Pratite nas

Prosvjedi u Mostaru napravili štetu veću od 1,6 milijuna KM

Objavljeno

na

Iako još uvijek službenih procjena nema, šteta nastala kao posljedica prosvjeda 7. veljače u Mostaru procjenjuje se na više od 1.6 milijuna KM.

Tako je na zgradi Vlade Hercegovačko-neretvanske županije, prema procjenama stručnjaka, pričinjena šteta od 390.000 maraka.

”Veći dio uništenih objekata je obnovljen. Trenutačno je u tijeku nabava opreme i očekujemo kako će i ovaj posao uskoro biti završen”, potvrdili su Večernjem listu u Vladi HNŽ-a na čijoj se zgradi ne vide više tragovi prosvjeda.

Mostar nema novca za obnovu

S druge strane, procjena štete u mostarskoj Gradskoj vijećnici još nije dovršena, a obnova će pričekati jer Grad nema novca za tu namjenu.

”Posljednji podaci govore kako će šteta biti oko 600.000 maraka. Grad nema novca za obnovu uništenih objekata i ne znamo kada bi mogla početi sanacija”, rekli su Večernjaku u Gradskoj upravi te demantirali informacije o prodaji zapaljenih objekata.
Iz HDZ-a BiH kažu kako nije procijenjena šteta te da za sada mogu govoriti samo o ”grubim procjenama”.

”Prema onome što smo već platili za obnovu i prema onome što još trebamo uraditi, može se reći kako šteta nije manja od 400.000 maraka. Posljednju riječ o ovome pitanju će imati sudski vještaci čiji nalaz očekujemo”, rekli su Večernjakovi sugovornici iz HDZ-a BiH.

Članovi mostarskog ogranka SDA su rekli kako samo znaju da je šteta stopostotna te da i oni očekuju nalaze stručnjaka koji se bave točnim brojkama.

Sarajevo i Tuzla još broje štetu

”Prema izvješćima policije, šteta u našim uredima je bila stopostotna. Ako ćemo govoriti o nekom iznosu, onda možemo slobodno procijeniti kako je šteta oko 200.000 maraka”, rekli su u mostarskom SDA.

Točni rokovi za izradu procjena šteta nisu postavljeni, te se ne zna kada će sva izvješća biti konačna. Ono što se može očekivati je niz sudskih tužbi i potraživanje šteta od onih čije su zgrade zapaljene. Od koga će se tražiti naplata štete, još uvijek nije poznato.

I u drugim gradovima, gdje su u prosvjedima stradale zgrade institucija još se uvijek zbraja šteta. Tako neke informacije govore kako je u Sarajevu napravljeno 50 milijuna KM štete dok se u Tuzli prema prvim procjenama spominje cifra od milijun KM. No, time je obuhvaćena šteta samo na zgradi Općine te se čeka konačna brojka nakon procjene štete na spaljenoj zgradi Vlade.

Inače, prema Zakonu o zaštiti i spašavanju, šteta se mora procijeniti a moguće ju je sanirati sredstvima iz proračuna na lokalnoj i županijskoj razini, ali i onima kojima raspolažu štabovi civilne zaštite, pa sve do novca iz blagajne Federalne vlade.

Bljesak.info

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Komentar

Akademik Davorin Rudolf: Premijeri mogu pitanje zaljeva riješiti uz kavu u pet minuta!

Objavljeno

na

Objavio

Slovenska  strana, točnije ministar vanjskih poslova Erjavec, svojedobno je izjavio kako se problemi s Hrvatskom ne mogu riješiti u idućih sto godina. Čini se kako se od te izjave do danas ništa nije promijenilo.

Hrvatska je izišla iz arbitraže, a nakon govora našeg premijera Plenkovića na zasjedanju Oće skupštine UN-a Slovenci su otkazali sastanak u Zagrebu.

Gostujući iz splitskog studija u Studiju 4, Davorin Rudolf naglasio je kako pitanje granica  nije stranačko pitanje . To je vitalno nacionalno pitanje.  Trebamo mogučnost opoziva političara koji strše s neodmjeenim i za Hrvatsku štetnim izjavama.

