Pratite nas

Predsjednik HDZ-a na udaru Josipovića: Karamarko se trebao kandidirati za predsjednika kad je već glasnogovornik Grabar Kitarović

Objavljeno

na

Predsjednik Republike  Ivo Josipović izjavio je danas kako je, nakon pravomoćnosti presude bivšem premijeru Ivi Sanaderu, najbolji način rješavanja problema i za Inu i za odnose Hrvatske i Mađarske dogovor, javlja Hina.

Koliko-je-trosio-predsjednik-Mesic-a-koliko-trosi-predsjednik-Josipovic_ca_large‘Presuda sasvim sigurno ima konzekvenca na ustroj Ine i način upravljanja, jer ono što je pogrešno i nezakonito od početka ne može proizvoditi posljedice’, kazao je predsjednik Josipović odgovarajući na pitanja novinara koji bi trebali biti sljedeći koraci DORH-a nakon što je Vrhovni sud donio pravomoćnu presudu protiv bivšeg premijera Sanadera zbog primanja mita od mađarskog MOL-a.

Josipović ističe kako pitanje Ine nije pitanje koje se može rješiti jednim potezom pera te kako se mora strateški razmišljati.

‘I mislim da je najbolje da se posljedice te neodgovarajuće, nezakonite i nemoralne odluke da se uđe u posao o kojem je riječ, saniraju kroz pregovore’, kazao je predsjednik države.

Mišljenja je kako je dobro da Vlada pregovara s mađarskim partnerima i da se kroz pregovore nađe rješenje.

‘Ako to ne bude moguće, naravno da postoje i pravosudni načini rješavanja. Naravno postoje i neke mjere koje se mogu po potrebi poduzeti, to će odlučiti oni koji se time bave, da ne dođe do daljnjeg narušavanja naših interesa’, kazao je Josipović.

Najbolji način rješavanja problema i za Inu i za odnose Hrvatske i Mađarske je dogovor, ponovio je Josipović, koji je na pitanja novinara odgovarao nakon sjednice Savjeta za gospodarstvo na temu energetske politike Hrvatske.

Upitan je li, kao što je rekao da je ono što je napravio Ivo Sanader vezano uz Inu veleizdaja, veleizdaja bila i 2007. kada je Sanader predao naš gospodarski pojasi EU pod uvjetom ulaska u EU 2009. godine, a zna se kada smo ušli, Josipović je odgovorio kako ne bi to izjednačavao.

‘Motivi su različiti i ja to ne bih izjednačio ni u kojem slučaju’, kazao je.

Naime, pregovori s EU oko ulaska Hrvatske tražili su prilagodbu Hrvatske europskim propisima. To je bio čin kako se prilagođavala hrvatska politika europskoj politici, što ne znači da mi ne možemo razmišljati ovog trenutka što sada s tim gospodarskim pojasom, rekao je Josipović.

Podsjetio je da u vrijeme kada je ta odluka donesena Hrvatska nije imala, posebno kada je riječ o ribarstvu, ni tehničkih uvjeta za puno iskorištavanje tog pojasa.

‘Možemo govoriti da li je ta odluka bila dobra ili loša, da li se moglo dobro ili drugačije pregovarati, ali to izjednačavati s ovim što se dogodilo u Ini ne bi bilo u pravdeno’, rekao je Josipović.

Vezano uz odluku o oduzimanju ordenja Sanaderu, predsjednik Republike je pojasnio kako Zakon o odlikovanjima i priznanjima govori da se ona mogu oduzeti ako je osoba o kojoj je riječ počinila nešto protiv pravnog poretka RH, ili ako je postupila protiv temeljnih moralnim zasadama.

‘U slučaju Sanadera stekla su se oba uvjeta. Riječ je o teškom kaznenom djelu na koje je osuđen, teškom kaznenom djelu koje proizvodi iznimno štetne učinke za Hrvatsku. Očito riječ je o protupravnom djelu. A moralna komponenta posebno je vidljiva u tome što je riječ o čovjeku koji je obnašao najvišu, ili jednu od najvažnijih državnih dužnosti, kojemu je narod dao povjerenje da sukladno interesima naše domovine vodi svoje poslove, a koji je postupio upravo suprotno. Koji je postupio u svom interesu, a na štetu javnih interesa i na štetu RH’, kazao je Josipović.

Na upit kako komentira izjavu predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka da se predsjednik ne bavi javnim poslom već da je u kampanji za predsjedničke izbore, Josipović je kazao i kako i današnji sastanak o energetskoj politici Hrvatske govori tko se čime bavi.

