Pratite nas

Premijeri četiriju zemalja suglasni uoči sastanka u Berlinu

Objavljeno

na

Premijeri četiri zemlje regije: BiH, Hrvatske, Albanije i Crne Gore odlučili su pred susret u četvrtak u Berlinu s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel izaći sa zajedničkim projektom izgradnje Jadransko-jonske autoceste koja bi nastavila praktično hrvatsku A1 cestu, te se umjesto sadašnjih prijedloga nastavka hrvatskim zaleđem preselila na obod Popova polja prema Crnoj Gori, Albaniji…

Premijeri_BiH__Hrvatske__Crne_Gore_i_Albanije_o_stabilnosti_i_napretku_regiona_299264046Hrvatski premijer Zoran Milanović istaknuo je kako je to pitanje za Hrvatsku jako važno jer je svojim novcem financirala najveći dio tog prometnog koridora i kako bi osigurala da se autocestom veći dio godine prometuje što sada nije slučaj. To ne znači odbacivanje Pelješkoga mosta ni odustajanje od monetizacije autocesta. “Jadransko-jonska autocesta financijski i simbolički je značajna za Hrvatsku.

Kada bi se promet proširio do Podgorice, Prištine, Tirane, dobili bismo nekoliko milijuna ljudi koji se vezuju za autocestu što bi cijele godine omogućilo prometovanje prema zapadnoj Europi. To je za RH jako važna stvar”, rekao je Milanović nakon jučerašnjeg sastanka u Cavtatu, piše Večernji list.

Po njegovim riječima monetizacija autocesta ne dolazi u pitanje jer je Hrvatska izgradila veliki dio posla svojim novcem, kreditima koje plaćaju građani Hrvatske. No, dodaje, ta cesta nije isplativa. “Mi od Europske unije do danas za velike projekte nismo dobili nijedan euro. Sve smo gradili svojim novcem i zaduženjima. Prema tome, kada smo već sagradili u Hrvatskoj autocestu skoro do Dubrovnika, onda očekujemo razumijevanje da se ta cesta produži. I ako se nalazimo u Berlinu, onda je dobro čuti da od sedam država, pet država zagovara ovakav pristup.

Jadransko-jonska autocesta je komplementarna s Pelješkim mostom jer Pelješki most je nešto što se trenutačno događa i realno, dok je Jadransko-jonska autocesta bliska perspektiva koja Hrvatskoj financijski znači zbog produženja trase, zbog prijenosa svog prijevoza koji ide preko Italije i raznim rutama na ovaj pravac kroz Hrvatsku. Za Crnu Goru to je najbliža veza sa zapadom, naravno za BiH zbog koridora koji ide kroz BiH, a jednako tako Albaniji”, dodao je hrvatski premijer, javlja Večernjak.

Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda ocijenio je da je Hrvatska odličan partner koji podupire približavanje regije u EU, te da podržava projekt koji bi pokrenuo i radove u BiH. “Pogledajte samo zemljopisnu kartu kako bi se razumjeli i onda ćete vidjeti koliko je važan ovaj koridor i koliko nam dobroga donosi”, rekao je Bevanda. Predsjednik vlade Crne Gore Milo Đukanović smatra kako je značajno što regija pokušava zajednički napraviti iskorak kako bi sustigla EU, dok je albanski kolega Rama poručio da je nakon stoljeća rata sjajan primjer okretanja nove stranice odnosa u Europi. (VL/kamenjar.com)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Kultura

Hrvatska književnost ni do dana današnjega nije se uspjela oporaviti od posljedica Drugog svjetskog rata

Objavljeno

na

Objavio

Isječak naslovnice K.Kraljević: "Čiji je Velebit?" Mile Budak, Madrid 1968.
Knjigozori Miljenka Stojića

Hrvatska književnost ni do dana današnjega nije se uspjela oporaviti od posljedica Drugog svjetskog rata. Mnogi, naime, njezini stvaratelji ostali su zatrpani u kojekakvim rovovima ili jamama, a njihovim preživjelim istomišljenicima onemogućeno je stvaranje.

Jugokomunisti su silom kovali novog čovjeka i novu književnost. Pomagale su im u tomu prodane duše. Ostali su se prikrivali ili su se kajali za zablude.

Maja Pavelić Runje nastoji nam pred oči iznijeti autohtonu hrvatsku veličinu, književnika Milu Budaka. Pita se ako ga treba i dalje držati u zaboravu zbog njegova političkog angažmana, ne bi li onda to trebalo učiniti i s Miroslavom Krležom, Jurom Kaštelanom i nizom drugih hrvatskih književnika, da ih ne nabrajamo. Ona je postavila upit, a hrvatska će književnost morati smoći snage ispravno odgovoriti na njega.

