Pratite nas

Iz Svijeta

Pritisak na Europu počinje gubiti na snazi: Belgija bi uskoro mogla priznati Palestinu

Objavljeno

na

Pritisak Izraela i njihovih saveznika, u prvom redu SAD-a, kada je riječ o priznavanju Palestine, uvijek je bio snažan. No, nešto se posljednjih mjeseci značajno događa u Europi, a sve je počelo švedskim priznanjem Palestine kao države.

pritisak-na-europu-pocinje-gubiti-na-snazi-belgija-bi-uskoro-mogla-priznati-palestinu_3352_9002

Nakon toga je još nekoliko zemalja priznalo Palestinu, mada samo simbolički. Unatoč tome, sve ovo je izazvalo burne reakcije iz Izraela kao i kritike iz SAD-a.

Ipak, izgleda kako je nova švedska ljevičarska Vlada bila u pravu kada su istaknuli da se nadaju da će upravo njihov potez dovesti do neke vrste domino-efekta u Europi.

Naime, upravo to se sada i događa te danas stiže informacija kako će i Belgija uskoro priznati Palestinu. Naime, sve četiri stranke aktualne vladajuće belgijske koalicije su složne da se Palestinu prizna kao državu.Dnevni belgijski list, Le Soir, piše kako bi uskoro Belgija mogla postati druga EU članica koja će i službeno priznati Palestinu kao državu. Vladajuće stranke navodno čekaju “pogodan trenutak”, ali on bi trebao stići uskoro, navode izvori.

Informacije govore kako je belgijska koalicijska Vlada već ovog tjedna pripremila nacrt priznavanja Palestine. Dokument bi uskoro mogao biti poslan na glasanje u parlament, mada se na samom dokumentu – ističu izvori – ne navodi točan datum kada bi Belgija mogla priznati Palestinu.

Podsjetimo, krajem prošlog mjeseca belgijski premijer, Charles Michel, pozitivno je govorio o mogućnosti priznanja Palestine, no pritom je istaknuo: “Pitanje je kada je pravi trenutak”. Dakako, ovisi koga se pita – za Palestince uvijek, za Izrael možda nikad.

No, ovaj “trend” koji se trenutačno događa u Europi je itekako značajan te otvara brojna pitanja. Slabi li potpora SAD-a za Izrael pa u isto vrijeme dolazi do veće pro-palestinske reakcije Europe? Ili pak Europa ovo pitanje uzima kao vlastito?

Tek će se vidjeti, no, nisu sve EU članice entuzijastične. Jedna EU članica je javno progovorila protiv priznanja Palestine – Njemačka. No, imajući u vidu povijesni kontekst, to ni ne iznenađuje. (RT/Advance)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Cerar u pismu Plenkoviću predložio osnivanje povjerenstva za demarkaciju granice

Objavljeno

na

Objavio

U pismu što ga je u ponedjeljak uputio hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću slovenski premijer Miro Cerar predložio je dogovor o osnivanju zajedničkog povjerenstva koje bi se bavilo određivanjem granične crte temeljem arbitražne presude koju Hrvatska ne priznaje, prenosi u srijedu Slovenska tiskovna agencija STA.

To povjerenstvo bi “u skladu s definiranom granicom započelo proces demarkacije granične crte, a bude li potrebno proučilo i praktična rješenja, ondje gdje bi to bilo potrebno”, stoji u Cerarovu pismu, navodi STA koja je pismo dobila na uvid.

Slovenski premijer u pismu se zalaže za obnovu dijaloga, na način da se obje strane koncentriraju na provedbu arbitražne presude na kopnenom dijelu granice, kako ju je odredila arbitraža.

Što se tiče granice na moru, Cerar u pismu navodi da su je arbitri precizno odredili, koordinacije su poznate, što omogućuje “neposrednu provedbu” presude.

