Connect with us

Priča iz Širokog Brijega: Golubov Chevrolet

Published

on

Putovi i mostovi, oduvijek su povezivali ljude i prostore. Makadamska cesta (bijeli put), s kojom je prvi put u povijesti Široki Brijeg povezan s Mostarom, Posušjem i Livnom, dovršena je 1902.godine. Tek je 1929.godine započela gradnja cesta od Širokog Brijega prema okolnim naseljima, pa tako i Dobrkovićima. Izvor: MH,VII/2007. O nastanku Širokog Brijega. Prometnom povezivanju našega sela sa Širokim Brijegom, pridonijela je eksploatacija boksitne rudače u Tribošiću i Šudurovoj glavici, koja je započela 1935.godine. Prva iskustva s automobilima, stekao je  Stanko Hrkać Golub (1905.g.) u garaži, zeta Ilije Sliškovića Paškića u Klancu, radeći na njihovoj popravci i održavanju. Zahvaljujući  ušteđevini, uspio je 1928.godine položiti  vozački ispit i steći vozačku dozvolu.

Iako cesta još nije bila stigla do sela, Golub je uz Miru Šuška, Stipu Penavića, Antu i Tomu Paradžika, bio jedan od rijetkih širokobriježana koji si je mogao priuštiti luksuz, kupovine novog Chevrolet-a. Po automobil je otišao u  Split, koji je brodom stigao ravno iz Amerike. Možete li i zamisliti,  kakve je sve  zavidne poglede i komentare u to vrijeme izazivao.

Kupovinom automobila Stanko se poslovno osamostalio, skrbeći o sve većoj obitelji. Naime, Stanko je rodom iz Zavoznika, a priženio se (1927.g.) Janjom Hrkać Ivanovom (Saladžak) iz Ćoše (Dobrkovići), s kojom je imao Božu (1928.), Katu (1929.), Anu (1931.), Mandu (1933.) i Albinu 1942.). Prvi posao koji je počeo samostalno obavljati, bio je pružanje taksi usluga. Jedna od (ne)zgoda iz 1933.godine, govori o Golubu i dvojici suputnika Kraljevića, koje je vozio u Omiš po papiriće (ćati za motanje škije), jer su imali veći broj listića i nižu cijenu, od onih koji su bili u prodaji u Širokom Brijegu. Ukazala se prilika za dobru zaradu i zašto ju ne iskoristiti. Da bi posao uspješno obavili, Ivan i Pero Kraljević su za svaki slučaj išli na „sigurno“ i dobro „podmazali“ patrole žandarmerije i filanaca (financijska policija ) koje su im bile na putu do Omiša i natrag.  U međuvremenu je kod jedne od tih patrola došlo do zamjene osoblja, pa su ne znajući upali u klopku. Kada se automobil na zapovijed nije zaustavio, filanci su pripucali i ranili vozača. Unatoč ranjavanu, sačekuša nije uspjela, jer je Golub,iako ranjen, bez zaustavljanja dovezao automobil do Širokog Brijega.


Paškićeva garaža u Klancu, označena  žutom strelicom.

Prvi dobrkovski mladenci koji su nakon vjenčanja, umjesto na konjima, na svadbu došli Golubovim automobilom, bili su Pero–Skiba Marušić i Anđa rođ. Grbešić 1934.godine. Golub je u međuvremenu kupuje drugi automobil, crni Fiat, a njime vozi ondašnjeg doktora Juru Grubišića, fratre i druge širokobriježane.

Drugi značajan događaj, koji je vezan za Golubovo zanimanje, urezao se u pamćenje  čitavog širokobriješkog puka. U pastirski pohod Širokom Brijegu i Hercegovini u lipnju 1938.godine, stigao je zagrebački nadbiskup i metropolita Alojzije Stepinac. Stanku je pripala  čast, da visokog gosta  doveze svojim automobilom iz Mostara na Široki Brijeg. Još i danas ima ljudi koji tvrde, da je nadbiskup  Stepinac  rekao, kako ga je silno ganula pobožnost i molitva širokobriješkog vjerničkog puka.

Ubrzo su uslijedile olovne godine, a  da bi prehranio obitelj Golub je uz taksiranje povremeno vozio i Paškićevu prugu (autobus) na liniji Mostar-Imotski. Slijedeći događaj zbio se najvjerojatnije 1942.godine. Vozeći prugu, pored fratarskih vinograda (danas FeAl), Golub i putnici, bili su mitraljirani od strane  savezničke avijacije. Na svu sreću, samo je dvoje putnika lakše ranjeno.


Ovakav je Shevrolet kupio Golub

Prenosimo vam i događaje iz iste godine,  na temelju dijela razgovora fra Damjana Rozića, kongorskog župnika od 1942. do 1946.g. i fra Roberta Jolića,  koji je objavljen na Pobijeni.info.

„Kad ste doznali da je fra Stjepan ubijen?

