Pratite nas

Naši u svijetu

Predstavnik hrvatskog iseljeništva Milanoviću: Tražimo dopisno glasovanje!

Objavljeno

na

Predsjednik Hrvatskog svjetskog kongresa (HSK) Stjepan Asić pisao je predsjedniku Vlade Zoranu Milanoviću glede ostvarenja biračkog prava Hrvata izvan Republike Hrvatske. Asić je u pismu upoznao premijera Milanovića s poteškoćama s kojima se Hrvati izvan Republike Hrvatske suočavaju kada izađu na izbore.

Njegovo pismo prenosimo u cijelosti:

Poštovani gospodine predsjedniče Vlade,

nedavno završeni izbori za predsjednika/cu RH ukazali su na postojeću pukotinu u odnosima domovine Hrvatske i izvandomovinstva, a to su poteškoće s kojima se Hrvati izvan Republike Hrvatske suočavaju kada izađu na izbore. Jednostavno nemoguće im je, u većini slučajeva, doći na glasovanje, bilo radi nedovoljnih glasačkih mjesta, bilo radi udaljenosti ili potrebe da se prije izbora moraju registrirati, neovisno da li su već od prije registrirani.

Razumljivo je, da je radi kontrole i evidencije otežavajuće u stranim zemljama osigurati više glasačkih mjesta, osim onih u konzularnim prostorijama.

Istini za volju bilo ih je više na prvim izborima 1992. ali tada su bila drugačija vremena.

U vidu ovih poteškoća, jedino riješenje je uvođenje dopisnog i elektronskog glasovanja.

U današnjoj kompjuterskoj eri to ne bi bilo teško ostvariti i kontrolirati na isti način, jednom kad je već ustanovljeno tko sve ima pravo glasa.

Jedno od kontroverznih pitanja je svakako pitanje za koga Hrvati izvan Republike Hrvatske glasuju. Odgovor bi trebao biti vrlo jednostavan, glasuju za onu stranku za koja smatraju da će najbolje služiti hrvatskim interesima. Nije istina da će oni, neovisno o političkoj situaciji u zemlji, uvijek glasovati samo za jednu te istu stranku. Ako je to bilo u početnim godinama, godinama punih zanosa i očekivanja, to svakako nije sada. Ostaje do dotične stranke, tom glasačkom korpusu priđu i predstave svoje programe, da ih pridobiju, kao što se to radi u domovini. Hrvati izvan Republike Hrvatske ne žele a priori biti vezani uz niti jednu političku opciju.

Rješenje nije u otežavanju ili onemogućavanju glasačkog prava, nego u njegovanju, normaliziranju tog prava! Ako je to naizgled sada politički sporno, jednom kad se normalizira, postat će svakidašnjost, kao i sve drugo u životu jednog naroda.

Isto tako upitno je koliko će, uz ove promjene, Hrvata izvan Republike Hrvatske uopće izići na izbore, hoće li donijeti zadovoljavajuće rezultate. Dosadašnji odaziv je zanemariv, prema broju koliko se računa da ima Hrvata vani u svijetu. Koliko će ih ustvari glasovati nije ni bitno, ali je bitno da im se omogući da to svoje biračko pravo izraze, ako žele, na najbolji mogući način. Na kraju krajeva to im je pravo osigurano Ustavom Republike Hrvatske, kao i broj zastupnika koji se biraju u XI. izbornoj jedinici.

Problematičan je broj (3) i način odabiranja zastupnika. Koga oni ustvari zastupaju? Ove promjene u izbornom zakonu potrebne su da se prava Hrvata izvan Republike Hrvatske usklade s postojećim evropskim normama.

Imajući u vidu da, počevši idejno sa Strategijom za Hrvate izvan Republike Hrvatske, zatim zakonodavno, Zakonom za Hrvate izvan Republike Hrvatske, te institucionalno, uspostavom Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, uključivši i Savjet Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske, izmjenom izbornog zakonodavstva, uvođenjem dopisnog i elektronskog glasovanja te direktnim načinom odabira zastupnika, ojačat će već započetu suradnju i zajedništvo hrvatskog naroda, onog u domovini i onog vani u svijetu.

S poštovanjem,

Stjepan Asić,
predsjednik Hrvatskog svjetskog kongresa

[ad id=”40551″]

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Najave

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

Objavljeno

na

Objavio

Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva, Centar za kulturu i informacije Maksimir i Hrvatska matica iseljenika imaju čast pozvati Vas na svečano predstavljanje zbornika radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu održanom u Šibeniku od 1. – 3. srpnja 2016. pod naslovom HRVATSKA IZVAN DOMOVINE koje će se održati u srijedu, 18. listopada 2017. u 13 sati u velikoj dvorani HMI-ja, Trg Stjepana Radića 3Zagreb.

Uz pozdravne riječi ravnatelja HMI-ja Mije Marića, Zbornik će predstaviti urednici: dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj te akademski slikar Josip Boteri Dini autor naslovnice zbornika.

