Prigodna poštanska marka u povodu 40. obljetnice smrti fra Dominika Mandića

    0

    Hrvatska pošta Mostar izdala je prigodnu poštansku marku (arak 9 maraka), žig i omotnicu prvoga dana u povodu 40. obljetnice smrti fra Dominika Mandića, jednoga od najznačajnijih hercegovačkih i franjevaca uopće.

    Marku nominalne vrijednosti 1,10 KM dizajnirao je Marin Musa, tiskana je u tiskari Zrinski u Čakovcu i u poštanskom prometu koristi se od 24. 10. 2013. godine. Bit će predstavljena u Mostaru, na Znanstvenom simpoziju posvećenom fra Dominiku Mandiću.

    Fra Dominik Mandić rođen je na Širokom Brijegu 2. prosinca 1889. godine. Pučku školu završava na Širokom Brijegu. U jesen 1901. dolazi u fratarsku gimnaziju na Široki Brijeg gdje završava pet razreda gimnazije, a na mostarskoj gimnaziji ostala tri i maturu. Teologiju započinje na Bogosloviji u Mostaru 1907., a završava u Fribuorgu u Švicarskoj 1914. Doktorski rad polaže 1921. godine. Franjevački habit oblači 1906. na Humcu, svečane zavjete daje 1910. u Mostaru.

    Za svećenika je zaređen 4. 8. 1912. u Fribourgu. 1914. vraća se na Široki Brijeg i vodi analfabetske tečajeve. Godine 1915. dolazi u Mostar gdje je prefekt i profesor na Bogosloviji, profesor na državnoj gimnaziji, tajnik Provincije, a od 1928. – 1934. provincijal. Od 1934. – 1939. je ravnatelj i profesor na Franjevačkoj gimnaziji na Širokom Brijegu. Godine 1939. postaje vijećnikom i ekonom vrhovne uprave Franjevačkog reda u Rimu. Gradi zgradu (samostan) Generalne uprave reda s crkvom sv. Marije Posrednice. U Ameriku odlazi 1951. Kustos je u Americi od 1952. do 1955. Nakon toga se do svoje smrti posvećuje znanstvenom radu. Umro je 23. 8. 1973. i ukopan u Chicagu.

    Pokrenuo je „Narodnu slobodu“, ediciju „Savremena pitanja“ i „Monumenta franciscana“. Najznačajnija djela su „De Legislatione antiqua Ordinis Fratrum Minorum“, „Schematismus almae missionariae provinciae OFM in Hercegovina“, „Acta franciscana Hercegovinae I (1463 – 1699)“, „Crvena Hrvatska“, „Duvanjska biskupija“, „Bosna i Hercegovina“, „Povijesno-kritična istraživanja 1., 2. i 3.”, „Hrvati i Srbi dva stara različita naroda“ te mnoštvo znanstvenih radova i članaka. Osnovao je Hrvatski povijesni institut i izdavačku kuću Croatia. Nakon II. svjetskog rata pomogao je mnogim unesrećenim i protjeranim s prostora novoosnovane komunističke Jugoslavije.

    facebook komentari