Pratite nas

Prosvjedi se proširili na Sarajevo, Zenicu i Bihać; Mostar se ‘budi’ u 16 sati!

Objavljeno

na

Na prosvjedu ispred zgrade Vlade Kantona Sarajevo se okupilo oko 150 građana. Oni su gađali jajima i kamenicama zgradu Vlade i pri tom razbili prozorsko staklo. Drugih incidenata nije bilo, a policija nije imala intervencije.

Promet se odvija nesmetano a predstavnik skupa Nihad Aličković je kazao da su građani spremni blokirati i promet.

Ponosan je, kaže, na Tuzlake koji se bore za svoja prava, a Sarajlije je teško probuditi jer “u Sarajevu još ima kruha”.

Građani su prekrili automobil Vlade Kantona Sarajevo platnom na kojem piše ‘’niko ne smije da vas bije“. Automobil su okitili zastavama s ljiljanima.

Građani glavnog grada BiH pozivaju na masovnije prosvjede, uzvikujući parole “Lopovi napolje” i “Vi ste banda”…

Mi smo kolektivno nezadovoljni i nesretni u ovoj državi. Treba se stati jednom u kraj kriminalu, korupciji i ugnjetavanju građana“, kazala je građanka Latifa Tajić, te dodala da će ispred zgrade Vlade KS ostati do kraja.

Na prosvjedima je i Sarajlija Sanjin Čepalo.

Tuzli je potrebna podrška. Nadam se da će se narod u BiH napokon probuditi. Kao što čujem, demonstracije su u svim većim gradovima BiH, u Bihaću, Mostaru, Zenici“, rekao je on.

Zeničani se okupili ispred zgrade Vlade ZDK-a, policija baca suzavce

I Zenica podržava prosvjede, oko 13 sati blizu stotinu Zeničana se okupilo ispred zgrade Vlade ZDK-a kako bi pružili podršku Tuzlacima koji već drugi dan prosvjeduju zbog obespravljenih radnika, a broj okupljenih građana se povećava.

Kako javljaju mediji ministri iz zgrade Vlade su već počeli napuštati svoja radna mjesta.

Nitko se ne obraća javnosti, odgovora iz Vlade nema a prosvjednici uzvikuju “Lopovi, izađite napolje“.

Policijski službenici MUP-a ZDK raspoređeni su oko zgrade i osiguravaju prosvjede.

Nepoznati muškarac je izazvao incident na ovim mirnim prosvjedima jer je, izlazeći iz zgrade Vlade ZDK-a, udario jednog prosvjednika što je kod građana izazvalo negodovanje, te je morala intervenirati policija kako bi smirila situaciju.

Redakciji portala Klix.ba obratili su se studenti Rudarsko-građevinsko-geološkog fakulteta u Tuzli koji kažu da policija baca suzavce ispred zgrade fakulteta zbog čega ne mogu izaći iz zgrade.

Prosvjednici napali zgradu Vlade u Bihaću

Na Gradskom trgu u Bihaću danas se samoinicijativno okupilo oko stotinjak građana u znak podrške prosvjedima u Tuzli. Potom su zajedno krenuli prema zgradi Vlade Unsko-sanskog kantona (USK), gdje su zviždanjem i povicima iskazali svoje nezadovoljstvo općim stanjem u BiH.

Pred Vladom ih je dočekalo još okupljenih građana, tako da se prema slobodnoj procjeni tamo nalazi oko 300 nezadovoljnih ljudi, kao i veliki broj policajaca koji osiguravaju zgradu.

Prisutni su simbolično bacali grudve na zgradu Vlade USK-a, ali nema materijalne štete.

Ispred Vlade se kratko pojavio predsjedavajući Skupštine USK-a Farko Hodžić, koji je kazao prosvjednicima da će razgovor prenijeti nadležnima, ali da u ovom trenutku jednostavno nema nikoga tko bi se mogao obratiti.

Savjetnik premijera USK-a Mahir Midžić obratio se jednoj skupini prosvjednika s prijedlogom da se formira radna grupa, koja bi se uputila kod premijera na sastanak. Međutim, nezadovoljna masa izgurala ga je nazad prema Vladi, ne želeći uopće da čuju prijedlog, jer ga, kako se čulo, smatraju “praznom pričom”.

Potom je pokušan ulazak u zgradu Vlade, te je došlo do naguravanja sa policijom, nakon čega su demonstranti počeli bacati jaja.

Mostar će se pridružiti prosvjedima u 16 sati?!

Kako doznaje Bljesak.info, prosvjed podrške Tuzli trebao bi se održati na Španjolskom trgu u 16 sati.

Neformala grupa mladih ljudi (R)EVOLUCIJA+, koji su bili organizatori studentskih prosvjeda u šest bh. gradova (21. prosinca), pozivaju prvenstveno sve studente. ali i sugrađane na ove prosvjede podrške

Bljesak.info

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Kolumne

Suočavanje s Todorićem

Objavljeno

na

Objavio

Kada je Ivica Todorić prije nešto više od pola godine prihvatio Plenkovićev „Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku“ te svoju tvrtku predao na upravljanje i restrukturiranje Vladinu izvanrednom povjereniku Anti Ramljaku, bilo je jasno da se Agrokoru crno piše.

