Pratite nas

PROPALI razgovori čelnika bh. političkih stranaka s europskim povjerenikom Fuleom

Objavljeno

na

Razgovori čelnika bh. političkih stranaka s evropskim komesarom za proširenje Stefanom Fuleom , koji su trajali skoro deset sati, okončani su bez zajedničkog rješenja za implementaciju presude “Sejdić – Finci”.

Maratonski sastanak o provedbi presude vodili su predsjednici SDP-a, SNSD-a, SBB-a i SDS-a Zlatko Lagumdžija, Milorad Dodik, Fahrudin Radončić i Mladen Bosić, zamjenik predsjednika SDA Bakir Izetbegović te predsjednici HDZ-a BiH i HDZ-a 1990 Dragan Čović i Martin Raguž. Razgovorima je prisustvovao i zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD za Evropu i Aziju Hojt Brajan Ji (Hoyt Brian Yee). Nešto iza ponoći novinarima su se obratili Radončić, Izetbegović, Lagumdžija i Raguž. Suštinu  sastanka, bez okolišanja i ustezanja, novinarima je objasnio lider SBB-a kazavši da “i pored najbolje volje svih učesnika, a pogotovo napora komesara Filea, nije došlo do toliko željenog rješenja”.

Mislim da nas ovakav rasplet ozbiljno koči na europskom putu i da građani BiH to nisu zaslužili. Ali, kao za sve u životu, mislim da će se pojaviti još neka prilika da pokušamo riješiti tako veliku stratešku stvar, kakva je ova presuda, koja zaista od svih nas traži veliku toleranciju i kompromis – kazao je Radončić.

Izetbegović je u obraćanju novinarima rekao da su sudionici sastanka bili jako blizu dogovora, ali da “bošnjačke stranke nisu mogli da prihvate hrvatske zahtjeve”. On je dodao da nije bilo prihvatljivo fiksiranje kantona kod definiranja izbornih područja u Federaciji. Lagumdžija je izjavio da nije htio da prihvati neka od ponuđenih rješenja. Kazao je da se pojavila jedna radna verzija prema kojoj se Livanjski, Zapadnohercegovački, Posavski i Hercegovačko-neretvanski kanton fiksiraju kao jedno izborno područje, što, kako je rekao, nije bilo prihvatljivo.

On je istakao da se stavovi predstavnika stranaka u odnosu na protekle sastanke nisu bitno promijenili, te da mu je žao što nisu svi bili spremni da se prihvati jučerašnja polazna osnova za razgovore.

Raguž nije bio istog mišljenja kao Lagumdžija i Izetbegović kazavši da nije bilo prijedloga o fiksiranju kantona kao izbornih područja.

Nismo iskoristili ogroman napor komesara Filea. Ključno u svemu je bio nedostatak političke volje kod svih nas – kazao je Raguž.

Čović, Dodik i Bosić nisu se obraćali novinarima, a evropski komesar za proširenje će svoj stav bh. javnosti, kako je najavljeno iz Delegacije EU u BiH, saopćiti danas na konferenciji za novinare nakon sastanka s predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Vjekoslavom Bevandom (HDZBiH).

bih_politicari_fena_main-418x215

Prema  riječima stranačkih lidera, problem je i dalje definiranje izbornih područja u Federaciji BiH i nemogućnosti postizanja političkog kompromisa u vezi tog pitanja.

Predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić izjavio je da ni pored najbolje volje učesnika skupa i pogotovo napora komesara Fulea nisu uspjeli da dođu do toliko željenog rješenja.

“Mislim da nas ovakav rasplet ozbiljno koči na evropskom putu i da građani BiH to nisu zaslužili, ali mislim da će se pojaviti još neka prilika da pokušamo riješiti jednu tako veliku stratešku stvar kakva je presuda Sejdić i Finci koja od svih nas traži veliku toleranciju i kompromis i mislim da ćemo ga, prije ili kasnije, morati pokazati”, rekao je Radončić.

Lagumdžija: Pozicije se nisu promijenile
Lider SDP-a BiH Zlatko Lagumdžija je nakon sastanka izjavio je da se pozicije, nažalost, nisu bitno promijenile, ističući da je komesar Fule ponudio dobru polaznu osnovu sa 14 tačaka.

