Pratite nas

BiH

Profesor B(os)anac na braniku Amerike

Objavljeno

na

Postoje ljudi za koje je teško reći jesu li bolji ili gori. Takav odnos imam prema javnom i političkom djelovanju prof. Ive Banca. Privatno simpatičan i civiliziran sugovornik, Banac zadnjih godina predstavlja dragocjen glas u javnosti prije svega zbog svog demokratskog antitotalitarizma.

Suočavanje sa zločinačkim naslijeđem i njegovo raščišćavanje prečesto je zagovarano iz perspektive neartikuliranog, žrtvoslovnog antikomunizma koji nije polazio iz perspektive slobode, zakona i pravde, već je često znao tuknuti na zagovaranje i opravdavanje drugog totalitarizma. Bančev demokratski antikomunizam “antifašistima” je opasniji od folklornog ustašovanja, stoga je u zadnje vrijeme česta meta niskih medijskih napada onih s kojima je ranije bio u istom čamcu antituđmanizma i otvorenog društva.

ivo_banacEuropski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima ovog tjedna je u hrvatskim medijima jedva i spomenut, što ne čudi budući da većinom medija, uključujući i nacionalnu televiziju, i danas upravljaju ljudi koji su taj posao odrađivali u totalitarnom režimu. Taj dan bio je povod javnoj tribini u Dubrovniku na kojoj su, među ostalima, govorili predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko i prof. Ivo Banac.

U upečatljivom izlaganju Banac me, govoreći o totalitarnim ostacima u Hrvatskoj, začuđujuće stavio u isti antidemokratski kontekst s Tomislavom Jakićem, titoističkom okaminom koja iskazuje nostalgiju za nesvrstanima i socijalizmom i žali što je nakon pada Berlinskog zida te divote pomeo američki model.

Nakon osvrta na Jakićevu jadikovku Banac dodaje: “Zanimljivo, istu primjedbu o američkoj potrebi ‘da svoj model demokracije šire svijetom’ možemo naći u jučerašnjoj kolumni Nina Raspudića, najmarkantnijeg predstavnika adolescentske protuzapadne desnice u Hrvatskoj.”

Nakon titoista Jakića, valjda radi ravnoteže totalitarizma, u kojoj bi onda njegova američka linija i danas sjajila kao optimalna aristotelovska sredina, Banac me nateže na poziciju nekakve desne antizapadne pozicije. Kakve ja veze imam s tim? što je tu desno, a što je protuzapadno?

Ako je prije sedamdeset godina Amerika bila sinonim za slobodu, poredak i pravdu, danas je to upitno. Russell Kirk, doajen konzervativne misli u Americi i američki domoljub par excellence, proročanski kratko prije smrti početkom devedesetih pisao je o zabrinjavajućoj “ideologiji demokracije” i “misiji preoblikovanja svakog naroda i svake kulture na američku sliku i priliku” umjesto razboritog prihvaćanja različitosti političkih i ekonomskih institucija diljem svijeta.

Upozoravao je da, ako se krene tim putem, američka vojska koja djeluje u inozemstvu uskoro neće biti ništa popularnija od Crvene armije. Prisilna ili apstraktna demokracija, piše Kirk, nametnuta narodima nespremnima za nju, najprije bi proizvela anarhiju, a zatim vladavinu silom. Tome doista i svjedočimo danas od Libije do Afganistana. Meni je potpuno razumljivo i legitimno da se Viktor Orban, kojeg Banac osuđuje, pita koji su interesi Mađarske i Europe da zaoštravaju odnose s Rusijom, kao što se, bez obzira na to hoće li se to svidjeti američkoj ambasadi, još uvijek smijem javno upitati koji je moj interes u američkom omogućavanju Bošnjacima da Hrvatima u BiH određuju političke predstavnike? Da bi američka fantazija o građanskom društvu bila zadovoljena? Da bi zadovoljili Tursku? Ili mogli okolo poput Clintona u Pakistanu, o čemu piše u svojoj autobiografiji, mahati s BiH kao primjerom da Amerika nije protiv muslimana jer im, eto, u BiH dozvoljava da se politički iživljavaju nad malobrojnijim narodom?