Opis Zbornika:

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE: svezak II : zbornik radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu (Šibenik, 1. – 3. srpnja 2016.) : uredili dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj, Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Centar za kulturu i informacije Maksimir, Zagreb, 2017, 830 str.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK), koji opseže 830 stanica, donosi fantastičan pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom migrantskom tematikom hrvatske provenijencije iz raznih grana ljudske djelatnosti od gospodarstva do kulture raspoređenih u 11 tematskih cjelina sa više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene:Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost,  Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive,  Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik,  kultura, književnost te  jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres, međunarodni znanstveno-stručni skup, uspješno je održan pod visokim pokroviteljstvom hrvatske Predsjednice Kolinde Grabar Kitariović u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016Zbornik je objavljen uz financijsku potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Hrvatska danas pripada krugu zemalja EU s najvećim relativnim udjelom ljudi u pokretu pa je Kongres stoga privukao mnoštvo sudionika iz brojnih zemalja od Amerike, preko europskih država do Australije. Nastupilo je ukupno 250 sudionika koji su održali više od 160 različitih izlaganja. Predsjednik Programsko-organizacijskog odbora HIK-a i jedan od inicijatora njegove misije u okviru akademske zajednice dr. sc. Marin Sopta u predgovoru ističe kako je cilj da HIK sustavno analizira razvojne doprinose hrvatskog iseljeništva modernizaciji hrvatskog društva, napose u razdobljima bližim suvremenosti. Promotori će pokušati odgovoriti na uredničko pitanje je li u Hrvatskoj danas, prema procjenama znanstvenika koji su nastupili na 2. HIK-u, riječ o fenomenima vezanim uz suvremenu mobilnost ili o egzodusu iz toliko željene neovisne Lijepe Naše.

Radujemo se susretu!

facebook komentari

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Milas poručio iseljenicima u Australiji: U domovini ste uvijek dobrodošli ona vas uvijek čeka i priželjkuje

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Desetog dana posjeta izaslanstvo je održalo radni sastanak s predstavnicima naših ljudi iz gospodarskog, društvenog i kulturnog života Melbournea

Tijekom posjeta Melbourneu, hrvatsko izaslanstvo na čelu sa Zvonkom Milasom, državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Ivanom Penavom, gradonačelnikom grada Vukovara, obišlo je Victorian School of Languages i Holy Family School, gdje ih je dočekao ravnatelj Peter Bruno, njegov zamjenik Anthony Laffy i voditeljica vjeronauka Stephani Berginc.

“Zbog programa hrvatskog jezika mnoge obitelji koje, iako su prilično udaljene od ove škole, već desetljećima upisuju djecu upravo ovdje. Podrška Ureda u radu nam je vrlo korisna i osigurava kontinuitet ovog kvalitetnog programa”, rekli su predstavnici ustanove u kojoj se od 1978. godine u redovnoj nastavi hrvatski uči kao strani jezik.

Nakon toga izaslanstvo iz domovine posjetilo je Hrvatski centar u Geelongu, čiji Lado ove godine slavi 45. godišnjicu postojanja.

U prostorijama Australsko-hrvatskih društvenih usluga izvršna direktorica Franci Buljat predstavila je rad te neprofitne udruge koja brine o starijim i nemoćnim osobama. Također, organizirano je i učenje hrvatskog jezika za odrasle, budući da štićenici udruge u starijoj dobi često govore isključivo hrvatskim jezikom.

U večernjim satima održan je susret s hrvatskim iseljenicima. Tom prigodom državni tajnik Milas snažno je naglasio važnost očuvanja hrvatskog jezika među mladim naraštajima te su predstavljeni iskoraci na tom području. Nakon toga uslijedila je predstava “Vukovarska večer”.

Desetog dana posjeta izaslanstvo je održalo radni sastanak s predstavnicima naših ljudi iz gospodarskog, društvenog i kulturnog života Melbournea te se na godišnjoj zabavi u organizaciji Folklorne skupine “Mladi Hrvati” iz Clifton Hilla susrelo s hrvatskim iseljenicima u Hrvatskom katoličkom centru Sunshine. “Zahvaljujem se na predanom trudu uloženom u svaki nastup kojim njegujete svoju hrvatsku kulturnu baštinu, toliko daleko od svoje domovine.

Hvala i vašim roditeljima koji nikada nisu dopustili da naš duh zamre u bilo kojem hrvatskom domu. Hvala i našim misionarima te svim vašim učiteljima koji trajno prenose ljubav prema Hrvatskoj na naše mlade ovdje u Australiji”, naglasio je državni tajnik Milas, dodavši: “Dragi mladi, nastavite njegovati svoj hrvatski identitet i znajte da se svaki vaš uspjeh slavi i u domovini.

Hrvatski duh ne poznaje udaljenosti, pogotovo danas kada nas dijeli samo jedan e-mail. Znajte da ste u domovini uvijek dobrodošli, da vas ona uvijek čeka i priželjkuje i da ste vi njezini najbolji ambasadori koji je čine ponosnom. Znajte da je kultura koju njegujete jako stara, bogata i cijenjena europska kultura. Znajte da su vaši korijeni u Hrvatskoj, a vi ste naše zelene grane raširene po cijelom svijetu”.

facebook komentari

Nastavi čitati