‘Rekao sam ima slike, nema tona. Ima tona, ali je to ton gospodina Karamarka. Šteta, vidim da ima ulogu glasnogovornika. Ako je već toliko u kampanji, bilo bi bolje da se sam kandidirao za predsjednika’, rekao je Josipović.

‘Da je gospodin Karamarko dok je bio na čelu obavještajne službe, dok je bio ministar, manje mislio o sebi i svojim interesima, a više o javnim, danas bih ja mogao možda malo više misliti o sebi, a manje o ovim teškim, strašnim problemima koji su u dobroj mjeri rezultat, vidi se i po ovoj presudi, načina kako je tada obnašana vlast’, istaknuo je Josipović.

 

 

Hina

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

17. listopada 1990. Prva utakmica Hrvatske nogometne reprezentacije protiv SAD-a

Objavljeno

na

Objavio

Na današnji dan, 17. listopada 1990. godine, hrvatska nogometna reprezentacija odigrala je svoju prvu povijesnu utakmicu.

Na Maksimiru je gost bila ekipa SAD-a, a Hrvatska je golovima Aljoše Asanovića i Ivana Cvjetkovića slavila 2:1.

U toj legendarnoj utakmici za Hrvatsku su nastupili Dražen Ladić, Zoran Vulić, Drago Čelić, Darko Dražić, Vlado Kasalo, Saša Peršon, Kujtim Shala, Zlatko Kranjčar, Ivan Cvjetković, Aljoša Asanović, Marko Mlinarić, a još su zaigrali i Tonči Gabrić, Gregor Židan te Mladen Mladenović. Izbornik je bio bivši hrvatski nogometaš, reprezentativac, trener, danas nažalost pokojni Dražan Jerković.

Utakmica je odigrana u sklopu proslave vraćanja spomenika banu Josipu Jelačiću na zagrebački Trg bana Jelačića: pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana odigrana je pred 30-ak tisuća gledatelja na stadionu Maksimir dan poslije postavljanja spomenika – 17. listopada 1990. u 19 sati.

Ideja provedena u tajnosti

Kada je Nogometni savez SAD-a objavio da želi u Europi odigrati dvije prijateljske utakmice za koje traže suparnike, tadašnji glavni urednik Sportskih novosti Darko Tironi prvi je inicijator ideje dovođenja američke reprezentacije u Hrvatsku.

Tadašnji predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza Mladen Vedriš i dopredsjednik Rudolf Sabljak zbog političke situacije u tom trenutku proveli su tu ideju u velikoj tajnosti, najviše uz pomoć hrvatskog iseljenika Ivana Opačka i Vinka Hotka, te Jure Klarića, direktora tvrtke Voće koja je platila 90.000$ za troškove dolaska gostujuće reprezentacije.

Nakon što su dobili ukupno četiri ponude, Amerikanci su se odlučili za utakmice s Hrvatskom i Poljskom, koju su pobijedili u Varšavi (2:3) par dana prije utakmice s Hrvatskom.

Ante Pavlović je tada kao glavni tajnik Jugoslavenskog nogometnog saveza potpisao dozvolu za odigravanje utakmice bez znanja ikoga drugoga u Beogradu i prijavio je Fifi, s obzirom da je Hrvatski nogometni savez u to vrijeme bio član Jugoslavenskog nogometnog saveza.

Unatoč pokušajima Jugoslavenskog nogometnog saveza da spriječi odigravanje utakmice, to im nije uspjelo jer je FIFA izdala dozvolu za odigravanjem. Slična stvar se dogodila i sa slijedećom utakmicom hrvatske reprezentacije protiv Rumunjske u Rijeci.

Kako je Jugoslavenski nogometni savez u pokušaju sprječavanja utakmice zaprijetio da će kazniti sve nogometaše uz Jugoslavenske lige koji nastupe na ovoj utakmici, Izbornik Jerković je, da bi izbjegao eventualne kazne, momčad sastavio uglavnom od igrača koji su tada već igrali izvan Hrvatske. Igor Štimac, Davor Šuker, Željko Petrović i Borislav Cvetković nisu bili u sastavu zbog ozljeda, a Zlatka Vujovića (PSG), Tomislava Ivkovića (Sporting), Srećka Bogdana (Karlsruher SC), Harisa Škoru (Torino FC) i Davora Jozića (AC Cesena) unatoč njihovim osobnim željama za sudjelovanjem njihovi klubovi nisu pustili na utakmicu jer nisu imali tu obvezu, s obzirom se utakmica nije igrala u terminu predviđenom za nastupe A reprezentacija.