Na putu za Kongoru. Na putu iz Goranaca prenoćio sam kod fra Zlate Sivrića u Mostarskom Gracu. Moje stvari gonjene su gore preko Jele na pet konja. A na abšid

sa župljanima došli su svi. Poslije su me ispratili: bilo je

sto konja u pratnji. Onda fra Zlate veli: »Kud ću s tolikim ljudima«? Ja sam ih zaustavio: »Hvala vam, ljudi, na pažnji. Zbogom!« Svijet se vratio kući. Ja sam sa sobom

u Kongoru poveo jednog malog slugu, Džidića. Sutradan

na Lištici svijet govori: »Otrali fra Stipana!« Tko kaže?

Neki Ćerkić, šofer, što je saobraćao Livno – Mostar, autobusom. »Pa šta ćemo ljudi«, pitam ja fratara. Onda smo pokojni Paponja, Vištica, fra (Mirko?) Ćosić  i ja uzeli auto Stanka Hrkaća, šofera koji ima svoje auto. On je i vozio. Dođemo najprije u samostan u Duvno… Pred mrak smo došli u Kongoru. Ljudi oko župskog stana,

izbezumljeni. Razbijena vrata, unutra dar-mar, sve je

ispreturano“…

Bože, kao najstarije Stankovo dijete, tih je ratnih godina bio učenik  Franjevačke klasične gimnazije na Širokom Brijegu. U školskoj 1943/44 godini pohađao je IV a (danas VIII razred osmogodišnje škole) razred i na kraju ostao neocijenjen. A. Marić Franjevačka klasična gimnazija na Širokom Brijegu str. 383.


Na slici,  prvi s lijeva Stanko s crnim Fiatom

Bože je kao civil pri povlačenju išao „prid vojskom“ do Bleiburga, a nazad u kolonama smrti, sve do Zemuna. Iz logora se jedva vratio kući, sav isprebijan i izgladnjen do neprepoznatljivosti. Budući da je Bože za to vrijeme bio natprosječno obrazovan momak, nakon oporavka zapošljava se u Doganu (Duhansku stanicu),  a radio je u Jarama, kao monopolac. Sredinom svibnja 1946.godine, zbog nacionalnog romantizma, napušta posao i odlazi u križare. Skrivajući se po šumama,  likvidiran je  na Mosoru, sa suborcima 18. rujna 1946.godine. Čim je UDBA saznala za njegovo odmetništvo, odmah je uslijedilo maltretiranje čitave obitelji, od Gidžića kuće pa do  Ćelovine, a potom s još osam obitelji prognani su u selo Daniće pored Gacka. Svi su strpani u jednu pojatu, a dodijeljeni „kvarti“ nisu im bili dovoljni za prehranu, pa su svakodnevno po selu nadničili da bi nekako preživjeli. U Danićima su ostali sve do Božina ubojstva. U međuvremenu je Stankov automobil postao „narodno vlasništvo.“

Da bi mogao nastaviti prijeratni posao, Stanko  ponovo mora polagati vozački ispit, jer  „narodna vlast“ nije priznavala postojeću vozačku dozvolu. Nakon izvjesnog vremena uspijeva se zaposliti u Boksit kao profesionalni vozač. U početku je prevozio boksit s pomoćnikom Vladom Zeljkom – Jakišićem, a mirovinu je dočekao vozeći rudarski autobus.  Po odlasku u mirovinu, kupuje Fiat 1300 i ponovo se bavi taksi uslugom, kao dopunskom djelatnosti. Kada ga je  počela napuštati snaga, sam je rekao: „Nije više volan za mene!“. Živio je 87 godina, doživio tri rata i puno  iskustva, s kojim se malo koji vozač može pohvaliti.

dobrkovici.com

facebook komentari

Continue Reading
Advertisement
Comments

Komentar

Bitno mi je oko BiH da postoji čvrsta potpora suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti BiH

Published

on

By

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je u petak da neće nuditi rješenja za posrnuli hrvatski koncern Agrokor, čiji su veliki vjerovnici ruske banke, nego pomoći u povezivanju ljudi iz Hrvatske i Rusije kako bi se uklonila “buka u komunikacijskom kanalu”.

Boraveći ovaj tjedan u posjetu Rusiji, Grabar-Kitarović je izjavila kako ne bi željela da Agrokor opterećuje odnose Hrvatske i Rusije te da je spremna posredovati između Sberbanke i hrvatskih institucija koje rješavaju pitanje tog koncerna.

“Ja se ne zavaravam da ja osobno mogu nešto riješiti. Međutim, vidim da postoji buka u komunikacijskom kanalu, da neke stvari nisu jasne ni s ruske ni s hrvatske strane i zato sam se ponudila da spojim ljude koji to rješavaju”, izjavila je predsjednica Grabar-Kitarović u razgovoru za HRT.

“Neću nuditi rješenja jer za to nisam ni ovlaštena niti kompetentna, ali mogu povezivanjem ljudi, prenošenjem poruka ako je to potrebno pomoći u rješavanju ovog pitanja”, dodala je.

Čelnik Sberbanke Herman Gref izjavio je u četvrtak da ponašanje hrvatske vlade u slučaju Agrokora, insolventnog koncerna koji je navodno sedam godina falsificirao svoje financijske izvještaje, narušava prava kreditora i kazao da je o Agrokorovom dugu prema Sberbanci razgovarao i s Grabar-Kitarović.