“To je bila neka vrsta konsolidovanog prijedloga koji su dosad bili pred nama i ukazivao je na to da je moguće naći rješenje. Nažalost tih početnih 14 tačaka nije bilo prihvatljivo za jedan broj učesnika u razgovoru”, rekao je Lagumdžija, izražavajući žaljenje što se ovaj predloženi dokument nije razradio do kraja.

On je naglasio da su se pojavile i ideje koje su značile i početak procesa crtanja karata i prijedlozi koji su išli ka tome da se vrati na poziciju od prije pola godine kada je predlagano da se tačno definišu koji kantoni su u jednom izbornom području, a koji u drugom u Federaciji BiH.

“To je nešto što je bilo neprihvatljivo za jedan broj učesnika, za mene je bilo potpuno neprihvatljivo i na tim osnovama se nije moglo razgovarati. Smatram da niko u BiH nema pravo tražiti i prihvatiti rješenje koje bi značilo jednu nefunkcionalnu zemlju koja bi bila dalje razmrvljena i podijeljena”, rekao je lider SDP-a BiH.

Lagumdžija je napomenuo da je od predstavnika EU, s obzirom na situaciju u zemlji, tražio da bez obzira što se ne može doći do rješenja o provođenju odluke Suda u Strazburu u predmetu Sejdić i Finci, ubrzaju razgovori i pruži tehnička pomoć u implementaciji poglavlja 23 i 24 koja se odnose na vladavinu prava, pravosuđe i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Govoreći o rješenjima koji su predlagani za izborna područja u Federaciji BiH, Lagumdžija je kazao da se u radnoj verziji pojavio prijedlog da se konkretna četiri kantona u Ustavu definišu kao područje broj dva – Livno, Zapadna Hercegovina, Hercegovačko-neretvanski kanton i Posavina.

“Taj prijedlog je bio u jednom trenutku kao radna verzija i prijedlog za razmišljanje”, rekao je Lagumdžija.

Izetbegović: “Plutajući kantoni” neprihvatljivi za Hrvate
“Komesar za proširenje EU Stefan Fule i predstavnici EU pokazali su zaista veliki entuzijazam , ali nažalost nismo uspjeli”, izjavio je noćas zamjenik predsjednika SDA Bakir Izetbegović.

Napomenuo je da su bili na tragu rješenja sa prijedlogom da se deset kantona razdvoji na dvije grupe .

“Definisali bi nakon što vidimo ko je od kandidata za člana Predsjedništva u prvih pet kantona dobio najveći broj, a onda bi sljedeći koji također dobija glasove iz cijele Federacije bio izabran kao drugi član Predsjedništva BiH uz uslov da ima više od 50 posto glasova iz druge grupe kantona. To smo zvali ‘plutajućim kantonima’ jer nisu bili definisani. To je bila spremnost stranaka iz Sarajeva, a Hrvati su tražili da se ti kantoni definišu. Dakle, da to ne budu ‘plutajući kantoni’ nego da se stvar definiše”, dodao je Izetbegović.

Kazao je da to nije bilo prihvatljivo bošnjačkim strankama, te da on nije imao mandat SDA da u tom smislu nešto prihvati, mada se, kako je kazao, dalo razgovarati o takvim stvarima.

“Bilo smo jako blizu, ali nažalost nismo uspjeli. Prije ili kasnije vratit ćemo se za pregovarački sto i morat ćemo završiti ono što zasad nismo uspjeli”, kazao je Izetbegović.

Raguž: Nedostatak političke volje
Predsjednik HDZ-a 1990 Martin Raguž rekao je da je ključni uzrok neuspjeha sastanka nedostatak političke volje svih lidera političkih partija, da se nađe riješenje koje će otvoriti novu perspektivu.

“Nismo iskoristili, bar zasad, ogroman napor i trud koji je učinio komesar za proširenje EU Stefan Fule i njegov tim i spremnost da se dođe do rješenja koje će pokrenuti BiH. Loptica je za sada prebačena u naše ruke od Fulea”, naveo je Raguž.

Prema njegovim riječima, rješenje koje je bilo na stolu i dobilo saglasnost, jeste da se jedan član Predsjedništva BiH bira iz Republike Srpske, a dva člana Predsjedništva BiH direktno iz Federacije BiH, koja je jedna izborna jedinica.

