Pratite nas

Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović na sastanku s Komšićem i Radončićem u Mostaru razgovarao o razdoblju nakon izbora

Objavljeno

na

Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović izjavio je kako BiH je na sastanku s Komšićem i Radončićem u Mostaru razgovarao o razdoblju nakon izbora, o tome što bi trebali biti prioriteti novih vlasti, prenosi Hrvatski Medijski Servis.

dragan-covicTada sam im iznio ovaj koncept o četiri pravca, prvi je ta ustavna promjena i jednakost tri naroda, drugi je europski put BiH, odnosno da mi moramo u ove četiri godine dobiti status kandidata i time riješiti pitanje zaostajanja za državama u regiji istočno od nas, treći je gospodarstvo i socijalna politika koji moraju imati svoju potpunu uravnoteženu dimenziju. Gospodarstvo treba dobiti jasne smjernice strateškog razvoja, a socijalna osjetljivost treba biti na potpuno drugačijoj poziciji. Četvrto ili prvo jeste pravna država, apsolutno neovisno pravosuđe od bilo koga, da se zna po sustavu i Ustavu kome polaže račune i nulta stopa tolerancije prema korupciji i kriminala. To su četiri stvari za koje sam rekao da će biti pozicija s koje ću nastupati kao budući član Predsjedništva, ali i osnova onog što će iznositi predstavnici HDZ-a i HNS-a na svim drugim razinama vlasti, izjavio je Čović u intervju saraajevskom „Oslobođenju“..

Čović je kazao kako je želio  čuti jesu li i kod Radončića i Komšića to prioriteti.

Moj dojam je, i kod dijela srpskih i bošnjačkih predstavnika, da se oko toga razumijemo i zbog toga sam ovako optimističan, da možemo čak u prvih šest mjeseci iduće godine sve što smo razmatrali zadnjih deset godina, ostaviti iza sebe i posvetiti se ključnom: jačanju pravne države i jačanju gospodarstva. Sve drugo, ako to ne uspijemo, vodi nas u put bez povratka, jedan kaos, u kojem nećete imati ni policijsku ni socijalnu ni pravnu sigurnost. I onda možete očekivati totalnu anarhiju. Oko tog sastanka je neko napravio famu, a sve je bilo u Mostaru i vrlo transparentno za naše prilike, kazao je Čović.
Upitan o mogućim partnerima HDZ BiH u formiranju vlasti nakon izbora Čović je kazao kako partnere ne određuje HDZ, već birači

Naše je da poštujemo legitimnu volju i jednog i drugog naroda, kao što mi inzistiramo da tu volju kod Hrvata poštuju Bošnjaci i Srbi kako se opet ne bi dogodila Federacija i ono famozno dijeljenje s tri, OHR, poništenje odluka SIP-a…

Odgovarajući na pitanje ima li istine u tvrdnjama lidera koji su pristupili koaliciji Domovina, a koji kažu da HDZBiH ne zanimaju Hrvati Posavine ni učešće u radu Narodne skupštine RS-a, jer se Čović ne želi zamjeriti svom prijatelju Dodiku, predsjednik HDZ BiH kazao je kako u tome nema ni promila istine