Složit ću se s Bancem da je zapadni oblik demokracije, iako nesavršeno, najbolje društveno uređenje do sada. Ali gdje su ga Amerikanci zadnjih dvadeset godina uspješno presadili? Što su napravili od Afganistana, Iraka, Libije, Sirije, Ukrajine? Što su uradili u BiH, osim što su politički ekstremizirali Bošnjake, učvrstili RS koji navodno kritiziraju, a frustrirane Hrvate gurnuli u centrifugalni Dodikov vagon?

Banac ispravno kaže: “Taj upitni sustav vrijednosti, taj navodno ‘njihov’ (‘američki’) demokratski model, koji nasljednici lijevih i desnih totalitarizama prikazuju nama tuđim, demokracija je i nitko nam ga nije nametnuo niti nam je stran.” Slažem se i upravo je zato suprotstavljanje donedavnoj američkoj politici u BiH bilo borba za demokraciju, slobodu, nacionalnu ravnopravnost u složenoj državi i vladavinu prava. Je li u skladu s tim “demokratskim modelom” bilo nametanje Berijevih amandmana i izmjena izbornog zakona koja je omogućila preglasavanje malobrojnijeg naroda, uništenje i pljačka Hercegovačke banke, Inzkovo poništenje zakona matematike? Je li to možda rušenje demokratski izabranih vlasti putem “spontanih” prosvjeda kakve su režirali i u BiH u veljači ove? Koje su zadnje vijesti iz ambasade, što da danas mislimo, je li dobar ISIL ili Assad?

Je li se na dan obilježavanja žrtava totalitarizma moglo spomenuti da Amerikanci bez optužnice i suđenja drže u Guantanamu ljude dvostruko dulje nego što su “antifašisti” administrativnom mjerom patili nesretnike na Golom otoku? Pravdaju to borbom protiv terorizma, a istovremeno su stvorili tlo za njegovu eskalaciju od BiH do Sirije. Obrazovani i vjerujem dobronamjerni Banac u svom promišljanju politike ima dva ograničenja. Jedno je grčevita potreba da bude savršeno na liniji trenutne američke politike i brani neobranjivo i onda kada je očito pogrešna i u neskladu s deklariranim “američkim vrijednostima”. Drugo je njegov opsesivni antituđmanizam koji je više emo-cionalan nego racionalan i politički.

hqdefaultJedan od najupečatljivijih likova u Prosjacima i sinovima Amerikanac Joe dolazi u stari kraj i siromašnim, zatucanim rođacima koji se tiskaju oko njega priča o američkim čudesima, među kojima se ističe “kokoš po pečena, po varena, nerasičena”. Čini mi se da je uvaženi profesor početkom devedesetih došao iz Amerike sa sličnom pozom, ali ga nije dočekalo opće oduševljenje siromašnih, tupavih socijalističkih rođaka nego već podijeljene sheme u kojima za njega nije bilo dovoljno dobroga mjesta. Razvio je tada opsesivan antituđmanizam, što je, naravno, potpuno legitiman političkih stav, kad je racionalan, ali kod njega je uvijek više djelovao emocionalno-prznički. Za razliku novih vlasti u Zagrebu, nepogrešivo su ga nanjušili i šibicarski počeli tetošili mutni tipovi iz bošnjačke vrhuške, poput Rusmira Mahmutćehajića, ratnog potpredsjednika Izetbegovićeve vlade, bošnjačkog nacionalista i mistifikatora kojem je Banac nedavno u Americi objavio esej “Andrićizam: estetika za genocid” u kojem prokazuje velikog pisca kao preteču Ratka Mladića. Bošnjački šovinisti vodili su godinama Banca kao mečku od Sarajeva do Stoca da im priča protiv Tuđmana i Herceg-Bosne, kao oličenje “poštenog Hrvata” i intelektualni alibi za poklapanje malobrojnijeg naroda. Uz tetošenje tu se našao i Bosnian Institute, puno ugodnih sinekura i shema, i ono što je najvažnije, priča je bila potpuno na liniji tadašnje američke politike. Banac je, podržavajući američko protežiranje bošnjačkog nacionalizma, spajao ugodno s korisnim, dok je suprotstavljanje toj matrici, što su mnogi osjetili, značilo povezati neugodno sa štetnim.