“Prvi član Predsjedništva BiH iz Federacije BiH bira se prema najvećem broju glasova koji dobije, što se računa prema pet kantona u kojima je on dobio najveći broj glasova. Tih pet kantona nisu unaprijed fiksirani, već su promjenljiva kategorija, zavisno gdje je kandidat dobio najviše glasova”, pojasnio je Raguž.

Fena

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Božinović smijenio sve Ostojićeve i Orepićeve načelnike policije

Objavljeno

na

Objavio

Od 1. siječnja sljedeće godine policajac početnik ne bi smio imati plaću manju od 5000 kuna, a cilj je da što prije ta plaća dosegne prosječnu plaću u gospodarstvu.

Najavio je to jučer Davor Božinović, ministar unutarnjih poslova, na konferenciji za novinare koju je održao nakon sastanka s predstavnicima triju reprezentativnih sindikata “isprovociranog” priopćenjem četvrtog sindikata o katastrofalnom stanju opremljenosti policajaca odorama.

Najviše bi povećanje plaće trebali osjetiti policajci koji su svaki dan na cesti i koji su na “prvoj liniji”, njih ukupno 5883, ali i interventni policajci, kao i specijalci te njihovi neposredni rukovoditelji, piše Jutarnji List

Zbog manjkavosti i sporih nabava već je i smijenio neke od odgovornih i odlučio da se u narednih mjesec dana policajcima mora osigurati zimska obuća, za dio njih jakne odgovarajuće nadolazećim vremenskim uvjetima. Provedena analiza pokazala je da od 2014. godine nije bila provedena nabava zbog blokade prigovora i žalbi, a u narednih mjesec dana to bi se trebalo riješiti. Policajci bi trebali dobiti više od 4000 vodonepropusnih i vjetronepropusnih jakni, što nije dovoljno, ali će barem privremeno “zakrpati” nedostatke, a u igri su dva domaća proizvođača, od ukupno četiri ponuđača opreme koja su se javila na natječaj.

Predstavnici sindikata izrazili su zadovoljstvo najavljenim mjerama za povećanje plaća i standarda policajaca te razumijevanjem za njihove probleme nove garniture u MUP-u, a Dubravko Jagić, šef najvećeg sindikata, rekao je da je policajac “ogledalo države” pa da ga država treba i adekvatno opremiti i platiti.

Do kraja godine policajci će se voziti u 900 novih obilježenih, 1400 civilnih vozila, 180 kombija i 400 motora, a dobit će i 110 kompleta za snimanje razgovora kao priprema za preuzimanje posla po novom ZKP-u.

Znakovito je da nitko od načelnika imenovanih u vrijeme SDP-ove vlasti i HDZ-ove koalicije s Mostom, osim onih načelnika prethodno naslijeđenih od HDZ-a, nije ostao na funkciji, unatoč nekim lobiranjima. SDP je bio naslijedio u vrijeme HDZ-a imenovane načelnike policije Marka Rašića u Sisku, Jakoba Bukvića u Bjelovaru i Ivicu Kostanića u Šibeniku. Kostanić i dalje ostaje u Šibeniku, Jakob Bukvić opet se vraća u Bjelovar nakon što ga je Ostojić “poslao” u Krapinu, a Rašić će voditi najveću policijsku upravu u državi – PU zagrebačku. Ali zato se u vrijeme SDP-a “degradirani” pa i istraživani kadrovi, za koje sumnje nikad ni s čim nisu bile potkrijepljene, vraćaju na načelničke pozicije. Alen Klabot, bivši šef specijalaca koji je smijenjen nakon što je na obljetnici ATJ Lučko predao prijavak predsjednici, dolazi na mjesto načelnika PU istarske. A upravo mu je zloupotreba policijskih bljeskalica i odore na svadbi kćeri na području Istre bio krimen zbog kojeg je sa zadrškom smijenjen nakon proslave u Lučkom i čak disciplinski kažnjen.

