Predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko u Sarajevu

    2

    Članovi kolegija oba doma Parlamentarne skupštine BiH razgovarali su danas u Sarajevu s predsjednikom Hrvatskog sabora Josipom Lekom.

    Predsjedavajući Doma naroda PSBiH Dragan Čović je kazao novinarima da su otvoreno razgovarali o svim pitanjima koja danas opterećuju politički i svaki drugi trenutak života u BiH i o međusobnim odnosima.

    Govoreći o europskoj budućnosti BiH, Čović je kazao da Republika Hrvatska svojim iskustvima i onim što je prošla može uveliko pomoći, bez obzira na to kada ćemo biti dio europske obitelji, da bar počinjemo primjenjivati standarde koji danas vrijede u tom segmentu demokratskog svijeta.

    ”Hrvatska misli da je njeno iskustvo individualnog pristupa Europskoj uniji valjano i izražava nadu da to iskustvo može, u dobroj vjeri, dobroj namjeri, prenijeti Bosni i Hercegovini da bi se ostvarili politički ciljevi BiH, pristup Europskoj uniji”, kazao je predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko.

    Dodao je da Hrvatska, kao članica EU ima i odgovornost članice EU da u skladu s potrebama EU, pruža potporu zemljama jugoistoka Europe na njihovom putu u euroatlantske integracije prema njihovim željama, mogućnostima i potrebama.

    Dakle, kazao je, ništa ne namećemo nego samo pružamo dobra iskustva.

    Leko je kazao da je današnji razgovor bio sadržajan i otvoren, prijateljski, partnerski, dobrosusjedski. Teme su bile raznovrsne, od gospodarske do političke suradnje, raznih projekata i suradnje dvaju parlamenata, posebno kad je riječ o iskustvima pristupanja EU.

    ”Hrvatska podupire BiH na tom putu, podupire BiH u tranziciji, u izgradnji društva i sustava primjerenog demokratskim sustavima zemalja članica EU”, kazao je Leko.

    Dodao je da Hrvatska podupire također i Rezoluciju Europskog parlamenta iz veljače ove godine vezano za BiH, ali”Hrvatska svoje usluge temelji na sporazumima, dogovorima, političkim odlukama službenih predstavnika BiH“.

    ”To uvijek naglašavamo, to je važno, to je načelo koje vrijedi za Hrvatsku, za zemlje EU i u to načelo mogu vjerovati svi predstavnici i svi narodi u BiH”, kazao je Leko.

    Upitan koji je njegov stav u vezi sa stvaranjem trećeg entiteta u BiH, Leko je kazao da ne nosi nikakve recepte.

    ”Mi želimo pomoći, u dobroj vjeri i dobroj namjeri, da sva tri naroda BiH nađu rješenje koje će osigurati ravnopravnost i jednakopravnost svih naroda u BiH prema standardima koji vrijede za zemlje u EU. Recepti nisu dobri saveznici”, kazao je Leko.

    Na pitanje u vezi s tim da su pojedini sabornici nedavno inicirali razgovor o formiranju trećeg entiteta u BiH, Leko je kazao da je riječ o demokratskom parlamentu jedne zemlje koja svojim parlamentacima, zastupnicima ničim ne ograničava rasprave.

    Oni su, dodao je, zastupnici građana Republike Hrvatske i svoja stajališta potpuno demokratski, otvoreno, jasno iznose u hrvatskom parlamentu i ”to je bogatstvo parlamenta“.

    Drugo što bih rekao, dodao je, zainteresiranost za situaciju u BiH nije ilegalna ni Europske unije ni Hrvatske.

    Po njegovim riječima, u Daytonskom sporazumu svoju ulogu ima i Republika Hrvatska.

    ”Ne samo tu ulogu nego je u BiH dio hrvatskog naroda koji čini konstitutivni dio BiH i sva demokratska rješenja koja budu definirana u BiH bit će i vrijedit će za Republiku Hrvatsku. Tu nema nikakvih kalkulacija”, kazao je Leko.

    Čović je dao komentar vezano za, kako je kazao, ”treći i svaki drugi entitet“.