Mislim da nema ni promila istine da nismo zainteresirani za Posavinu ili za RS i Posavinu u RS-u. Imate i našu Županiju posavsku, za koju smo jako zainteresirani, praktično jer smo tu u vlasti. Nažalost, nas Hrvata u postotcima ima u RS-u koliko nas ima i kada bismo svi izašli na izbore, ne možemo biti dio parlamentarne skupštine RS-a i to je činjenica. Ali, da želimo ulaziti u neke projekte, koji u osnovi nemaju ključni zajednički sadržaj, jasno je da ne želimo. Ne želimo praviti spektakl koji bi bio upućen protiv nekoga. Ako želimo pomoći Hrvatima RS-a i Posavine, možemo to uraditi na praktičan način, sukladno svojoj snazi. U dogovoru s mojim prijateljem, kako neki kažu, gospodinom Dodikom, a mi smo samo kolege koje nikad u desetak godina nisu slagale jedan drugog, što je za mene posebna vrijednost, član Predsjedništva HDZ-a Davor Čordaš sjedi u toj vladi ni kriv ni dužan i upravo je zadužen za dio ljudi koji su prognanici. Mislim da je to najbolji put, jer pogledajte koliko je objekata infrastrukture HDZ kroz institucije RS-a izgradio, tamo gdje se Hrvati trebaju vratiti. Druga je stvar kako danas ljudi žive, ali sa svoje strane smo uradili puno više od onih koji bi danas kroz ulazak u taj politički projekt to učinili. Tobože, sada su svi protiv Srba, pa idemo svi zajedno da okupljamo ljude. Nama ne treba konfrontacija s vlastima RS-a, štaviše treba nam obrnut proces – partnerstvo i njega odnosa, koju sam gradio i s gospodinom Čavićem prije gospodina Dodika i s čelnicima SDS-a koji su nekad sjedili tamo, a u prilog tome ide činjenica da sam uvjeren kako će naš kandidat za dopredsjednika RS-a, gospodin Josip Jerković, ove godine biti izabran, sukladno broju koji imamo tamo, a što je simbolična brojka, kao što je Čordaš bio izabran prije osam godina. Time ćemo ponovno raditi u mjeri i jasno mi je da time ljudi nisu zadovoljni. Mora nam život biti za nijansu bolji kako bismo ljude vratili tamo, a mi ih još iseljavamo. Tako da s moje strane ću učiniti sve za korektan odnos, jer BiH može preživjeti isključivo kao zajednica Hrvata, Bošnjaka, Srba i svih građana koji se ne izjašnjavaju tako. Svi koji misle da mogu jedni druge prevariti, na pogrešnom su putu. Mogu ja postaviti pitanje i za Federaciju: gdje su Hrvati Goražda, Zenice, Tuzle, evo Sarajeva? Koliko nas danas ima u Sarajevu? Koliko Srba ima danas u Sarajevu? Ne može neko reći da je to politika uradila. Politika je sve skupa uradila, ako ćemo govoriti i o ratu i svemu nakon njega, ali stvari idu nekim svojim tijekom, ljudi se opredjeljuju na život tamo gdje prepoznaju svoju egzistenciju i vide tu budućnost svoje djece. Želio bih da mladi više ne odlaze i učinit ćemo sve da u RS-u zadržimo i vratimo svakog Hrvata, ali i druge, kazao je predsjednik HDZ BiH

Na pitanje jesu li bivši članovi Devedesetke u HNS-u dobili neka obećanja za pozicije nakon izbora Čović je kazao kako je ta priča završena.

Ja sam razgovarao s gospodinom Ljubićem, i jednim i drugim, i mnogima drugima jer ih je bar 30 posto napustilo Devedesetku. Nema nijednog razloga da bilo tko od njih kaže da je izigran, čak na državnoj listi mislim da će Josip Merdžo ući u Parlament. Mislim da će Božo Ljubić u mirovinu, ali da želi raditi nema prepreka za to, kazao je predsjednik HDZ BiH.

On je rekao kako je na kandidacijskim listama HDZ BiH više od 60 posto je potpuno novih ljudi. -Ključnu listu iz HNŽ-a i ZHŽ-a za državnu razinu predvodi profesorica Monika Tomić i siguran sam da za nju nitko nije čuo dosada, a ugledna je liječnica, dekanica Farmaceutskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru. Ili recimo profesor Zdenko Klepić, koji je isto tako profesor, ugledni sportaš. Nije pristojno mladež stavljati na državnu listu, ali smo im do kraja otvorili vrata, kazao je Čović u intervju sarajevskom „Oslobođenju“. /HMS/

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Pregled

Potvrđeno: Presuda Ratku Mladiću 22. studenog

Objavljeno

na

Objavio

Haški sud objavio je da će 22. studenog izreći prvostupanjsku presudu generalu Vojske Srbije Ratku Mladiću.