Samo se nije znalo koliki su dugovi. Todorić je u toj prigodi uznosito priopćio naciji: „Četrdeset godina sebe uložio sam u izgradnju cijele Hrvatske i regije, stoga sam danas ponosan čovjek jer sve što sam izgradio danas sam svojim potpisom predao hrvatskoj državi.“ Kako je odjeknuo taj priopćaj?

Odjeknuo je kao opća uvrjeda.

Danas znamo i približnu dubinu te uvrjede: dvadesetak milijarda kuna!

Policija je u skladu s tim znanjem krenula u potragu za dokazima o mogućim nezakonitostima u Agrokorovu poslovanju. Krenula je silovito. Drugi vele: spektakularno! Dobro, ali moglo je biti i spektakularnije da policija nije svoju akciju najavila samo probranim medijima. Što točno radi policija? Kako: što?! Pa „provodi izvide“! Dakle, „izviđa“. Pola godine nakon predaje? I to – gdje i kako? Istodobno na mnogo mjesta, po dvorima, kućama, stanovima. Pretresa, uhićuje, privodi, ispituje.

Najmršaviji nalaz bio je u Kulmerovim dvorima. U dvorcu ponad Zagreba policija nije našla nikoga i ništa. Ivica Todorić i njegovi sinovi Ante i Ivan odavno nisu u Hrvatskoj. Nagađalo se da su u Nizozemskoj, u Srbiji, u Rusiji. Najobavješteniji od njihovih odvjetnika, Čedo Prodanović, veli da je Ivica već druže vrijeme poslovno u Londonu te da su mu i djeca tamo zaposlena. Todorićevu izvanobiteljsku upravljačku elitu policija je zatekla na logu. Pretresla je kuće i stanove dvanaestero ljudi, ništa nije našla, ali je ljude pouhićivala i privela u istražne urede i podnijela kaznene prijave. Akcija je izazvala silan dojam u javnosti.

S pravom, tvrde znalci. Razvoj događaja, koji je Plenkovićeva Vlada spriječila u zadnji čas, bio je neusporedivo gori od „bujanja ustaštva i fašizma“. Kako to? Jednostavno, tobožnje ustaštvo i tobožnji fašizam ne ugrožavaju nikoga, ni najzadrtije jugane. Te su floskule u stanovitom smislu blagotvorne. One svakodnevno služe gubitnicima hrvatskoga Domovinskog rata za razbijanje frustracije, a nerijetko i za izbijanje kakve-takve kunske utjehe iz državnoga proračuna.

A stečaj Agrokora? To bi bilo nešto nalik na smak svijeta.  Stečaj bi ugrozio opstanak 40-ak tisuća Agrokorovih zaposlenika i njihovih obitelji. Stoga je mudra Plenkovićeva Vlada, da spasi Agrokor, izradila onaj zakon kojim je privremeno suspendirala liberalni fetiš nepovrjedivosti privatnoga vlasništva i uvela prisilnu upravu svoga povjerenika Ante Ramljaka u Todorićevu tvrtku. A kako je Agrokor u proizvodnji, preradi i distribuciji poljoprivrednina alfa i omega u Hrvatskoj i „regiji“, Plenković je tim potezom stekao naslov spasitelja hrvatske poljoprivrede.

Uostalom, da je Agrokorov kašalj za hrvatsko društvo pogibeljniji od tobožnjega ustaštva i fašizma, pokazuju i reakcije vlasti na te pojave. Zbog bujanja „ustaštva i fašizma“ Plenković je osnovao doduše elitnu, ali ipak izvanparlamentarnu (savjetodavnu) ideološku komisiju pod umiljatim imenom „Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima“. Vijeću predsjeda predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akad. Zvonko Kusić. A na drugoj strani HDZ-ovi su i SDP-ovi [narodni] zastupnici u Hrvatskomu [državnom] saboru osnovali parlamentarno „Istražno povjerenstvo za Agrokor“, koje predvodi bivši ministar pravosuđa Orsat Miljenić. Na prvi je pogled jasno da su ta dva tijela po zakonskoj snazi i ugledu u društvu nesumjerljiva.

Izneseni su argumenti pozitivno šuškavi. Ništa manje nego Plenkovićevo obećanje da spašavanje Agrokora ne će i zahtjev Predsjednice Republike da spašavanje Agrokora ne smije hrvatske državljane stajati ni jednu kunu. Zar smo zaboravili da nas je to spašavanje već stajalo barem 5.000.000 puta više, koliko je Vlada dala istražnim tijelima za osnaženje istrage?