Lutanje je išlo dotle da je preda mnom u studiju HTV-a Banac, koji je inače na drugim područjima osoba uzorne informiranosti i metodologije, tvrdio kako se ne može dokazati da su Bošnjaci izabrali Komšića. Tadaje veliki antitotalitarist podržavao američki projekt platformaške bošnjačke vlasti koju su formirali Lagumdžijini titoisti uz pomoć NDH nostalgičara koji su mu pristali biti hrvatski privjesci. Kako to da je danas bard antituđmanizma Ivo Banac blizak Karamarku koji poziva na povratak Tuđmanu? Je li se Banac obratio na tuđmanizam? Što ako se američka politika prema BiH, o čemu ima naznaka, doista promijenila? Hoće li onda i prof. Banac biti za treći entitet?

U Europi koja je prije sedamdeset godina bila razdrta fašizmom, nacizmom i komunizmom, Amerika je bila svjetlo slobode i odigrala je presudnu ulogu u stvaranju boljeg, slobodnijeg, pravednijeg i razvijenijeg društva. Amerika je, nažalost, danas država čija se vanjska politika nerijetko kosi s tim načelima. Ako moram izabrati između današnje Amerike ili Kalifata, Kine i Putinove Rusije, nemam dvojbe. Ali to ne znači da ću idolatrijski, kolonijalno prihvaćati svaki aspekt američke politike, pogotovo one koja mu bliske ljude svodi na građane drugog reda bez političkih prava.

Nino Raspudić/Večernji List

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

BiH

Klub Hrvata u Domu naroda oštro osuđuje konstantno kriminaliziranje hrvatskih dužnosnika

Objavljeno

na

Objavio

Izaslanici Doma naroda Parlamenta FBIH su izabrani dužnosnici sa dvostrukim legitimitetom i kao takvi prvenstveno odgovaraju narodima i građanima koji su ih  birali. S obzirom na kompleksnu političku situaciju, smatramo krajnje neprimjerenom i neodgovornom ovu višemjesečnu medijsku hajku na ovaj Dom, prvenstveno hrvatske izaslanike ali i sve druge.

Kao Klub Hrvata, oštro osuđujemo konstantno kriminaliziranje hrvatskih dužnosnika općenito, posebice izaslanika, predsjedateljice Bradara te članova njenog ureda.

Pojedini mediji su u posljednjih nekoliko mjeseci, više puta iznosili netočne, neprovjerene a posebice nedokazanetvrdnje koje krajnje diskriminiraju gore navedene osobe očito s ciljem krajnjeg narušavanja njihova integriteta.

Posebno zabrinjava korištenje informacija točnije navoda od „neimenovanih izvora“  koji dolaze iz Parlamenta FBIH ili konkretnije Doma naroda. Krajnje je neprimjereno, pa čak i nedozvoljeno iznošenje bilo kakvih osobnih podataka vezanih za izaslanike bez njihova dopuštenja pa čak i znanja a posebice namjerno puštanje određenih službenih akata u javnost.

S tim u vezi, glede posljednjih u nizu napada koji se dogodio prije nekoliko dana, odgovorno tvrdimo da ni jedan izaslanik iz Kluba Hrvata ne prima dupli paušal, nadalje, kako bi preduhitrili sve buduće napade kojih će ne sumnjamo biti jer je kampanja za pojedine očito počela, odgovorno tvrdimo da ni jedan član ovoga Kluba ne zloupotrebljava niti jedno od svojih, zakonom mu pripadajućih prava.

