Pratite nas

Zanimljivosti

Prošetajte veličanstvenom Aja Sofijom!

Objavljeno

na

Velebna građevina dovršena je u samo pet godina, u razdoblju od 532. do 537. godine, te je od tada pa sve do pada Istočnog Rimskog Carstva 1453. godine bila glavna krunidbena crkva bizantskih careva i najljepša crkva Bizanta.

Izvorno izgrađena kao najveća bizantska crkva koja je kasnije prenamijenjena u džamiju i danas muzej, Aja Sofija (grč. Ἁγία Σοφία –  Hagia Sophia) ili Sveta Mudrost, zadržala je kroz sva povijesna razdoblja značaj kao jedno od najvrednijih ljudskih dostignuća na području graditeljstva i umjetnosti. Važno je istaknuti da je na istom mjestu gdje i danas stoji građevina u tadašnjoj prijestolnici Bizantskog Carstva – Konstantinopolu (današnjem Istanbulu),  stajala prvotna crkva još u 4. stoljeću. Nakon što je ona spaljena početkom 5. stoljeća na njenom mjestu je izgrađena druga crkva za koju se pretpostavlja da je imala drvenu baziliku, koja je spaljena 532. godine. Gradnju nove crkve u obrisima koji su nam danas poznati, iste godine započinje car Justinijan.

Velebna građevina dovršena je u samo pet godina, u razdoblju od 532. do 537. godine, te je od tada pa sve do pada Istočnog Rimskog Carstva 1453. godine bila glavna krunidbena crkva bizantskih careva i najljepša crkva Bizanta. Nakon što su turski osvajači preuzeli Konstantinopol, crkva je prenamjenjena u džamiju zbog čega su joj izvana nadodana danas prepoznatljiva četiri minareta, dok su njeni izvorni mozaici iz unutrašnjosti bili prekriveni vapnom. Od 1935. godine građevina ima funkciju muzeja.

Aja Sofija predstavlja jednu od najljepših očuvanih primjera bizantske arhitekture i umjetnosti, te je gotovo tisuću godina bila najveća katedrala na svijetu. Pored njene vanjske ljepote od velike vrijednosti je i njena unutrašnjost ukrašena mozaicima, zidnim slikama i mramornim stupovima. Zanimljivo je spomenuti da je prema starim tekstovima koji svjedoče o gradnji Aja Sofije zapisano da je anđeo u snu prikazao caru Justinijanu nacrte građevine. Također, predaja kaže da je car Justinijan oduševljen ljepotom Aja Sofije nakon izgradnje izjavio da je njome uspio nadmašiti Salomonov Jeruzalemski hram. Bazilika ima tlocrt grčkog križa koji je određen središnjim pravokutnikom iznad kojeg se izdiže kupola promjera od 32 metra s dvije bočne polukupole. Pored središnje kupole, kompleksnom unutrašnjošću uvelike dominiraju stupovi na dvije etaže i brojni prozori koji planski propuštaju svjetlost iz svih smjerova te na taj način osvjetljavaju prostrani središnji prostor nekadašnje crkve. Važno je istaknuti da kupola Aja Sofije predstavlja prvu kupolu velikih dimenzija koja je građena na ‘pandantivima’, to jest, na konkavnim trokutastim stranicama povezanim u četiri velika luka. Upravo kupola Aja Sofije je kasnije utjecala na cjelokupnu bizantsku gradnju.

Kako bi se dobio bolji dojam o dimenzijama katedrale Svete Mudrosti čini se bitnim istaknuti da su njeni najveći stupovi oko 20 metara visoki, 1,5 metara široki te oko 70  tona teški. Isto tako, glavna kupola doseže visinu od 55 metara. Za vrijeme dok je bila katedrala u njoj se nalazio zlatni oltar ukrašen ciborijem, dok je ostatak unutrašnjosti bio bogato ukrašen brojnim mozaicima s biblijskim motivima i svecima, bizantskim carevima i carevima, te dekorativnim geometrijskim oblicima. Nakon što je crkva prenamijenjena u džamiju 1453. godine, većina mozaika je iz vjerskih razloga bila prekrivena vapnom. Bitno je dodati da je građevina bila više puta dograđivana za vrijeme Bizanta i kasnije za vrijeme osmanske vlasti, a posljednji veći restauratorski zahvati obavljeni su polovicom 19. stoljeća. Konačno, tijekom 1930-ih veliki broj starih bizantskih mozaika je bio ponovno otkriven, pri čemu se pazilo da u građevini ostane jednak omjer kršćanskih i muslimanskih motiva.

Ovu veličanstvenu građevinu možete razgledati NA LINKU!

Ostale zanimljive virtualne šetnje možete pronaći ovdje!

