Pratite nas

Priča o Srebrenici produbit će razdor između obogaljene FBiH i uspješnije Srpske

Objavljeno

na

Američki stručnjak za Balkan Steven Mayer smatra da BiH, uprkos pritisku Zapada, nikada nije uhvatila korijen kao država, te da će priča o Srebrenici produbiti razdor između već obogaljene Federacije BiH i uspješnije Republike Srpske.

Mayer naglašava da je Dejtonskim sporazumom napravljena umjetna BiH, bez “osnivačkih priča” neophodnih za njezino održavanje, dok su priče i epovi, koji su važni ljudima koji žive u BiH, orijentirani protiv ujedinjene, svrsishodne države.On navodi da je Zapad, a naročito Washington, inzistirao da BiH bude konstruirana iz ruševina poslije ratova iz devedesetih godina prošlog stoljeća.

“Uprkos pritisku sa Zapada BiH nikada nije uhvatila korijen kao država. Centralne institucije grcaju, a prava moć je u rukama etničkih /nacionalnih/ zajednica i lidera. Ova tendencija će samo biti pojačana pričom o Srebrenici – produbit će razdor između već obogaljene Federacije i uspješnije Republike Srpske”, naveo je Mayer u autorskom tekstu pod nazivom “Temelji BiH”.

Mayer u tekstu postavlja pitanje: Šta su osnivačke priče i mit o modernoj državi BiH, te navodi da oni postoje, ali nisu povezani sa državom, nego sa nacionalnim grupama koje žive u BiH.

“Srbi u BiH prihvaćaju iste priče i mitove kao svi ostali Srbi. A, sada i muslimani u BiH imaju svoju ‘osnivačku priču’. Tragedija iz Srebrenice iz srpnja 1995. godine postala je ista vrsta epa za muslimane, kao što su Kosovo Polje i Jasenovac za Srbe.

Srebrenica je bila emotivna, srceparajuća tragedija za muslimane od 1995. godine. Ali, Srebrenica je kulminirala u primarni muslimanski osnivački ep kada je postala lokacija masovnog sahranjivanja 409 novoidentificiranih žrtava u srpnju.

Možda je najupečatljivija priča ona o sahranjivanju bebe u Memorijalnom centru Potočari, nedaleko od Srebrenice. Postoje neslaganja o tome da li su svi sahranjeni – naročito beba – zaista bili žrtve masakra u Srebrenici. Ali, to je irelevantno.Važno je da muslimani vjeruju da su to sve bile žrtve i da njihovo stradanje služi ne samo kao točka za okupljanje muslimana, nego i kao spomenik o brutalnosti Srba”, ističe Mejer.

On navodi da “osnivačke priče” za Srbe i muslimane imaju najmanje jednu zajedničku stvar – sve predstavljaju tragični gubitak i sredstvo za identifikaciju “drugih”. Jedinstvena je pojava, dodaje Mayer, da priče i mitovi budu zasnovani skoro isključivo na tragediji, a ne na pozitivnim pričama o slavi koja inspirira.

Mayer naglašava da se svaka država vraća pričama u kojima je uhvaćena suština njihovog osnivanja – nekom velikom događaju ili događajima oko kojih građani mogu da se okupe, što državi daje kredibilitet. Ponekad su te priče istinite, ponekad su mit. Najčešće su kombinacija činjenica i mita. Nevažno je da li su ove “priče o osnivanju” istinite. Važno je da one služe kao emotivna i psihološka osnova za uspostavljanje države, smatra Mayer.

On podsjeća da za Sjedinjene Države rat vođen u revoluciji od 1775. do 1783. godine i građanski rat vođen od 1861. do 1865. godine predstavljaju te priče o osnivanju. Za Francusku takva priča je revolucija od 1789. do 1799. godine, a za suvremenu Rusiju revolucija iz 1917. godine.

“Ove revolucije su proklamirane kao temelji slobode, demokracije, oslobođenja i jednakosti – a da li je to točno ili ne, nevažno je. To su svakako povijesne činjenice, ali i one sadrže mitove koji su neophodni za američku, francusku i rusku percepciju samih sebe, a pružaju i emotivne temelje o veličini i značaju ovih zemalja“, istaknuo je Mayer.

On navodi da Balkan u tome nije izuzetak i da se, štoviše, u ovoj regiji mogu naći neke od najdirljivijih i emotivno najsnažnijih “osnivačkih priča”.

