Prva žena – liječnica

0
Iako u drevno doba nitko nije branio ženama da se bave medicinom, ona je u srednjem vijeku postala potpuno muškom strukom. Tu je barijeru probila Elizabeth Blackwell, koja je 23. siječnja 1849. postigla u SAD-u stupanj doktorice medicine pa su je mnogi smatrali prvom liječnicom modernog doba.

blackwellU plemenitom pozivu medicinske struke, danas je više žena nego muškaraca! No, nije uvijek bilo tako. Iako u drevno doba nitko nije branio ženama da se bave medicinom, ona je u srednjem vijeku postala potpuno muškom strukom. Tu je barijeru probila Elizabeth Blackwell, koja je 23. siječnja 1849. postigla u SAD-u stupanj doktorice medicine pa su je mnogi smatrali prvom liječnicom modernog doba.

Elizabeth se rodila u engleskom gradu Bristolu u obitelji Samuela Blackwella, rafinera šećera. Za razliku od svojih suvremenika, Samuel je smatrao da njegove kćeri imaju jednako pravo na obrazovanje kao i sinovi, pa je učinio sve kako bi im to pružio. Obitelj je emigrirala u SAD, gdje je Elizabeth upisala medicinski studij u New Yorku suočavajući se s mnogim predrasudama. Jednoga dana njezin je profesor anatomije zamolio da uzme slobodan dan dok sa studentima obavi jedno seciranje. Kad bi stavila šešir, morala je sjediti otraga. No, sve je to u njoj još više budilo inat pa je ambiciozna Elizabeth Blackwell diplomirala prva u klasi.

Kako u SAD-u nije mogla dobiti posao u bolnicama, osnovala je privatnu kliniku u New Yorku. Naposljetku se vratila u Englesku gdje je s Florence Nightingale otvorila ženski medicinski koledž u kojem je podučavala sve do duboke starosti.

Malo je poznato da je prva hrvatska doktorica medicine bila Varaždinka Milica Šviglin Čavov, koja je 1893. diplomirala u Švicarskoj. Budući da austro-ugarske vlasti nisu dopuštale ženama da liječe, Milica se prvo zaposlila u jednom lječilištu u Njemačkoj. Nakon udaje za mladoga bugarskog liječnika Bogdana Čavova preselila se u Bugarsku i s mužem otvorila privatnu praksu. Najviše je liječila sramežljive mlade djevojke i žene koje nisu dopuštale da ih pregleda muškarac. Zbog muškobanjastog izgleda i kratke kose koju je nosila, rugali su joj se da na silu želi biti muškarac, no doktoricu Šviglin Čavov to nije smetalo.

U Hrvatskoj je rad liječnicama dopušten tek 1903. pa je Karola Maier-Milobar ubrzo prva u domovini otvorila liječničku praksu. Novoosnovani Medicinskom fakultetu u Zagrebu širom je 1917. otvorio vrata mladim ženama od kojih je prva diplomirala Kornelija Sertić.

facebook komentari