    ”Ne znam zašto se stalno spominje treći entitet u BiH. Možete govoriti o hrvatskom entitetu, možete govoriti o prvom entitetu, o petom entitetu. Suština je da evidentno BiH će funkcionirati kao normalna europska država onog trenutka kad se uredi unutar svojih granica, jedinstvenih granica, kao zemlja apsolutno ustavno, institucionalno i na svaki drugi način jednakopravna društvena zajednica hrvatskog, bošnjačkog i srpskog naroda”, kazao je Čović.

    I u tom smislu, dodao je, ”duboko sam uvjeren da upravo i Republika Hrvatska, kao samo jedan od garanta Daytonskog sporazuma, ima jednu svoju ulogu”.

    Fena

    facebook komentari

    • Bog! dragi moj Šjor Ivo,

      Drago
      mi je da tako misliš o meni. I ja o tebi mislim sve najbolje, a
      mišljenje ću o tebi promijeniti tek onda kada ga ti sam o sebi
      promijeneš. Iz priloženog ćeš vidjeti o čemu se radi i zašto sam onako
      odgovorio tom Vjeki Matijeviću. A što se tiče rada za iznositi istinu o
      nama Hrvatima je dužnost svakog Hrvata, ali pogotovu onoh Hrvata koji je
      na jedan ili drugi način patili zbog ideja NDH, bili oni u domovini
      Hrvatskoj ili u emigraciji, iseljenoj Hrvatskoj. Jer ja to vidim ovako:
      Današnji Hrvati imaju svoju ili sviju nas našu Hrvatsku te se u tom duhu
      odgajaju, razvijaju, uče, plode i iz manjnih Hrvatica i Hrvata imadu
      priliku se razviti u najveće i idealnije Hrvate, po onoj američkoj: Sky
      is Limit; dok mi predratni, ratni i poslije ratni Hrvati WW2 nismo imali
      te prilike se odgajati i razvijati rodoljubno hrvatski, jer smo se
      razvijali u ratu, strahu, jugoslavenstvu i Udbinom terorom i državnom
      preziru. Zato bih ja rekao da nas Hrvata ima TRI VRSTE: Hrvati
      emigrantskog odgoja, Hrvati jugoslavenskog odgoja i Hrvati današnjeg
      odgoja. Koliko god se mi svi skupa nacionalno osjećali Hrvatima, među
      nama još uvijek stoje i postoje tri struje koje nas žderu, razadiru,
      proždiru i u dnevne svađe svaljivaju.
      Iskreni pozdrav tebi i tvojoj milostivoj. A tebe, naravno, uvijek iskreno i srdaćno pozdravljam.
      Mile Boban. Otopraš.

    • Bog! dragi moj Šjor Ivo,

      Drago
      mi je da tako misliš o meni. I ja o tebi mislim sve najbolje, a
      mišljenje ću o tebi promijeniti tek onda kada ga ti sam o sebi
      promijeneš. Iz priloženog ćeš vidjeti o čemu se radi i zašto sam onako
      odgovorio tom Vjeki Matijeviću. A što se tiče rada za iznositi istinu o
      nama Hrvatima je dužnost svakog Hrvata, ali pogotovu onoh Hrvata koji je
      na jedan ili drugi način patili zbog ideja NDH, bili oni u domovini
      Hrvatskoj ili u emigraciji, iseljenoj Hrvatskoj. Jer ja to vidim ovako:
      Današnji Hrvati imaju svoju ili sviju nas našu Hrvatsku te se u tom duhu
      odgajaju, razvijaju, uče, plode i iz manjnih Hrvatica i Hrvata imadu
      priliku se razviti u najveće i idealnije Hrvate, po onoj američkoj: Sky
      is Limit; dok mi predratni, ratni i poslije ratni Hrvati WW2 nismo imali
      te prilike se odgajati i razvijati rodoljubno hrvatski, jer smo se
      razvijali u ratu, strahu, jugoslavenstvu i Udbinom terorom i državnom
      preziru. Zato bih ja rekao da nas Hrvata ima TRI VRSTE: Hrvati
      emigrantskog odgoja, Hrvati jugoslavenskog odgoja i Hrvati današnjeg
      odgoja. Koliko god se mi svi skupa nacionalno osjećali Hrvatima, među
      nama još uvijek stoje i postoje tri struje koje nas žderu, razadiru,
      proždiru i u dnevne svađe svaljivaju.
      Iskreni pozdrav tebi i tvojoj milostivoj. A tebe, naravno, uvijek iskreno i srdaćno pozdravljam.
      Mile Boban. Otopraš.