Unatoč tome, Cerar u svojoj poruci navodi da je potreban i razgovor o provedbi presude u onom dijelu koji se se odnosi na ono što se u presudi na engleskom naziva “junction area”. Riječ je o koridoru, svojevrsnoj morskoj “spojnici” kojom bi preko hrvatskih voda Slovenija imala pravo slobodne plovidbe, preleta i polaganja kabela prema otvorenom moru u Jadranu.

Premijer Andrej Plenković, podnoseći u srijedu Hrvatskom saboru godišnje izvješće o radu i govoreći o odnosima sa Slovenijom rekao je da je njegov poziv slovenskom premijeru na nastavak dijaloga o svim otvorenim pitanjima i dalje otvoren.

Ponovio je kako Hrvatsku odluka arbitražnog suda ne obvezuje i da je neće primijeniti. Slovenskog premijera Miru Cerara pozvao je u Zagreb. “Dvije smo susjedne i prijateljske zemlje, dovoljno zrele da otvorena pitanja riješimo sami”, zaključio je premijer.

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

200.000 Katalonaca na ulicama zbog uhićenja nezavisnih aktivista

Objavljeno

na

Objavio

Oko 200 tisuća Katalonaca preplavilo je u utorak regionalni glavni grad Barcelonu zahtijevajući oslobađanje dvojice nezavisnih aktivista uhićenih dan ranije pod optužbom za poticanje na pobunu.

Jordi Sanchez i Jordi Cuixart, čelnici dviju vodećih separatističkih skupina Assemblea Nacional Catalana (ANC) i Omnium Cultural, zadržani su u pritvoru bez mogućnosti plaćanja jamčevine, pod istragom za poticanje na pobunu organiziranjem prosvjeda 20. i 21. rujna zbog akcije španjolske policije usmjerene protiv katalonskih separatista.

Zagovornici katalonskog samoodređenja izašli su na ulice zahtijevajući njihovo oslobađanje. Nosili su svijeće i transparente s natpisima “Sloboda političkim zatvorenicima” i “Europo, pomozi nam”, te uzvikivali slogane poput “Niste sami” i “Van španjolskoj pravdi”.

Glasnogovornik katalonske separatističke vlade u utorak je izjavio kako uhićenja pokazuju španjolske institucije u gorem svjetlu nego za vrijeme diktatorskog Frankova režima.

“Ono što frankistički Sud javnog ćudoređa nije nikada učinio uspijeva njegovom sudskom nasljedniku 21. stoljeća”, kazao je glasnogovornik i ministar u katalonskoj vladi Jordi Turull nakon sastanka kabineta regionalne vlade u Barceloni.

Točno u podne na tisuće je ljudi u Barceloni prestalo s radom i izašlo na ulice zahtijevajući oslobađanje pritvorenika.

Uoči večernjih prosvjeda, Turull je najavio sudjelovanje regionalnih ministara ali ne i katalonskog čelnika Carlesa Puigdemonta, te pozvao sudionike na miran protest.

Dužnosnici španjolske vlade ustraju u tome da su uvjeti pritvora zakoniti i odobreni od strane nezavisnog suca, bez političkih pritisaka. “Tu ne možemo govoriti o političkim zatvorenicima, već o političarima koji su zatvorenici”, rekao je u Madridu ministar pravosuđa Rafael Catala.

Zadržavanje Sancheza i Cuixarta u pritvoru moglo bi, međutim, dovesti do eskalacije sukoba koji je dosad bio uglavnom miran, ali koji već poprima obrise najozbiljnije političke krize u Španjolskoj od neuspjelog državnog udara 1981.

Premijer Mariano Rajoy dao je Puigdemontu rok do četvrtka da opozove proglašenje nezavisnosti ili se suoči s aktivacijom članka 155. španjolskog ustava koji bi Madridu omogućio stavljanje pod kontrolu katalonske vlade i raspuštanje tamošnjeg parlamenta, te upotrebu sile u provođenju zakona.

facebook komentari

Nastavi čitati