Pratite nas

Kultura

Priča o ljubavi

Objavljeno

na

Modri vremeplov

The_Time_Machine

Ima jedna priča.

Kažu da ju ptice donesu pod krilom

Kad polete jugu.

Ima jedna priča izvezena svilom

Na uzglavlju leda

U noć crnu, dugu.

Ptice-uzletnice, ptice-povratnice

Sakriju je pod nebeskim krovom,

Jer im vihor ne da

Da se na tlo spuste,

Da zažive kad svoj san izuste

Ili da se vrate

Modrim vremeplovom

Gnijezdima čeznuća.

Ima jedna priča.

Kažu da ju more šapuće kroz vale

Kad se uzobijesti.

Ima jedna priča o letu i padu

U dubine, u krv, u nesvijesti.

Kažu, jedna ptica, kao zadnju nadu

Prije nego vječni sanak zaspe,

Uplela ju među krošnje bujne

Da se živa vidicima raspe,

Po duši, po tijelu,

Da sve dok nas ima

Prede sanju bijelu

Za djecu, za zvijezde, kamenje i bilje,

Da vječito traje usred ljudske

Malkica Dugeč (iz stihozbirke “S Hrvatskom u sebi”)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Kultura

Hrvatska književnost ni do dana današnjega nije se uspjela oporaviti od posljedica Drugog svjetskog rata

Objavljeno

na

Objavio

Isječak naslovnice K.Kraljević: "Čiji je Velebit?" Mile Budak, Madrid 1968.
Knjigozori Miljenka Stojića

Hrvatska književnost ni do dana današnjega nije se uspjela oporaviti od posljedica Drugog svjetskog rata. Mnogi, naime, njezini stvaratelji ostali su zatrpani u kojekakvim rovovima ili jamama, a njihovim preživjelim istomišljenicima onemogućeno je stvaranje.

Jugokomunisti su silom kovali novog čovjeka i novu književnost. Pomagale su im u tomu prodane duše. Ostali su se prikrivali ili su se kajali za zablude.

Maja Pavelić Runje nastoji nam pred oči iznijeti autohtonu hrvatsku veličinu, književnika Milu Budaka. Pita se ako ga treba i dalje držati u zaboravu zbog njegova političkog angažmana, ne bi li onda to trebalo učiniti i s Miroslavom Krležom, Jurom Kaštelanom i nizom drugih hrvatskih književnika, da ih ne nabrajamo. Ona je postavila upit, a hrvatska će književnost morati smoći snage ispravno odgovoriti na njega.

Maja Pavelić Runje, O ljudima, o životu u književnom djelu Mile Budaka, Naklada Trpimir, Zagreb, 2017.

Budakova djela tiskana su u 25 svezaka. Autorica je istražila 16 naslova te brojne novele i pripovijetke rasute po časopisima i novinama. Plodove rada razvrstala je u 12 poglavlja, usredotočena na pojedine teme. Dobila je tako prilično zaokružen pogled na književni rad Mile Budaka i bez pridržaja podastrijela ga čitateljstvu.

Mogli bismo zaključiti da iz svega iskače dobro koje je u srži Budakova stvaranja i dobro koje je u srži njegove ličnosti. Najdraže su mu bile obiteljske teme, nastale u vrtlogu života hrvatskog čovjeka u njegovoj Lici. Iako kao književnik nastoji ne uvlačiti u književno djelo političke teme, to je ipak bilo nemoguće. Politika je počesto odlučivala o životu i smrti hrvatskog čovjeka.

Za neke ovo je točka prijepora i slabost Budakova književnog djela. Očito nisu čitali ili se ne žele prisjetiti židovskog pisca Jehude Amihaja. Bio je pripadnik elitnih židovskih postrojbi i poslije u pjesmu pretočio ne samo svoja općenita životna iskustva već i svoje domoljublje. Za sve je dobio mnoge nagrade i priznanja, a Budak vješala, po nekima metak, opet po nekim drugima završio je u raljama divljih zvijeri u zagrebačkom zoološkom vrtu. Tek stasalu mu kćer Grozdu najprije su jugokomunisti silovali te nakon toga ubili je u Crngrobu kraj Škofje Loke. Tako su oni uobičajeno radili.

Iz rečenoga se dade zaključiti da nije zapravo obješen Mile Budak, već hrvatska književnost. Morala se prestati baviti temama koje zanimaju dušu hrvatskog čovjeka, a početi se baviti temama nastalima na iščašenim filozofskim naklapanjima. Krleža je možda ponajbolji primjer za to, a Ivo Andrić primjer snalaženja. Iako je u ime Beograda potpisao pristup Jugoslavije hitlerovskom Trojnom paktu, ipak je sačuvao živu glavu.

Ovakvih nam knjiga zaista treba kao kruha svagdašnjega. Ne samo da upoznajemo nekoga pisca u njegovoj biti, nego i skidamo nepravedno navučene povijesne koprene. Milu Budaka, i slične, treba učiti u školama. Povjesničari će, pak, stvoriti ocjenu o njegovom političkom djelovanju. Maja Runje je za sve imala i znanja, i volje, i hrabrosti. Imaju li ih neki drugi za neke druge pisce?

Miljenko Stojić

facebook komentari

Nastavi čitati

Kultura

Batarelo: Dosta je frljićizacije Hrvatske!

Objavljeno

na

Objavio

Udruga Vigilare od Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu traži povlačenje plakata kojima promovira pretplatu za kazališnu sezonu 2017./2018.

Na plakatu se, naime, nalazi par koji aludira na seksualni čin.

– Nakon zaprimanja više pritužbi zabrinutih građana, udruga je i formalno uputila prosvjedno pismo HNK-u, Ministarstvu kulture i Gradskom uredu za kulturu te pozvala građane da učine isto kako bi zajedničkom akcijom spriječili daljnje promicanje bluda, vulgarnosti i šunda u hrvatskom javnom prostoru – priopćila je Udruga Vigilare.

– Hrvatsko narodno kazalište kulturna je ustanova od nacionalnog značenja i ne može biti prepuštena umjetničkim aktivistima i kulturnim revolucionarima. Zadaća HNK-a jest očuvanje nacionalne i njegovanje klasične kulture, a ne prizemno provociranje kroz poigravanje vrijednostima najvećeg dijela hrvatskog naroda. Ovi prostački plakati ispod su razine HNK-a i pravi su primjer neodgovornog trošenja novca poreznih obveznika koji obilno financiraju tu ustanovu.

Ovoj frljićizaciji Hrvatske konačno ćemo stati na kraj – rekao je predsjednik udruge Vigilare dr. sc. Vice Batarelo.

facebook komentari

Nastavi čitati