Vlado Kasalo je došao na utakmicu iz Nürnberga bez dozvole svoga kluba i za to je po povratku platio klupsku kaznu od 25 tisuća njemačkih maraka, a Aljoša Asanović, strijelac povijesnog prvog pogotka, je također imao problem s klubom, francuskim FC Metzom, koji je imao važnu utakmicu četiri dana poslije, ali je uspio nagovoriti vlasnika kluba da mu ustupi mali privatni zrakoplov kako bi došao na utakmicu i zanimljivo je da je morao izaći u 58′ minuti utakmice samo zato da bi stigao na zrakoplov, koji je morao sletjeti nazad u Francusku do ponoći.

Izbornik Jerković složio je svoj stručni stožer tako da je uključio glavne trenere iz tadašnja četiri hrvatska prvoligaša, to su bili Zdenko Kobeščak iz Dinama, Joško Skoblar iz Hajduka, Vladimir Lukarić iz Rijeke i Ivica Grnja iz Osijeka.

Prije utakmice bogat kulturno-zabavni program

Prije same utakmice priređen je bogati program. Bilo je tu velikih balona aeronautičkog društva Coning iz Varaždina, u velikom mimohodu prodefilirali su 110 sinjskih momaka i vitezova viteškog alkarskog društva, šibenska limena glazba, folklorni ansambli KUD-ova ‘Petar Zrinski’ iz Vrbovca i ‘Ivo Lozica’ iz Lumbarde na Korčuli u narodnim nošnjama, te viteško društvo ‘Kumpanija’ iz Blata na Korčuli. U glazbenom programu su nastupili Dubrovački trubaduri, Krunoslav Cigoj i Tomislav Ivčić, a u poluvremenu je nastupilo još i Prljavo kazalište.[

Prvi pogodak na utakmici – a samim tim i prvi pogodak za hrvatsku reprezentaciju u novijoj povijesti hrvatskog nogometa – postigao je Aljoša Asanović u 29-oj minuti. Četiri minute poslije Ivan Cvjetković je povećao vodstvo na 2:0, a oba su pogotka postignuta uz asistenciju Marka Mlinarića. Tim je rezultatom završilo prvo poluvrijeme.

U drugom je poluvremenu reprezentacija SAD-a pogotkom Troya Dayaka u 80-oj minuti utakmice ostvarila konačni rezultat 2:1. Kapetan hrvatske reprezentacije bio je Zlatko Kranjčar, a najboljim igračem utakmice bio je proglašen Marko Mlinarić kojemu je nagradu uručio doajen hrvatskoga sportskog novinarstva Mladen Delić.

Ova utakmica ima poseban značaj i po tome što na njoj promoviran dres hrvatske nogometne reprezentacije, koji će poslije postati i ostati jedan od najvećih hrvatskih brandova uopće. Taj prvi dres, prema kojemu su nastali sve ostale inačice dresa do danas, dizajnirao je akademski slikar Miroslav Šutej, kao i plakat za utakmicu.

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Policija privela sedam osoba zbog skrnavljenje spomenika braniteljima u Novom Travniku

Objavljeno

na

Objavio

Policija u Novom Travniku privela je u utorak sedam osoba koje su tijekom vikenda sudjelovale u skrnavljenju spomen obilježja braniteljima Domovinskog rata Hrvatskoga vijeća obrane (HVO), a mediji navode da su vandali bošnjački mladići.

Kako se navodi u priopćenju MUP-a Srednjobosanske županije, novotravnički policajci završili su kriminalističko istraživanje nad sedam osoba u dobi od 19 do 23 godine, koji se terete da su uništili križ sa spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima u Novom Travniku.

Mladići su priznali da su u noći s petka na subotu srušili spomen križ težak 70 kilograma te su ga odnijeli sa sobom.

Policija je navela inicijale vandala koji su počinili ovaj prekršaj, M.B. rođen 1997., S.L. rođen 1998., H.G. rođen 1998., S.A. rođen 1999., B.R. rođen 1997., M.P. rođen 1994. i M.S. rođen 2000. svi iz Novog Travnika.

Policija će protiv njih Županijskom državnom odvjetništvu u Travniku dostaviti izvještaj o počinjenom kaznenom djelu.

Mediji navode kako su počinitelji bošnjački mladići, te da se radi o kaznenome djelu počinjenom iz mržnje.

Unatoč odlukama, Federacija BiH ne želi vratiti imovinu Katoličkoj crkvi u Travniku

facebook komentari

Nastavi čitati