Pratite nas

Premijer Milanović ponudio neoboriv dokaz nevinosti: “Da sam organizirao sve o čemu Linić priča, to bi značilo da sam sposoban”

Objavljeno

na

“Ja smatram, a pod smatram mislim da mislim, da bih, da sam uistinu toliko sposoban, nekad u ove dvije godine mandata pokazao, natuknuo ili makar ukazao na mogućnost da sam sposoban. Ponudite mi dokaz, priznajem krivnju” u svom stilu dodao je premijer.

milanovic-red-i-pravila-to-je-tezi-put-kao-put-na-mjesec

Nakon što je bivši ministar Linić u četvrtak 29.5. svojom press konferencijom istakao kandidaturu da se na listi najdosadnijih trenutaka u hrvatskoj TV povijesti ugura među 50 Bozanićevih propovijedi, u petak kasno popodne prvi su novinari počeli dolaziti svijesti.

– Bilo je užasno, čim sam ušao na presicu zabolila me glava, sjećam se samo monotonog zvuka trubi i pištaljki. A onda su ispred dvorane počele demonstracije. Pokušao sam ostati pri svijesti, ali mozak mi se preventivno ugasio kad je Slavko počeo pričati o tome kako porez na nekretnine nije porez – izjavio je za Sprdex Stjepan Rimac, novinar Večernjeg lista kojeg urednik ne voli pa je nakon Linićeve presice već sutradan poslan na onu Zorana Milanovića.

– Fotoaparat, notes, diktafon, hrana i piće za 4 dana, ovaj put sam se kvalitetno pripremio za Milanovićev monolog, ali na čuđenje svih prisutnih premijer je, umjesto 917 rečenica koje počinju sa zamjenicom “ja”, sve Linićeve argumente oborio u samo nekoliko minuta – prepričava Rimac.

– Da sam uistinu organizirao sve to o čemu Slavko priča, to bi značilo da sam sposoban. Optužbe su monstruozne, to je isto kao da ministra Grčića optužite da radi ili ministra Bauka da postoji  – izjavio je premijer i, slažu se svi, poslao Linića u političku mirovinu.

(sprdexcom)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Pregled

Govor predsjednika Vlade Plenkovića pred Općom skupštinom UN-a

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković nalazi se u New Yorku gdje je na Općoj skupštini UN-a održao govor.

Jedan od učinaka globalizacije je da se svijet suočava s velikim migracijama. Hrvatska je u prošlosti bila suočena s velikom izbjegličkom krizom, ali naš pristup će uvijek biti onaj u kojem će na prvo mjesto stavljati ljude – rekao je Plenković i dodao kako nam je potrebna suradnja kako bi se pozabavili s korijenima problema.

Rekao je kako se moramo fokusirati na diplomaciju i prevenciju te da jedinstveno rješenje nije primjereno za sve zemlje.  – Naš doprinos izgradnji mira bit će i dalje važna komponenta vanjske politike kroz izravno djelovanje kao i kroz dijeljenje naših iskustava s drugim zemljama – rekao je Plenković.

Moramo se više uključiti u borbu terorizma jer je očito da postoji veća potreba za suradnju u toj borbi. Hrvatska u potpunosti podupire rezoluciju Vijeća sigurnosti protiv Sjeverne Koreje – izjavio je Plenković i pozvao Sjevernu Koreju da prestane s testiranjem nuklearnog oružja.

Plenković je rekao i kako svjedočimo sve većim klimatskim promjenama te da se moramo više pozabaviti tim pitanjem. Napomenuo je kako Hrvatska nije bila pošteđena tih promjena te je bila pogođena velikim požarima ali i poplavama. – Hrvatska je predana multilateralizmu – kazao je Plenković pred kraj govora.

Plenković je povodom obilježavanja 25. godišnjice ulaska Hrvatske u Ujedinjene narode na prijamu u New Yorku istaknuo kako je to velika obljetnica, a 22. svibnja 1992. simbolizirao je završetak dugotrajnog nastojanja hrvatske države kako bismo dobili međunarodno priznanje te da možda za nekoga 25 godina nije puno, ali kako je to za nas bio generacijski pothvat.