Darko Car nakon dolaska SDP-a prvo je smijenjen s čelnog mjesta zadarske policije, a potom i s načelničkog mjesta aerodromske policije na Plesu jer je Zoran Milanović pobjesnio zato što je Josip Klemm preuzeo glavnu ulogu u dočeku generala nakon povratka iz Haaga, smatrajući za to odgovornim policiju. I Josip Ćelić bio je na meti internih istraga zbog imovine i degradiran na Policijsku akademiju u vrijeme SDP-ove vlasti i sada se vraća na mjesto čelnog čovjeka PU karlovačke. Na staru poziciju vraćen je i bivši šef riječkih specijalaca Tomislav Dizdar, koji je također bio degradiran tijekom SDP-ove vlasti. I na čelo PU dubrovačko-neretvanske imenovan je Ivan Pavličević unatoč činjenici da je i njega istraživala unutarnja kontrola zbog “curenja informacija”.

Dubravko Novak, koji je do dolaska SDP-a bio šef Karamarkova kabineta, ali je od 89-ih u MUP-u, a bio je na niz dužnosti u MUP-u i policiji i koji je bio i predsjednik povjerenstva za imenovanje, novi je načelnik Policijske akademije. Na mjesto načelnika PU Zadarske imenovan je Anton Dražina, koji je također bio čelni čovjek te uprave, piše Jutarnji List

Tko će voditi policijske uprave u idućih pet godina?

Zagrebačku policiju u idućih pet godina vodit će Marko Rašić koji je bio načelnik sisačko-moslavačke policije kojega će danas predstaviti glavni ravnatelj policije Nikola Milina, dok će ostale načelnike u njihovim policijskim upravama predstavljati zamjenici i pomoćnici glavnog ravnatelja.

Policijskom upravom osječko-baranjskom rukovodit će Ladislav Bece, policijsku upravu vukovarsko-srijemsku vodit će Fabijan Kapular, virovitičko-podravsku Siniša Knežević, a brodsko-posavsku policijsku upravu Antun Valić.

U varaždinsku policijsku upravu dolazi Predrag Benčić, međimursku preuzima Ivan Sokač koji je ranije bio načelnik u međimurskoj policiji, a u krapinsko-zagorsku Darko Car koji je prije dvadeset godina bio načelnik u toj upravi.

Dubrovačko-neretvansku policiju vodit će Ivan Pavličević, u Policijskoj upravi šibensko-kninskoj ostaje Ivica Kostanić,  dok zadarsku policiju preuzima Anton Dražina koji je prije nekoliko godina također bio načelnik u toj upravi.

Tomislav Dizdar preuzima primorsko-goransku policiju, Alen Klabot iz specijalne policije dolazi na mjesto načelnika istarske policije, a Josip Ćelić odlazi na mjesto načelnika karlovačke policije u kojoj je i ranije bio načelnik.

Načelnikom Policijske uprave ličko-senjske imenovan je Josip Biljan, koji je bio voditelj Prihvatnog centra za strance, dok je načelnikom sisačko-moslavačke policije imenovan Luka Pešut koji je bio šef prometne policije u zagrebačkoj policiji.

U bjelovarsko-bilogorsku policiju dolazi Jakob Bukvić, dosadašnji načelnik krapinsko-zagorske policije i ranije bjelovarske, dok je načelnikom koprivničko-križevačke imenovan Vjekoslav Štimac.

U splitsko-dalmatinskoj policiji ostaje načelnik Slobodan Marendić koji je na tu dužnost imenovan prošle godine, dok načelniku požeško-slavonske Dario Dasović policije mandat ističe iduće godine.

Najveći broj kandidata, njih 12, prijavilo se za mjesto načelnika krapinsko-zagorske policije, dok se 11 kandidata prijavilo za čelno mjesto u karlovačkoj i osječko-baranjskoj. Najmanji broj kandidata prijavio se u dubrovačkoj policiji, njih trojica te u šibenskoj policiji, njih četvorica.

Nakon provedenog postupka po internom oglasu, tijekom kojeg je povjerenstvo provelo testiranje i razgovor sa svim kandidatima koji su ispunjavali uvjete, izvješće o provedenom postupku s rang listama po pojedinim radnim mjestima dostavljeno je glavnom ravnatelju policije koji je ministru unutarnjih poslova predložio imenovanje načelnika policijskih uprava i to nakon što je zatraži mišljenje županijske skupštine odnosno skupštine Grada Zagreba.