IZVOR: Skole.hr

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Zanimljivosti

NORVEŠKI ZBOR ODUŠEVIO Mjesecima učili pjesmu, pa u Hrvatskoj iznenadili domaćine pjesmom “Ruža crvena”

Objavljeno

na

Objavio

Kada hrvatski zborovi pjevaju strane pjesme, to nije osobita rijetkost. Međutim, kada strani zborovi zapjevaju nešto hrvatsko, onda je to nešto što se ne čuje svaki dan.

A tu čast imali su prilike čuti gosti eko etno sela Škopljanci, gdje je ovoga rujna uživao mješoviti norveški zbor “Strandvik blandakor“, piše dalmacijadanas.hr

Ovaj simpatični zbor dolazi iz norveškog gradića Eikelandsosen, u blizini Bergena.

Norveški je zbor izveo nekoliko svojih pjesama, a onda su svi ostali iznenađeni kada su čuli prve taktove evergreena “Ruža crvena”. Pjesmu su vrijedno učili mjesecima na jeziku kojega ne poznaju i koji je potpuno različitih od njihovog, stoga je njihov trud za svaku pohvalu.

“Ružu crvenu” u izvedbi norveškog zbora možete poslušati u uvodnom video zapisu

facebook komentari

Nastavi čitati

Tech

Europskom natjecanje u programiranju: Krešimir Nežmah osvojio prvo zlato u povijesti za Hrvatsku!

Objavljeno

na

Objavio

Na prvom europskom juniorskom natjecanju Krešimir Nežmah osvojio prvo zlato u povijesti za Hrvatsku!

Na prvom europskom natjecanju u programiranju održanom od 7. do 12. rujna u Bugarskoj (EJOI) okupili su se najbolji osnovci Europe iz više od dvadeset zemalja, na čelu s Egorom Lifarom iz Rusije, koji je prethodno sudjelovao i na “velikoj” informatičkoj olimpijadi za srednjoškolce u Iranu i osvojio srebro.

Hrvatski tim predvodio je sada već bivši najbolji osnovac Krešimir Nežmah (OŠ M. Gubec) koji je ovim natjecanjem, zajedno s brončanim Eugenom Bošnjakom (OŠ V. Novak), upravo krenuo u 15. gimnaziju. U sastavu ekipe bio je i Patrik Pavić iz OŠ Ante Kovačića koji je pobjedom na juniorskoj olimpijadi Hrvatske (JHIO) i osvojenim srebrom na EJOI naslijedio Krešu na mjestu najboljeg osnovnoškolskog programera u RH. Broncu je osvojio i odlični Dorijan Lendvaj iz Popovače, koji je sudjelovao u natjecanjima i kampovima saveza od 2012. do 2016. godine.

– Fantastični su, a Eugen je odmah po završetku drugoga dana pitao kada počinju radionice u savezu, kroz smijeh će zadovoljno njihov mentor Ivan Šego.

– Uf, uf, odlično, odlično. Krešino zlato sam očekivao i nadao se medaljama za ostale. Moram priznati da su me opako izmotivirali, rekao nam je Domagoj Sabolić, programerski zaljubljenik i učenik 8. razreda OŠ Gornje Vrapče.

Sara Lazarušić je trenutno najbolja osnovnoškolska programerka i učenica OŠ Josipa Račića, a juniorski reprezetativci i osvajači medalja za Hrvatsku njena su svakodnevna “škvadra” u radionicama, natjecanjima i kampovima saveza. – Sjajni su. Zagrlit ćemo ih i izljubit’ kada se vrate. Zaslužili su. I onda učiti od njih, kaže Sara, koja se nedavno podružila i s najboljim olimpijcem u našoj povijesti Goranom Žužićem, nakon njegovog motivacijskog predavanja za reprezantivce u sklopu ljetnog kampa za darovite na Sljemenu.

Hvala obiteljima na sjajnim mladim ljudima Organizirani rad i pravodobno omogućivanje mladim talentima da uče i rade sa sebi sličnima ili boljima uvijek na kraju donese i odlične rezultate.

– Patrik Pavić je u dvije godine pojačanog i kvalitetnijeg rada došao do europskog srebra, a Eugen Bošnjak je u samo godinu dana od početnika došao do razine brončane medalje u Europi, što je svakako najveći uspjeh, rekao je Ivan Šego, njihov mentor. Njihove obitelji su u svakom trenutku činile najviše što su mogle kako bi svojoj djeci osigurale da koriste sve mogućnosti za brže usavršavanje koje su im bile na raspolaganju.

– Hvala obiteljima na sjajnim mladim ljudima kojima imamo privilegiju pomagati. Hvala i Gradu Zagrebu koji je davno prepoznao važnost skrbi o darovitima te školama koje odano služe roditeljima i djeci te ih potiču i na usavršavanje u izvanškolskim aktivnostima, rekao nam je tajnik saveza Zdravko Škokić.

facebook komentari

Nastavi čitati