Prije 522 godine Kolumbo zaplovio prema Americi

0

Povijesnog 3. kolovoza 1492. godine počelo je najznačajnije putovanje u povijesti čovječanstva. Iz luke Palos toga dana otisnuo se na putovanje talijanski istraživač i trgovac Kristofor Kolumbo. Na putovanju što ga je poduzeo u namjeri da stigne u Aziju, vodio je dnevnik koji obiluje dragocjenim podacima i opažanjima.

na-vodi_brod-Santa-MarijaKolumbo je od najranije mladosti sanjario i stvarao planove o velikim putovanjima nepoznatim morskim prostranstvima koja su ga privlačila daleko više od rada na tkalačkom stanu u očevoj radionici u Genovi.

Živeći godinama u Portugalu, uzalud je molio portugalski dvor da mu omogući istraživačko putovanje u Aziju.

Napokon, izgubivši svaku nadu na pragu pedesete, španjolski mu je dvor odobrio u proljeće 1492. gradnju triju karavela te mu dali svu potrebnu opremu i 90 članova posade.

Trebalo je dosta odvažnosti i hrabrosti usuditi se s tri krhka brodića “Santa Marija”, “Pinta” i “Nina” krenuti u nepoznato vođen samo vjerom da je zemlja okrugla i da se vodenim putem, ploveći na zapad, može stići do Indije i Kine na istoku.

Već u tom prvom pokušaju postigli su uspjeh otkrivši San Salvador, dijelove Kube i Haitija. U dvanest godina, Kolumbo je poduzeo četiri putovanja u “Novi svijet”. Međutim, do smrti je vjerovao da je stigao u Aziju. Premda je španjolskom dvoru namaknuo silno blago, Kolumbo je 20. svibnja 1506. umro u siromaštvu i nemilosti. Još mu je veća nepravda učinjena time što je Amerika dobila ime po Amerigu Vespucciju, koji je poslije njega dospio u Novi svijet.

Otkriće Amerike bio je najveći događaj europske povijesti potkraj srednjeg vijeka. U trenutku kad je Kolumbo stupio na novootkriveni kontinent, bile su razbijene uske granice Europe i otvoreni novi horizonti i mogućnosti. Došlo je do potpunog preusmjerenja svjetske trgovine. Sredozemno more i talijanski trgovački gradovi izgubili su svoje dotadašnje značenje, a svjetska je trgovina prešla u ruke Španjolaca i Portugalaca.

Europska je ‘civilizacija’  preplavila novi kontinent.

Laudato.hr/kamenjar.com

facebook komentari