Privatizacija gospodarstva, dokle ?

1

Ovih dana u ljetnim nastavcima piše se o privatizaciji gospodarskog sustava u Hrvatskoj. Tema je zanimljiva, jer je to nikad zatvorena problematika kojom se baca ljaga na političare i gospodarstvenike Hrvatske od osnutka do danas. Privatizacija je proces koji se događa jedan put u tisuću godina. Vrijeme tranzicije kada se prelazilo iz totalitarno socijalističkih (komunističkih ) režima u otvoreni svijet tržišnog kapitalizma. Stvaranjem samostalne države, htjeli smo slobodu, pa i poduzetništvo, misleći da će nam biti bolje u tom novom sustavu. Htjeli smo graditi novi gospodarski sustav, slobodu govora i  rada , pretvorbu državnog, društvenog vlasništva u privatno. Ulazimo u treće desetljeće tranzicije i općeg raslojavanja društva na bogate i siromašne. Svaka socijalna država je obvezna osigurati slobodu savkom čovjeku za osobni razvoj i razvijati kolektivna dobra na opću korist. Tržište je smao po sebi nemilosrdno, pomaže u razmijeni dobara, traži potpuni angažman u radu, ali i  sveopću potrebu za ljudskim dostojanstvom. Stvarajući državu sanjali smo o socijalno-tržišnom gospodarstvu, socijalnom poduzetništvu, društvu između kapitalizma i socijalizma, a koje će biti pravedno i moralno. Jesmo li to napravili ? Sve je više nezaposlenih, sve je više siromaštva i nezadovoljstva.

Rasprodaja Hrvatske

Nedavno smo postali članovi velike europske obitelji i obvezni smo s njima dijeliti dobro i zlo. Jesmo li se dobro pripremili za ulazak u EU? Nažalost ne. Da bi ušli radili smo puno kompromisa, slabo smo čitali Sporazum o pridruživanju Hrvatske s EU pa već sada izlaze na vidjelo problemi o kojima nismo niti razgovarali. Preostaje nam zaboraviti te propuste i dobro se pripremiti kako dalje promišljati naše sudjelovanje u svim daljnjim odlukama i na najbolji način iskoristiti članstvo u EU. Želimo li iznad svega preuzeti najbolje tekovine te civilizacije, imati stabilnu demokraciju, poštivati zakone i poduzetništvo, smanjiti poreze, privući ulagače i zaposliti ljude. Nastaje bolno prilagođavanje !

Najava davanja autocesta u 50.godišnju koncesiju je potez očajnika. Odluka Vlade o privatizaciji HPB i CO izazvala je različita mišljenja i kod glavnine ljudi i kod stručnjaka.

Neki ocjenjuju da je to gospodarski i politički vrlo  loša odluka, dok drugi smatraju da država u financijskom sektoru nema razloga zadržavati vlasništvo. Obje tvrtke su vrlo konkurentne i pozitivno posluju, pa su korisne u poboljšanju državnog proračuna. Vlada je donijela odluku o privatizaciji 99,13 % temeljnog kapitala HPB, kao i o prodaji 50 %  i dokapitalizaciji CO. Tako se želi ostvariti dodatni prihodi u državnom proračunu radi smanjenja ukupnog deficita po proračunu za 2013. Koji je u izrazito teškoj situaciji.. Obje tvrtke su dobro strukturirane i vrlo važne za hrvatsku državu, ali trebaju dodatni kapital za razvoj i širenjem na domaćem i regionalnom tržištu. Javni dug države raste, kapitalu na svjetskom tržištu cijena raste, pa je i cijena zaduživanja države   na inozemnom i domaćem tržištu puno veća nego prije krize. Politički gledano to je veoma loša odluka, jer cilj države mora biti putem svojih tvrtki dizati kvalitetu prostora, osposobljavati građane i dizati cijenu nacionalnog kapitala. Rješavanje javnog duga prodajom državne imovine je pogrješna odluka i dovodi državu do bankrota, umjesto povećanja konkurentnosti i zarade tih tvrtki. „Javni dug nisu kreirale HPB ni CO, već hrvatski politički sustav, a prodaja tih dviju tvrtki je protivno suvremenom upravljanju državom „ naglašavaju ekonomski stručnjaci.

privatizacija-vodeNakon donesene strategije u državnoj imovini sada je u saborskoj proceduri Prijedlog zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu RH. Zakon se predlaže zbog rasta javnog duga, visokih potreba za zaduživanjem, davanjem u koncesiju i prodaje imovine radi pritisaka na državne financije. Procjene državne imovine 1999.god bile su 35 mil. Dolara a sada podatak o tomu nema. Podatci pokazuju da je do 2002. Do 2012. Državni proračun ostvario 32,6 mil d. prihoda od imovine ili godišnje oko 3 mil. kuna, najviše od koncesija, dividendi, prihoda od dobiti javnih poduzeća i kamata. To pokazuje veliki državni potencijal državne imovine, ali se to zanemarivalo u analizama održivosti državnih financija. Prijedlogom zakona centralizira se upravljanje i raspolaganje 36 pojavnih oblika državne imovine. Osniva se centar za restrukturiranje i prodaju, te dva Povjerenstva za upravljanje državnom imovinom.

Procjene rasta-loše

Glavni ekonomisti šest najvećih hrvatskih banaka revidirali su svoje prognoze glede kretanja BDP-a u ovoj godini i očekuju da će pad gospodarstva biti daleko drastičniji nego početkom godine (1,1 %) Ranije je prognoza bila pad od 0,2 %. Ove prognoze su uvjetovane slabim investicijama i izvozu, a ranije prognoze temeljile su se na rastu investicija od 3,1 % i izvozu 0.5 %. HNB je revidirao svoja očekivanja i smatra da će pad biti daleko veći nego što su mislili, pa prognoziraju pad od 1 % a iduće godine rast od 0,7 % što je procjena na dugom štapu i puna neizvjesnosti. Glavni ekonomisti smatraju da će stopa nezaposlenosti u ovoj godini biti 17,4 %, javni dug će iznositi 71,3 % BDP, a raspon odnosa kuna i eura trebao biti 7,5-7,6. Rast BDP u drugom kvartalu je jako usporen, turistički kapaciteti smanjeni pa se ne vidi ni jedan znak izlaska iz krize

Mijo Jukić, HS

Kučibaba /kamenjar.info

facebook komentari

  • peppermintt

    “Stvarajući državu sanjali smo o socijalno-tržišnom gospodarstvu,
    socijalnom poduzetništvu, društvu između kapitalizma i socijalizma, a
    koje će biti pravedno i moralno.”

    eee, kako je ovo lipo kazano”pravedno i moralno ”
    pusti snovi