Proces protiv Mladića počeo je 2012. godine, a optužen je za genocid u Srebrenici, progon Bošnjaka i Hrvata diljem BiH, dugotrajnu opsadu i teror nad građanima Sarajeva i uzimanje pripadnika međunarodnih snaga UN-a za taoce tijekom rata u BiH 1992-1995.

Tužitelji su u završnoj riječi tvrdili kako je tijekom suđenja dokazano sudjelovanje Mladića u udruženom zločinačkom pothvatu nasilnog stvaranja srpske države na teritoriju BiH, čiji je bio jedan od protagonista, a za zlodjela zatražili kaznu doživotnog zatvora.

Mladić je uhićen 2011. godine nakon što je proveo gotovo 12 godina u bijegu.

Suđenje mu je počelo u svibnju 2012., a završeno u prosincu 2016. Tužiteljstvo ICTY-ja zatražilo je za Mladića kaznu doživotnog zatvora.

“Bilo kakva kazna manja od maksimalno predviđene zakonom, a to je kazna doživotnog zatvora, bila bi uvreda i živim i mrtvim žrtvama, kao i udarac pravdi”, rekao je u prosincu prošle godine Alan Tieger, tužitelj Haškog suda u Den Haagu.

Početkom listopada Srbija je dala jamstva za Mladićevo privremeno puštanje na slobodu.

Dječak iz Srebrenice: Ratko Mladić me je štitio, kako bi me sam ubio

facebook komentari

Nastavi čitati

Povijesnice

18. listopada 1991. – Masakr u Lovasu

Objavljeno

na

Objavio

Nismo znali kamo idemo i na što nas tjeraju. Kada smo došli na minsko polje natjerali su nas da se primimo za ruke, raširimo i da pješice krenemo kroz polje. Ubrzo smo naletjeli na mine. Znali smo da smo osuđeni na smrt.

Tako je strašni 18. listopada 1991. opisala jedna od žrtava masakra nad civilima koji se dogodio u minskom polju nedaleko od sela Lovas u Vukovarsko srijemskoj županiji.

Srpske postrojbe natjerale su 51 Hrvata u polje djeteline puno mina. Kada je pod tijelom jednog od mještana eksplodirala ubojita naprava, vojnici su istodobno otvorili vatru na nesretnu skupinu ljudi.

Ubili su 21 čovjeka a 14 ranili. Crne brojke bile bi još crnje da u međuvremenu na mjesto zločina nije došao jedan časnik JNA i zaustavio akciju paravojnih snaga JNA i tako spasio preostalih 30 života.

Lovas je privremeno okupiran tjedan dana prije brutalnog masakra, a povod je bila dezinformacija da se u selu nalazi između 300 i 400 pripadnika Zbora narodne garde.

Čim su četničke postrojbe Dušan Silni i Beli Orlovi ušli u Lovas odmah su ubili 23 mještana. Radi raspoznavanja naredili su Hrvatima da na ruci nose bijele vrpce a na kuće da izvjese bijele plahte.

Dok je trajala okupacija, zvjerski su pendrecima, šipkama, kabelima i raznim spravama mučili one koje su zatekli. Uništavali su i pljačkali imovinu Hrvata i nesrba. Katoličku crkvu svetog Mihaela zapalili su i potpuno uništili, kao i kapelicu na mjesnom groblju. Sudbinu Lovasa dijelio je i obližnji Opatovac.

Kada su se za vrijeme mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja ljudi onamo počeli vraćati, iz masovne grobnice ekshumirano je 68 tijela i još 10 iz pojedinačnih grobnih mjesta.

U Beogradu su 2012. nakon višegodišnjeg suđenja za zločine u Lovasu optuženima izrečene presude od 4 do 20 godina zatvora.

facebook komentari

Nastavi čitati