Pratite nas

Intervju

Prof. dr. sc. Jurčević: Hrvatska je okupirana i kolonizirana

Objavljeno

na

Prof. dr. sc. Jurčević dao je intervju eksluzivno za portal narod.hr, razgovarao Željko Sakić

Raspravno vijeće Međunarodnog kaznenog suda oslobodilo je u četvrtak vođu srpskih radikala Vojislava Šešelja po svim točkama optužnice za ratne zločine u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH. To nam je bio povod za razgovor s prof. dr. sc. Josipom Jurčevićem, koji nam je otkrio što misli tko je krivac za ovakvu presudu, ali i mnoga druga svoja razmišljanja.

[ad id=”93788″]

Oslobađanje Vojislava Šešelja je praktički rehabilitacija projekta ‘Velike Srbije’ i u Hrvatskoj i u BiH. Kakve su posljedice toga?

Posljedice su katastrofalne. To je prva presuda od niza presuda od onih koje su izrečene u Haagu koja legitimira Šešelja, odnosno daje legitimitet projektu ‘Velike Srbije’. U svim ostalim presudama i optužnicama projekt ‘Velike Srbije’ je proglašen temeljem zločinačkog poduhvata. Sada je dobio legitimitet, znači tko god radi na projektu ‘Velike Srbije’, a to podrazumijeva okupaciju velikog dijela BiH iz Srbije, to je nešto legitimno. Iz toga će proizlaziti goleme nestabilnosti u BiH i Hrvatskoj. Postoji infrastruktura, pogotovo u BiH gdje je Republika Srpska, oni participiraju u vlasti u Sarajevu. S druge strane u Hrvatskoj imate velikosrpstvo kakvo nije bilo zastupljeno ni prije devedesetih. To znači da će se ići na ostvarivanje projekta, u prvi trenutak neće to moći ići tako lako, ali postoji puno drugih političkih, financijskih i drugih instrumenata koji će se nametati našim neučinkovitim institucijama. Tu ni mi ni BiH nemamo samoobrambene mehanizme. Bit će zanimljivo, osobito nakon izbora u Srbiji.

I prije donošenja presude izrazili ste skepsu u pogledu odluke tribunala?

Točno. Dvadeset minuta prije izricanja presude rekao sam kako sam skeptičan. Obrazložio sam i zašto. Međunarodni interesi ponovno igraju na Srbiju kao čimbenika na ovim prostorima bivše Jugoslavije.To je nedvojbeno od politike, gospodarstva, financija, koji god dio da analizirate vidite da su se oni vratili na scenu. Zbog toga se zataškavaju zločini, ali pustimo to, to je srbijanski interes. Problem je što u svemu tome bitno sudjeluju naše institucije, od kulture pa do određenih političkih opcija u Hrvatskoj. Dakle, nitko nam neće pomoći ako si sami ne pomognemo.To je ključ problema.

Četništvo u Hrvatskoj jača?

Točno. Toliko je toga lošeg u Hrvatskoj da se zaboravlja, nitko od institucija se time ne bavi. Recimo imate činjenicu da je Šešelj kao četnik koji je suđen u Jugoslaviji zbog četništva, 1984.g primljen u Hrvatsko filozofsko društvo, a isključen je tek 1992.g., dakle nakon Vukovara, nakon nakon svega što su učinili. Nemojmo se baviti Šešeljem, bavimo se jačanjem četništva u Hrvatskoj.Toliko pokazatelja imate da je glavni problem Hrvatske u svakom pogledu bilo četništva ili ne, pitanje suvereniteta.

Na što konkretno mislite?