Plenković je u srijedu navečer u New Yorku održao prijam na koji su stigli mnogi ugledni američki Hrvati, no i visoki dužnosnici poput predsjednika Opće skupštine UN-a Miroslava Lajčaka i europskog povjerenika za proširenje Johannesa Hahna.

Premijer je prethodno održao i predavanje na sveučilištu Columbia gdje je okupljenim studentima govorio o hrvatskim pogledima na Europsku uniju, te među ostalim istaknuo kako su sljedeći ciljevi ulazak u zonu Šengena i u eurozonu.

facebook komentari

Nastavi čitati

Kronika

Kapetan Dragan pobjesnio u sudnici: ‘Ovo je fašistički progon, pa mene je i JNA mrzila’

Objavljeno

na

Objavio

Dragan Vasiljković, poznatiji kao kapetan Dragan, kojega optužnica Županijskog državnog odvjetništva tereti za ratne zločine nad hrvatskim vojnicima i civilima u četvrtak je iznoseći svoju obranu na splitskom Županijskom sudu odbacio krivnju za sve što mu se optužnicom stavlja na teret

Vasiljković je iznio obranu, ali nije želio odgovarati na pitanja sudskog vijeća, optužbe i obrane. Kazao je da je cijeli sudski proces ‘opsesivno fašistički progon‘, a nakon što ga je sudac Damir Romac upozorio da ne vrijeđa nastavio je da od procesa ne bi ostalo ništa ‘kada bi isključili fašizaciju Hrvatske‘.

Odbacio je tvrdnje da je ikada imao veze sa zatvorom na kninskoj tvrđavi upitavši kako netko može biti ratni zarobljenik prije rata s obzirom da je rat u Knin došao 1995.

‘Ja sam dao prijedlog da se zatvor izmjesti i napravi mokri čvor. Ne znam kome je palo napamet da me predstavi kao čuvara zatvora kada je tamo bilo toliko puno policije. Želim reći kako sam 12 godina zatvoren od čega 11 godina bez optužnice. Oduzeli su mi 12 godina života. Čak su i Alojzija Stepinca držali u kućnom pritvoru, a ja sam 12 godina u zatvoru’, kazao je Vasiljković.

U svojoj je obrani kazao i da je Glinu napustio 27. srpnja u 14 sati, a u optužnici ga se tereti da je djela počinio 30. srpnja. Istaknuo je kako je ‘komično’ sve ono što o tom slučaju pišu novine.

‘Veće su šanse da sam zapovijedao Anti Gotovini nego JNA. Pa oni su mene mrzili. Ne samo da nisam počinio ratni zločin nego se zapitajte zašto sam postao to što jesam’, rekao je Vasiljković na kraju svoje obrane.

Vasiljković je optužen da je kao zapovjednik Jedinice za posebne namjene u sastavu paravojnih srpskih postrojbi, odnosno zapovjednik Nastavnog centra za obuku pripadnika specijalnih postrojbi Alfa, postupao protivno odredbama Ženevske konvencije.

Na teret mu se stavlja da je tijekom lipnja i srpnja 1991. u zatvoru na kninskoj tvrđavi te tijekom veljače 1993. u Bruškoj kod Benkovca mučio, zlostavljao i usmrćivao zarobljene pripadnike hrvatske vojske i policije.

Uz to je optužen i da je tijekom srpnja 1991. u Glini, u dogovoru sa zapovjednikom tenkovske jedinice JNA, izradio plan napada na tamošnju policijsku postaju te prigradsko naselje Jukinac, sela Gornji i Donji Viduševac, a potom i njihovo zauzimanje.

Tijekom napada su oštećeni i uništeni civilni objekti, stanovništvo natjerano na bijeg, opljačkana je imovina, a ubijeni su i ranjeni civili od kojih i jedan strani novinar.

facebook komentari

Nastavi čitati