“Makedonci i dalje ponosno gledaju u prošlost i na bitku kod Gaugamela iz 331. godine prije nove ere, kada su Makedonci porazili vojsku moćnog Persijskog carstva. U skorije vrijeme pozivaju se na Ilindenski ustanak iz 1903. godine protiv opadajućeg Otomanskog carstva. Činjenica da ustanak nije uspio – nije važna”, naglašava Mejer.

Za Srbe postoje dvije “osnivačke priče” – bitka na Kosovu Polju iz 1389. godine i, jednako važno, pokolj Srba /i ostalih/ u Jasenovcu od 1941. do 1945. godine.

Moguće je ustvrditi, ističe Mayer, da su masovna ubojstva koja je počinila Titova OZNA i pogubljenje Draže Mihailovića po završetku Drugog svejtskog rata poslužili kao “osnivačke priče” za drugu Jugoslaviju.

srna

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Politika

Zdravko Marić će tužiti Marasa? ‘Prevršio je svaku mjeru!’

Objavljeno

na

Objavio

Ministar financija Zdravko Marić komentirao je Marasov ‘napad’ na njega u Saboru.

U Saboru je danas SDP-ov Gordan Maras rekao da ima dokaz da je Vijeće za financijsku stabilnost upozoravalo ministra financija Zdravka Marića na preveliku izloženost Agrokora.

Na te je optužbe odgovorio sam ministar.

“Vidjet ćete prezentaciju, ja isto imam taj dokaz. Nije to specijalan dokaz, to je prezentacija. Isto stoji u prezentaciji za 2015. i 2016. To nije tijelo koje nalaže bilo kojoj instituciji, odnosno regulatorima da nešto čine.

Naprotiv, regulatori čine to Vijeće. Ne vidim koja je poanta tih upozorenja. Nikad se na tom Vijeću ne spominju pojedini primjeri.

Inače što se tiče njegovih istupa gospodina Marasa, mislim da je prevršio svaku mjeru. I u javnosti govori o tome, radi se o javnom blaćenju i obezvređivanju mene osobno.

Razmislit ću o konkretnim aktivnostima. Mislim da je prevršio svaku mjeru. Neću s njim polemizirati.

U Saboru sam mu već nekoliko puta argumentirano odgovorio. Razumijem što je politička arena, ali ovo je značajno ispod pojasa”, rekao je Marić.

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Predsjednica: Hrvatska može pomoći u popravljanju odnosa Rusije i EU

Objavljeno

na

Objavio

Foto: N1

Predsjednica: Hrvatska može pomoći u popravljanju odnosa Rusije i EU

Hrvatska može pomoći u jačanju suradnje između Rusije, EU-a i NATO-a, rekla je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u intervjuu za rusku agenciju TASS uoči početka službena posjeta Rusiji.

“Vjerujem da Hrvatska može postati posrednik u suradnji Rusije, EU-a i NATO-a, organizacija čije smo mi članice i čije zajedničke vrijednosti dijelimo i u njih čvrsto vjerujemo. Ipak, nemoguće je bez Rusije rješavati mnoga pitanja na globalnoj pozornici i zato uvijek podržavam dijalog, čak i u bilo kojem neslaganju”, kazala je Grabar-Kitarović.

Vitalno je obnoviti dijalog između Rusije i Zapada, uvjerena je hrvatska predsjednica. “Dijalog je ključna stvar. Rusija i NATO ključni su čimbenici europske sigurnosti i stabilnosti”, rekla je.

“Svako pogoršanje u odnosima NATO-a i Rusije ima izravne posljedice na sve aspekte europske sigurnosti i stabilnosti”, naglasila je.

Predsjednica se danas, prvoga dana boravka u Rusiji, susrela s Vladimirom Putinom.

“Ove godine obilježavamo 25 godina diplomatskih odnosa, veseli me značajan rast trgovinske razmjene, razgovarat ćemo i o bilateralnim i humanitarnim te regionalnim pitanjima”, rekao je Putin na početku formalnog susreta s hrvatskom predsjednicom.

Kolinda Grabar Kitarović, pak, uzvratila je ruskom predsjedniku pozivom u Hrvatsku.’Dopustite da vas pozovem u službeni posjet Hrvatskoj’, kazala je Grabar Kitarović.

“Imamo otvorena pitanja s Rusijom no vjerujem da ćemo ih riješiti kroz dijalog. Ovo je nova faza u hrvatsko-ruskim odnosima”, rekla je Grabar Kitarović koja se posebno osvrnula na sutrašnji gospodarski forum.

Predsjednica će se s Putinom sastati u srijedu. Pretpostavlja se da će neke od tema razgovora biti i Agrokor, borba protiv međunarodnog terorizma, BiH….

facebook komentari

Nastavi čitati