Ovdje imaju precizne planove da specijalnim sredstvima, poput globalističkih poduzeća, politički blokovi država koji imaju interesa na ovom području, od društvenih pocesa do gospodarstva, nametnu svoje interese. Naše nevladine udruge, najveći dio njih koji mi plaćamo u funkciji su tih tuđinskih interesa. Tu treba tražiti odgovornost, ja sam osobno o tome toliko toga napisao, argumentirao iz tjedna u tjedan, ali nikakve reakcije nije bilo. Koji god dio društvenog života analizirate u Hrvatskoj njegova ishodišta završavaju u Srbiji, ili negdje drugdje, ali uglavnom rade u korist protuhrvatskih interesa. Radi se o čistim interesima raznih vrsta, kultura je interes, a da ne spominjem sve ostalo od gospodarstva nadalje. Kada pogledate vlasničku strukturu Zagrebačke banke primjerice, sve je to u interesu „Velike Srbije“, ja sam i o tome pisao i javno govorio u više navrata.

Kolika je krivica naših političkih elita za ovo stanje?

Godinama sam na to upozoravao. Problem je što, pogotovo u vrijeme Ive Josipovića, mnoge naše institucije stavljene su u funkciju velikosrbijanskog projekta. Sve ovo što HAVC financira u filmskoj produkciji, to je pogodovanje ‘Velikoj Srbiji’. To je samo dio priče, nadalje ovo što pišu Novosti, ima primjera koliko god hoćete.

Recite mi oko funkcioniranja DORH-a ima dosta prijepora?

DORH ima doista veliku moć, samo je pitanje kako je koristi. Recimo slučaj Lora, o kome je dosta pisano. Svu dokumentaciju o slučaju „Lora“, sam dobio pa to je zastrašujuće što se događa s time. Zatim neprocesuiranje Stanimirovića iako je podnesena kaznena prijava protiv njega, a postoje i svjedoci.

Nije li ovo i poruka Hrvatskoj da neće dobiti potporu u blokadi poglavlja 23?

To je posve izvjesno. Potreban je zajednički politički okvir, jer ćemo biti izloženi političkim pritiscima, da se ukloni blokada poglavlja 23. Potrebno je, također, angažirati intelektualce i napraviti plan djelovanja.

Kako ocjenjujete rad SOA-e?

Ja sam u svibnju prošle godine objavio članak,nadnaslov je „Služba državne nesigurnosti“,a glavni naslov je „Šef obavještajne službe Drago Lozančić pao na sigurnosnoj provjeri.“ Pazite, kada vam šef sigurnosne službe padne na sigurnosnoj provjeri onda vam je sve jasno. I da je Lozančić ucjenjen i da radi protiv Hrvatske, i nitko da me nazove, da kažu „on laže!“,“nije to istina što tamo piše“, pa neka me procesuira. Međutim, odgovor je bila šutnja.

Kada gledamo izglede bosanskih Hrvata u Haagu ova izopačena logika bi rekla da ih čekaju drastične presude?

Upravo tako. Koliko god se u ovom trenutku pogoduje Srbiji, toliko će se ići protiv interesa Hrvatske, tako da će se oko sudbine bosanskih Hrvata morati daleko odlučnije i studioznije postaviti, nego što je to bio slučaj do sada.

Na kraju će nastojati prikazati da je Hrvatska vodila rat za Veliku Hrvatsku?

To i ispada tako, pogledate film o Dvoru na Uni koji mi financiramo, koji se prikazuje po Europi, tko je počinio zločin? Hrvati! Što ćete više? Uostalom, HNES je osudilo za velenacionalnu izdaju tadašnjeg predsjednika, premijera, bivšeg predsjednika Mesića, Vesnu Pusić i nikome ništa. A sedamdeset ljudi je u tom sudištu.

Ovo sliči na svojevrsnu okupaciju?

Mi smo okupirani i kolonizirani, na sofisticirani način. To se tako radi i nije to od jučer. Nemate nečije vojne postrojbe, ali imate još gore, nevidljivu okupaciju. Mladi ljudi masovno napuštaju domovinu pa tako Hrvatska gubi najvitalniji dio populacije. Istovremeno masovniji proces povratka naših uspješnih ljudi iz dijaspore nikada nije proveden. Između ove dvije stvari postoji uzročno posljedična veza, i ona nije slučajna. (Narod.hr)

[ad id=”93788″]

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Intervju

Plenković: Rasprava u Saboru pokazala kritizerstvo bez argumenata

Objavljeno

na

Objavio

U povodu prve godine rada svoje Vlade, premijer Andrej Plenković Hrvatskom je saboru podnio izvješće.