I na kraju, glede unitarističke koncepcije i želja određenih izaslanika da se Dom naroda ukine, pozivamo ih da vrate mandate u istom jer nije u redu da predstavljaju i sjede u instituciji za koju smatraju da nije potrebna. Klub Hrvata vrlo dobro zna koja je svrha ovog Doma, koga i zašto naši izaslanici predstavljaju i to će odgovorno činiti i dalje, stoji u priopćenju Kluba Hrvata u Domu naroda Parlamenta Federacije BIH.

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Parlament Federacije BiH: Jedinstveni registar branitelja dobio zakonski okvir

Objavljeno

na

Objavio

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima branitelja i članova njihovih obitelji danas je dobio podršku izaslanika Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, čime je usvojen u oba doma ovog parlamenta.

Između ostalog, tim zakonom je data definicija jedinstvenog registra branitelja za koji federalni ministar za pitanja branitelja i invalida Domovinskog rata Salko Bukvarević kaže da je neophodan kako bi se uredila ta oblast, a da ga traže i branitelji.

– Smatramo da je opravdan zahtjev branitelja i da javnost mora znati tko, šta i na osnovu čega prima. Želimo da znamo tko je šta dobio, stan, prostor, bespovratna sredstva da možemo pomoći onima koji nisu dobili pomoć, zato nam treba zakonski okvir uspostave registra – rekao je Bukvarević na sjednici Doma naroda.

Istaknuo je da će podaci iz registra biti dostupni svim institucijama da bi se došlo do branitelja koji su u stanju potrebe. Federalna vlada krajem travnja ove godine utvrdila je i Parlamentu FBiH uputila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima branitelja i članova njihovih obitelji, čime je omogućena i provedba presuda Ustavnog suda FBiH od 4. svibnja 2005. i 1.  listopada 2013. godine.

Ujedno, u objašnjenju stoji da je ovim izvršena preporuka Komiteta za ljudska prava UN-a koji je BiH naložio ukidanje obaveze članovima porodice da svoje nestale srodnike proglase mrtvim kako bi imali pravo na socijalne naknade ili bilo koji drugi oblik kompenzacije. Brisana je odredba prema kojoj su članovi porodice nestalog borca bili dužni da nestalog proglase umrlim kako bi imali pravo na socijalne naknade ili bilo koji drugi oblik kompenzacije. Izmjene i dopune definiraju ko se smatra braniteljem, organizatorom otpora, dobrovoljcem, veteranom Domovinskog rata, jer su ovi pojmovi presudom Ustavnog suda FBiH proglašeni neustavnim.

Propisani su uvjeti pod kojim se stiče status ratnog i mirnodopskog vojnog invalida.   Date su i definicije obitelji poginulog, umrlog ili nestalog branitelja i obitelji umrlog vojnog invalida.   S 15 na 30 dana je produžen rok za pokretanje postupka po nastaloj promjeni, a propisana je mogućnost dokazivanja činjenica okolnosti stradanja u upravnom postupku.   Dopunjen je član 44. Zakona tako da se, pored vojne dokumentacije, uvjerenje izdaje i na osnovu pravosnažnog rješenja donesenog u skladu sa članom 43. Zakona o pravima branitelja i članova njihovih obitelji.   Nova je i odredba da okolnosti nastanka ili pogoršanja oboljenja utvrđuje Institut za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja.

Podršku izaslanika Doma naroda Parlamenta FBiH dobio je i Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odličja i članova njihovih obitelji.   Izmjena je predložena jer je Ustavni sud Federacije BiH presudom od 7. studenog 2012. godine utvrdio da prvi član ovog zakona, kojim je propisan cenzus za korisnike prava na mjesečni novčani dodatak po osnovu ratnog priznanja ili odlikovanja, nije u suglasnosti s Ustavom FBiH.

Prijedlogom zakona brisana je osporena odredba po kojoj je ostvarivanje prava bilo uvjetovano prihodovnim cenzusom, čija je primjena počela 1. svibnja 2010. godine. (Fena)

facebook komentari

Nastavi čitati