Potpuno je neshvatljiva pretenzija Slovenije da čak i nalaže našem predsjedniku Vlade što mora govoriti kad je na međunarodnim pozornicama.  U svojoj sam karijeri susretao mnoge ministre vanjskih poslova, ali ovakvog kao što je ovaj slovenski još nisam nikad, naglasio je Rudgolf. Više od oštre reakcije Ljubljane zanimljivije su mu oštre reakcije u zemlji. Nastup Vesne Pusić koja je govor Plenkovića prozvala štetnim, politički je nedopustiv, neutemeljen i diletantski. Ostao sam jako začuđen, naglasio je.

Granica na moru je crta sredine, jednako udaljena od obje obale. Sud je presudio da Sloveniji ide 4/5 zaljeva ili 80 posto, obrazlažući presudu na redikulozan način. Srećom ta presuda nije na snazi jer je naš Sabor donio odluku da napuštamo arbitražu, podsjetio je Rudolf. Zalaže se za model kondominij ili koimperij (zaljev Fonseca, Bodensko jezero..) kojim, kada nema teritorijalnih pretenzija, bi se Hrvatska i Slovenija složile da Savudrijski zaljev bude zajednički, da dijelimo suverenost, da nema granica, da ga zajednički koristimo – za ribolov, plovidbu i što je izuzetno za važno ekologiju. Spor koji traje već 27 godina, premijeri mogu dogovoriti uz kavu u pet minuta, poručio je!

Neka međunarodna zajednica uhvati Ljubljanu za uši i pita što oni to prijete, što oni hoće. Samo strpljenja, bit će sve u redu, zakljućio je Rudolf.

Akademik Davorin Rudolf: Predlažem kondominij – rješenje koje nije ni prohrvatsko ni antislovensko

facebook komentari

Nastavi čitati

Povijesnice

25. rujna 1991. – Embargo na uvoz oružja

Objavljeno

na

Objavio

Vijeće sigurnosti UN-a 25. rujna 1991. jednoglasno je prihvatilo rezoluciju pod brojem 713 kojom se uvodi „potpuni embargo na sve isporuke oružja i vojne opreme Jugoslaviji“.

Rezoluciju je činilo osam točaka koje su trebale pomoći u rješavanju jugoslavenske krize, pri čemu je naglašena potreba za mirnim rješenjem i dijalogom, iako je, naravno, zabrana državama članicama UN-a da Jugoslaviji isporučuju bilo kakvo oružje i streljivo imala najveću važnost.

Državni tajnik Sjedinjenih Američkih Država James Baker na sjednici Vijeća sigurnosti istaknuo je srpsku vladu i Jugoslavensku narodnu armiju kao glavne krivce za tragične posljedice rata na području Hrvatske, ali međunarodna je zajednica rezolucijom 713 upravo napadnutoj republici najviše naštetila, piše HRT

Naime, Hrvatskoj je prije rata oduzeto gotovo sve oružje Teritorijalne obrane, dočim je JNA, koja je već u tom razdoblju otvoreno stala na stranu srpskih pobunjenika, odnosno velikosrpske politike, bila jedna od najbolje naoružanih europskih vojski. UN –u je potvrda ispravnosti odluke bila činjenica da je Budimir Lončar, ministar vanjskih poslova Jugoslavije, podupro donošenje  rezolucije.

Već je 1. listopada JNA iskoristila odluku o embargu i uputila ultimatum Vladi Republike Hrvatske da će napasti sve vitalne objekte ili poduzeti akciju velikih razmjera ne prekine li se oružani sukob, nakon čega su počeli granatirati Dubrovnik i zatvarati obruč oko opkoljenog Vukovara i drugih napadnutih hrvatskih gradova.

Rezolucija broj 713 bila je prva UN -ova rezolucija  donesena za rješavanje krize u Jugoslaviji, no za napadnute Hrvate bila je pogubna. Embargo na uvoz oružja imao je dalekosežne posljedice jer je, s obzirom na goleme zalihe streljiva i nemjerljivu nadmoć u naoružanju, UN praktično olakšao srpskom agresoru osvajanje novih teritorija.

Napadnuta Hrvatska, a uskoro i Bosna i Hercegovina, platile su ovu nepravednu odluku tisućama izgubljenih života.

facebook komentari

Nastavi čitati