U jednosatnom govoru spomenuo je mnoge probleme s kojima se Vlada susrela u protekloj godini. Oporbeni klubovi žestoko su kritizirali njegov govor.

U razgovoru za HRT premijer Plenković je rekao kako je rasprava u Saboru pokazala jedno kritizerstvo bez argumenata koje nije bilo na razini jedne konstruktivne rasprave. Meni se čini da smo na sva četiri ključna stožerna programa naše vlade odgovorili. Unijeli smo gospodarsku sigurnost, rast i društvenu solidarnost.

Naglasio je činjenicu da nije bilo trećih izbora u manje od 24 mjeseca, a to bi bilo jako loše i za institucije i za političke stranke. S te strane sam jako zadovoljan da su kolege iz HNS-a prepoznali poruku važnosti stabilnosti, koja je bila poruka međunarodnim financijskim, gospodarskim institucijama.

Pogledajte gospodarski rast, smanjenje javnog duga, proračunskog manjka, najnižu stopu nezaposlenosti, najbolju turističku sezonu… Svi pokazatelji idu u pozitivnom smjeru, istaknuo je Plenković.

Govoreći o problemu iseljavanja iz Hrvatske, premijer je rekao kako to nije problem nastao 16. listopada 2016. godine, već problem koji traje već nekoliko godina. Naš je cilj demokratska revitalizacija zemlje i u tom smislu smo poduzeli niz mjera. Sve njih sam pobrojio u godišnjem izvješću pred zastupnicima. Od rodiljnih naknada, porezne reforme, sufinanciranja stambenih kredita.

Sve su to mjere koje idu za demografskom obnovom, a sadržane su u našem programu. One će ići za tim da našim mladim obiteljima stvorimo preduvjete da ostanu u Hrvatskoj, kazao je. Istaknuo je kako je jučer na užem kabinetu Vlade odlučeno da će se pronaći sredstva za svih 2400 zahtjeva koji  su podneseni za stambeno sufinanciranje.

Premijer je istaknuo kako su početkom godine prepoznali probleme u Agrokoru i na njih reagirali na najbolji mogući način. To je kompanija koja je u privatnom vlasništvu i koja je imala velik utjecaj na hrvatsko gospodarstvo. Nismo imali drugog scenarija nego ići s posebnim zakonom koji bi spriječio gospodarski i financijski krah ne samo te kompanije već i kompanija koje su s njom povezane, rekao je. Dodao je i da je to bila politička odluka i jedini mogući politički odabir.

Kolege iz oporbe ne prepoznaju ono što smo učinili i dobili s Lex Agrokorom. Ispadamo kao netko tko je napravio neki potez koji nije bio dobar. Nismo radili populistički, nismo radili napamet. Na nama je bilo da utvrdimo činjenice, a na savjetnicima da pomognu u dogovoru s vjerovnicima kako napraviti  put prema nagodbi i dugoročnoj održivosti kompanije i očuvanju radnih mjesta, istaknuo je Plenković.

Na pitanje je li potrebno utvrditi političku odgovornost kad je u pitanju Agrokor, premijer je kako im je u interesu da se se rasvijetle sve okolnosti koje su dovele do ove situacije u Agrokoru. Hoće li to biti istražno povjerenstvo ili neki drugi način rasprave u Saboru pred nekim saborskim odborom – to je pitanje u vezi kojega smo otvoreni.

Ono što je važno reći je to da samo istražno povjerenstvo regulirano zakonom te da njegov Članak 4 ne ostavlja baš previše mjesta za interpretaciju. Prema mišljenju mnogih pravnih autoriteta ukoliko se pokrene kazneni postupak istražno povjerenstvo prestaje s radom. To ne znači da Vlada i HDZ ne žele da se rasvijetli sve vezano uz Agrokor. Upravo obrnuto, mislim da bi to bilo zdravo za hrvatsko društvo, naglasio je Plenković.