Dosadašnjim načelnicima policijskih uprava petogodišnji mandat istekao je 19. rujna, a na rješenje o imenovanju kandidati koji nisu izabrani imaju pravo žalbe. (H)

facebook komentari

Nastavi čitati

U potrazi za Istinom

“Vlada RS Krajine” postoji i danas. Podupire je Republika Srbija. Hrvatska šuti

Objavljeno

na

Vjerovali ili ne, redovna sjednica “skupštine Republike Srpske Krajine (RSK) u progonstvu”, održana  je u Beogradu 17. prosinca 2016.  O njihovu radu stidljivo ali konstantno izvještavaju srpski mediji.  Sjednicu ne bi mogli održati da ih ne podupire srbijanska vlast. U Hrvatskoj o tome ni riječi.

Markovine se tome raduju pa nemaju potrebu pisati o slučaju, Pupovcima je takva pojava ionako sastavni dio dugoročnog plana, stoga šute.

Hrvatska službena politika glumi indoletnog mužeka – ne bi se štela mešati. Politiku glavnih TV kuća u Hrvatskoj odavno vode Maje i Aleksandri  koji vole preskočiti ovakove teme.

Tijekom veljače 2017., u Beogradu je svečano predstavljeno monumentalno (ne)djelo  Ratka Ličine, prijeratnog zastupnika u Hrvatskom Saboru. Zbornik je sastavljen od 10 tomova i više od 7000 stranica. Ime (ne)djela je slikovito:

„Republika Srpska Krajina – državna dokumenta“ 

Projekt je financijski, organizacijski i logistički obilato pomogla Republika Srbija.  Na predstavljanju je govorio i predstavnik Instituta za suvremenu povijest Republike Srbije (Institut za savremenu historiju Srbije), prof. Nikola Žutić. Profesor je pohvalio doprinos  zbornika za rasvjetljavanje svih srpskih agresija, koje nazivaju ratom „zapadnih srpskih zemalja.“

U međuvremenu se, opet u  Beogradu, potiho sastaje, radi, piše međunarodnoj zajednici, pa čak i Hrvatskoj predsjednicivlada RSK u progonstvu. Hrvatska prešućuje i ovaj izravni udar i prijetnju nacionalnoj sigurnosti, dok iz Republike Srbije pljušte optužbe, povijesne krivotvorine i direktno posezanje za hrvatskim teritorijem.

Predstavnici vlade RSK koju podržava Republika Srbija, otvoreno prijete Hrvatskoj, javno izjavljujući da su oni političko tijelo, kojemu je cilj očuvati državni kontinuitet do nekog povoljnog geopolitičkog trenutka. Vjeruju pri tome da će to biti podpomognuto „ruskom braćom.“

Ratko Ličina, član u Hrvatskoj zabranjene SDS, koju je naslijedila Pupovčeva SDSS-a,  ministar u vladi RS Krajine u progonstvu, po dobrom bizanstkom običaju slika velikosrpsku stvarnost, te izjavljuje da je iz Hrvatske “proterano 800 000 Srba.

Popis stanovništva iz 1981., nasuprot njegovim tvrdnjama bilježi  531 532 stanovnika srpske narodnosti u Hrvatskoj. Ovaj primjer svjedoči kakvim se bjesomučnim lažima služe danas, kad se svaka informacija može provjeriti u kratkom roku. Što su sve lagali u vremenima kad je protok i dostupnost informacija bila u rukama njihovih snaga, a bez današnje tehnološke razine, može se samo pretpostaviti.

Nadasve su zanimljive formulacije koje mnogi povezani s radom ovih institucija koriste pri opisu Hrvatske. Ratko Ličina poentira: „….ovo je trajni spomenik najzapadnijoj srpskoj državi.“

Eto nešto malo sličica iz susjedstva za sve one koji tvrde kako je velikosrpska prošlost davno umrla. Dok u Srbiji intenzivno rade na realizaciji ciljeva postavljenih u Memorandumu 2 SANU, dok Dodik otvoreno najavljuje kapitalizaciju „historijskog prelaska preko Drine“, dok u Beogradu opstoji i djeluje antihrvatsko, terorističko, agresivno tijelo, mi trošimo silnu energiju u natjecanju tko će više podilaziti Pupovcu i njegovu jedva prikrivenom velikosrpstvu.

Ž.M.-Zenga/Kamenjar.com

facebook komentari

Nastavi čitati