Maja Pavelić Runje, O ljudima, o životu u književnom djelu Mile Budaka, Naklada Trpimir, Zagreb, 2017.

Budakova djela tiskana su u 25 svezaka. Autorica je istražila 16 naslova te brojne novele i pripovijetke rasute po časopisima i novinama. Plodove rada razvrstala je u 12 poglavlja, usredotočena na pojedine teme. Dobila je tako prilično zaokružen pogled na književni rad Mile Budaka i bez pridržaja podastrijela ga čitateljstvu.

Mogli bismo zaključiti da iz svega iskače dobro koje je u srži Budakova stvaranja i dobro koje je u srži njegove ličnosti. Najdraže su mu bile obiteljske teme, nastale u vrtlogu života hrvatskog čovjeka u njegovoj Lici. Iako kao književnik nastoji ne uvlačiti u književno djelo političke teme, to je ipak bilo nemoguće. Politika je počesto odlučivala o životu i smrti hrvatskog čovjeka.

Za neke ovo je točka prijepora i slabost Budakova književnog djela. Očito nisu čitali ili se ne žele prisjetiti židovskog pisca Jehude Amihaja. Bio je pripadnik elitnih židovskih postrojbi i poslije u pjesmu pretočio ne samo svoja općenita životna iskustva već i svoje domoljublje. Za sve je dobio mnoge nagrade i priznanja, a Budak vješala, po nekima metak, opet po nekim drugima završio je u raljama divljih zvijeri u zagrebačkom zoološkom vrtu. Tek stasalu mu kćer Grozdu najprije su jugokomunisti silovali te nakon toga ubili je u Crngrobu kraj Škofje Loke. Tako su oni uobičajeno radili.

Iz rečenoga se dade zaključiti da nije zapravo obješen Mile Budak, već hrvatska književnost. Morala se prestati baviti temama koje zanimaju dušu hrvatskog čovjeka, a početi se baviti temama nastalima na iščašenim filozofskim naklapanjima. Krleža je možda ponajbolji primjer za to, a Ivo Andrić primjer snalaženja. Iako je u ime Beograda potpisao pristup Jugoslavije hitlerovskom Trojnom paktu, ipak je sačuvao živu glavu.

Ovakvih nam knjiga zaista treba kao kruha svagdašnjega. Ne samo da upoznajemo nekoga pisca u njegovoj biti, nego i skidamo nepravedno navučene povijesne koprene. Milu Budaka, i slične, treba učiti u školama. Povjesničari će, pak, stvoriti ocjenu o njegovom političkom djelovanju. Maja Runje je za sve imala i znanja, i volje, i hrabrosti. Imaju li ih neki drugi za neke druge pisce?

Miljenko Stojić

facebook komentari

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Kineski proizvođač baterija ulaže 30 milijuna eura u Rimac Automobile

Objavljeno

na

Objavio

CEO Camela Liu Changlai rekao je da su nakon dubinskog proučavanja tržišta zaključili da je Rimac savršeni partner jer je lider tehnologije električnih vozila na mnogim područjima.

Od ukupnog uloženog iznosa, 3 milijuna eura ide u Greyp

Najveći azijski proizvođač baterija, Camel Group, sklopio je ugovorni sporazum o investiciji 30 milijuna eura s tvrtkama Rimac Automobili i Greyp Bikes te njihovim osnivačem i čelnikom Matom Rimcem, čime je zaključeno najveće izravno strano ulaganje u jednu hrvatsku tehnološku tvrtku, priopćili su jutros iz Rimca.

Od ukupnog uloženog iznosa, 3 milijuna eura ide u Greyp. Ulaganje će biti upotrijebljeno za pokretanje novih proizvoda, širenje proizvodnog kapaciteta i globalno širenje tvrtki.

Ulaganje će nam pomoći za daljnje ubrzanje rasta, uvođenje novih proizvoda na tržište i proširenje naše globalne prisutnosti. Dva su ključna područja izgradnja nove vrhunske proizvodne jedinice za tehnološku stranu našeg poslovanja i pokretanje električnog superautomobila nove generacije koji ćemo predstaviti svijetu iduće godine – rekao je Mate Rimac.

CEO Camela Liu Changlai rekao je da su nakon dubinskog proučavanja tržišta zaključili da je Rimac savršeni partner jer je lider tehnologije električnih vozila na mnogim područjima.

Tijekom brojnih posjeta Hrvatskoj, najviše su ostali impresionirani dubokom vertikalnom integracijom u tvrtki, dodao je.

 

Foto: Rimac

Jeremy Clarkson: Rimac mi je promijenio mišljenje, Concept One je briljantan!

 

 

facebook komentari

Nastavi čitati