Plenković: Ova godina bila je za Hrvatsku jedna od najizazovnijih nakon Domovinskog rata

facebook komentari

Nastavi čitati

Intervju

Todorićev prvi intervju nakon sloma Agrokora

Objavljeno

na

Objavio

Ivica Todorić dao je intervju agenciji Bloomberg, kazavši kako vlada sada vodi tvrtku u krivom smjeru.

Ambiciozno širenje Agrokora imalo je smisla gledno iz poslovne perspektive, ustvrdio je Ivica Todorić u intervjuu za Bloomberg, prvom otkad je morao otići sa čela koncerna te poručuje da hrvatska Vlada danas vodi prehrambeni koncern u pogrešnom smjeru.

Todorić ne priznaje bilo kakve strateške greške izuzev nedovoljne komunikacije, ističe Bloomberg. Intervju je vođen elektronskom poštom i naknadnim telefonskim razgovorom.

Todorić tvrdi da bi Agrokorovi planovi, uključujući i najveću akviziciju, onu slovenskog maloprodajnog lanca Mercatora, polučili željene rezultate da je dobio dovoljno vremena da ih provede u djelo.

“Imali smo jasan plan i strategiju”, tvrdi Todorić, osnivač i još uvijek vlasnik prehrambenog koncerna. “No, Vlada nam nije dozvolila da ga provedemo u djelo.”

Agrokor zapošljava 57 tisuća radnika, a njegov portfelj uključuje, između ostalog, proizvođače hrane i energije i softverske kompanije na čitavom području Balkana.

Todorić je izgradio grupu tijekom desetljeća tranzicije Jugoslavije u tržišno gospodarstvo da bi potom prepustio kontrolu nad kompanijom izvanrednoj upravi koju je imenovala hrvatska Vlada kako bi se provelo restrukturiranje i izbjegao potencijalni slom koji bi uzdrmao gospodarstvo cijele regije, piše Bloomberg.

Nekada je bio najbogatiji građanin Hrvatske a danas spočitava sam sebi da nije pravodobno javno reagirao na bojazni investitora.

Vrijednost Agrokorovih obveznica snažno je pala od siječnja jer kreditori nisu bili sigurni kako će konglomerat riješiti problem sedam milijardi dolara duga, nagomilanog radi financiranja poslovnog širenja.

“Moja je najveća odgovornost što nisam bio prisutan u medijima, nisam komentirao ni opovrgavao određene priče koje su objavljivane ili se o njima pričalo”, kaže Todorić. “Nismo imali vremena objašnjavati nekim ljudima što radimo”, dodaje.

S dolaskom izvanredne uprave, Todorić je formalno ostao vlasnik koncerna, ali ne može sudjelovati u odlučivanju o njegovu restrukturiranju niti o poslovnoj strategiji.

Tvrdi da zbivanja nakon njegova odlaska odražavaju “nekompetentnost i bezakonje”. Kaže da razmišlja o tome kako da se suprotstavi Vladi u pitanju ‘lex Agrokora’, posebnog zakona koji je Hrvatska usvojila kako bi stvorila pravni okvir za preuzimanje njegove kompanije.

Mercator je, po njegovim riječima, bio “logična akvizicija gledano iz poslovne perspektive”.

“Rezultat je bilo drugi po veličini maloprodajni lanac u jugoistočnoj Europi, s prihodima od šest milijardi eura i 2.000 trgovina. Morate razumjesti da tako komplicirani i krupni procesi traju”, ističe Todorić.

Iako su početne istrage u travnju razotkrile “moguće nepravilnosti” u Agrokorovim poslovnim knjigama, Todorić je njihove rezultate otklonio kao nastojanja Vlade da “upotrijebi revizore za svoje političke ciljeve”. “Nema sumnje da sam griješio, svatko tko radi griješi, a ja sam radio dan i noć 40 godina kako bih izgradio Agrokor”, napominje.

“Teško je izdvojiti jednu stvar ali u cjelini gledano, postigli smo nevjerojatan uspjeh. Stvorili smo najveću kompaniju u ovom dijelu Europe”, zaključuje Todorić.

facebook komentari

Nastavi čitati