedočimo sve većim klimatskim promjenama te da se moramo više pozabaviti tim pitanjem. Napomenuo je kako Hrvatska nije bila pošteđena tih promjena te je bila pogođena velikim požarima ali i poplavama. – Hrvatska je predana multilateralizmu – kazao je Plenković pred kraj govora.

Plenković je povodom obilježavanja 25. godišnjice ulaska Hrvatske u Ujedinjene narode na prijamu u New Yorku istaknuo kako je to velika obljetnica, a 22. svibnja 1992. simbolizirao je završetak dugotrajnog nastojanja hrvatske države kako bismo dobili međunarodno priznanje te da možda za nekoga 25 godina nije puno, ali kako je to za nas bio generacijski pothvat.

Plenković je u srijedu navečer u New Yorku održao prijam na koji su stigli mnogi ugledni američki Hrvati, no i visoki dužnosnici poput predsjednika Opće skupštine UN-a Miroslava Lajčaka i europskog povjerenika za proširenje Johannesa Hahna.

Premijer je prethodno održao i predavanje na sveučilištu Columbia gdje je okupljenim studentima govorio o hrvatskim pogledima na Europsku uniju, te među ostalim istaknuo kako su sljedeći ciljevi ulazak u zonu Šengena i u eurozonu.

facebook komentari

Nastavi čitati