Na što će sve to izaći? U ovom času nitko to ne zna. Ne znamo ni što će istraživati Miljenićevo „Povjerenstvo“ ni hoće li uopće išta istraživati ako uskoro počne sudbeni postupak. Kusićevo je „Vijeće“ malo preširoko fokusirano na „posljedice vladavine nedemokratskih režima“. Hrvatskom su naime od njezina postanka do uspostave Republike Hrvatske vladali nedemokratski režimi. Zato su i tu rezultati neizvjesni. U tomu je mraku jedina vedra stvar hrvatska pravosudna praksa. Iz predmeta Ive Sanadera i Tomislava Horvatinčića može se gotovo sa sigurnošću zaključiti:  ima nade za Ivicu Todorića.

Benjamin Tolić/Hrsvijet

facebook komentari

Nastavi čitati

Intervju

Plenković: Rasprava u Saboru pokazala kritizerstvo bez argumenata

Objavljeno

na

Objavio

U povodu prve godine rada svoje Vlade, premijer Andrej Plenković Hrvatskom je saboru podnio izvješće.

U jednosatnom govoru spomenuo je mnoge probleme s kojima se Vlada susrela u protekloj godini. Oporbeni klubovi žestoko su kritizirali njegov govor.

U razgovoru za HRT premijer Plenković je rekao kako je rasprava u Saboru pokazala jedno kritizerstvo bez argumenata koje nije bilo na razini jedne konstruktivne rasprave. Meni se čini da smo na sva četiri ključna stožerna programa naše vlade odgovorili. Unijeli smo gospodarsku sigurnost, rast i društvenu solidarnost.

Naglasio je činjenicu da nije bilo trećih izbora u manje od 24 mjeseca, a to bi bilo jako loše i za institucije i za političke stranke. S te strane sam jako zadovoljan da su kolege iz HNS-a prepoznali poruku važnosti stabilnosti, koja je bila poruka međunarodnim financijskim, gospodarskim institucijama.

Pogledajte gospodarski rast, smanjenje javnog duga, proračunskog manjka, najnižu stopu nezaposlenosti, najbolju turističku sezonu… Svi pokazatelji idu u pozitivnom smjeru, istaknuo je Plenković.

Govoreći o problemu iseljavanja iz Hrvatske, premijer je rekao kako to nije problem nastao 16. listopada 2016. godine, već problem koji traje već nekoliko godina. Naš je cilj demokratska revitalizacija zemlje i u tom smislu smo poduzeli niz mjera. Sve njih sam pobrojio u godišnjem izvješću pred zastupnicima. Od rodiljnih naknada, porezne reforme, sufinanciranja stambenih kredita.

Sve su to mjere koje idu za demografskom obnovom, a sadržane su u našem programu. One će ići za tim da našim mladim obiteljima stvorimo preduvjete da ostanu u Hrvatskoj, kazao je. Istaknuo je kako je jučer na užem kabinetu Vlade odlučeno da će se pronaći sredstva za svih 2400 zahtjeva koji  su podneseni za stambeno sufinanciranje.

Premijer je istaknuo kako su početkom godine prepoznali probleme u Agrokoru i na njih reagirali na najbolji mogući način. To je kompanija koja je u privatnom vlasništvu i koja je imala velik utjecaj na hrvatsko gospodarstvo. Nismo imali drugog scenarija nego ići s posebnim zakonom koji bi spriječio gospodarski i financijski krah ne samo te kompanije već i kompanija koje su s njom povezane, rekao je. Dodao je i da je to bila politička odluka i jedini mogući politički odabir.

Kolege iz oporbe ne prepoznaju ono što smo učinili i dobili s Lex Agrokorom. Ispadamo kao netko tko je napravio neki potez koji nije bio dobar. Nismo radili populistički, nismo radili napamet. Na nama je bilo da utvrdimo činjenice, a na savjetnicima da pomognu u dogovoru s vjerovnicima kako napraviti  put prema nagodbi i dugoročnoj održivosti kompanije i očuvanju radnih mjesta, istaknuo je Plenković.

Na pitanje je li potrebno utvrditi političku odgovornost kad je u pitanju Agrokor, premijer je kako im je u interesu da se se rasvijetle sve okolnosti koje su dovele do ove situacije u Agrokoru. Hoće li to biti istražno povjerenstvo ili neki drugi način rasprave u Saboru pred nekim saborskim odborom – to je pitanje u vezi kojega smo otvoreni.

Ono što je važno reći je to da samo istražno povjerenstvo regulirano zakonom te da njegov Članak 4 ne ostavlja baš previše mjesta za interpretaciju. Prema mišljenju mnogih pravnih autoriteta ukoliko se pokrene kazneni postupak istražno povjerenstvo prestaje s radom. To ne znači da Vlada i HDZ ne žele da se rasvijetli sve vezano uz Agrokor. Upravo obrnuto, mislim da bi to bilo zdravo za hrvatsko društvo, naglasio je Plenković.

Plenković: Ova godina bila je za Hrvatsku jedna od najizazovnijih nakon Domovinskog rata

facebook komentari

Nastavi čitati