Gref je istaknuo da Sberbanka s hrvatskom vladom želi postići puno međusobno razumijevanje o Agrokorovu dugu, ali da mjere koje je dosad poduzela hrvatska vlada vrlo ozbiljno ugrožavaju prava kreditora, uključujući Sberbanku.

Grabar-Kitarović je u intervjuu ponovila da Inicijativa triju mora, koju je u Moskvi predstavila ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, nije uperena protiv Rusije.

“Htjela sam to raščistiti, a najbolji način je da nekom date projekte da se iz njih vidi o kakvoj je inicijativi riječ – izgradnji prometne, energetske i digitalne infrastrukture”, rekla je predsjednica govoreći o neformalnoj platformi dvanaest, uglavnom istočnih članica EU-a, koju podupire SAD.

Upitana dijele li njezin stav SAD, baltičke zemlje i Poljska koje su u lošim odnosima s Rusijom, istaknula je da se ne radi o “striktnoj inicijativi” u kojoj članice moraju usuglašavati nekakvu politiku.

“Ako nekim državama ne odgovara suradnja s Rusijom u smislu ulaganja kapitala, na javnim natječajima ne moraju se birati ruski izvođači”, rekla je Grabar-Kitarović.

Ističe da Hrvatska dijeli politiku EU-a i NATO-a, ali ne može zanemariti ulogu Rusije na jugoistoku Europe, posebno u BiH i Srbiji.

“Vrlo mi je važno da postoji čvrsta potpora suverenitetu, teritorijalnoj cjelovitosti i konstitutivnoj ravnopravnosti sva tri naroda u BiH te da Rusija potiče da se Hrvatska i Srbija približe rješavanju otvorenih pitanja”, istaknula je Grabar-Kitarović.

facebook komentari

Continue Reading

Hrvatska

SDP: Nećemo dići ruke za Zakon o braniteljima

Published

on

By

Premda je saborski Odbor za ratne veterane prije mjesec dana jednoglasno podržao prijedlog Zakona o hrvatskim braniteljima, zastupnici iz redova SDP-a za njega neće glasovati.

U najvećoj opozicijskoj stranci proteklih su mjeseci radili na stručnoj analizi zakona te su, kako kažu, uočili cijeli niz nelogičnosti, pa i nepravilnosti vezano uz brojne odredbe budućeg zakona koji bi se idućeg tjedna trebao naći u saborskim klupama na drugom čitanju, uskoro i na izglasavanju. Osnovne zamjerke, sažete u nekoliko ključnih kritičnih točaka, za Večernji list iznosi Franko Vidović, jedan od istaknutijih hrvatskih branitelja iz redova SDP-a.

Koliko je nezaposlenih?

S obzirom na to da su se nakon izvjesnog vremena promijenile potrebe, pa i starosna dob populacije, dobro je da se počelo s izradom zakona, premda mislim da se to moglo regulirati i izmjenama i dopunama postojećeg. No, kada je već pred nama, treba reći da se prijedlogom zakona broj branitelja povećava, dok se istodobno Registar branitelja zatvara. Evo, 25 godina nakon rata mi nalazimo nove branitelje i to će povećati populaciju za 100, možda i 150 tisuća ljudi. Sada ih je 505 tisuća, a na ovaj način taj će broj otići u nebesa, što će se negativno odraziti i na državni proračun RH – upozorava Franko Vidović.

Nadalje, podsjeća na riječi ministra Medveda kojima je najavio naknade za oko 82 tisuće nezaposlenih hrvatskih branitelja.

– Ako svi ti branitelji prime naknadu za nezaposlene kao što je predviđeno, u tu ćemo svrhu potrošiti milijardu i pol do dvije milijarde kuna više nego što to ministar prezentira u javnosti. Međutim, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, imamo “samo” 19 tisuća nezaposlenih hrvatskih branitelja! Doista ne znam odakle ministru tolika brojka, očito veliča lik i djelo te želi napuhati sposobnosti Plenkovićeve Vlade – kaže Franko Vidović.

Potom je istaknuo da pozdravlja mogućnost da branitelji mogu raditi nakon što odu u mirovinu jer u stvarnosti dobar dio njih i radi “na razne načine pa je u redu da se to na koncu i legalizira”.

U rangu nacionalne izdaje

No, ne pozdravljam uvjete pod kojima ovaj prijedlog zakona to nudi: bez odbijanja i jedne kune od mirovine, branitelj će primati i mirovinu i plaću. Nijedan drugi građanin nema takvu mogućnost i zato bi bilo pošteno da se skine određeni postotak od mirovine, deset posto, što bi bilo primjerenije u odnosu na druge građane, osobito umirovljenike iz sektora rada – kaže.

Ostvare li se ovakve prognoze, iz SDP-a upozoravaju na uzročno-posljedični pad mirovinskog sustava, što bi ugrozilo milijun građana a to je onda, poručuju, u rangu nacionalne izdaje.

Renata Rašović/večernji.hr

facebook komentari

Continue Reading