Pratite nas

Intervju

Prvi intervju nakon izbora: Karamarko o rezultatu, HDZ-u, Petrovu

Objavljeno

na

‘Ne želimo nove izbore, a između Milijana Brkića i mene niije bilo nikakvih sukoba i svađa’. HDZ i Domoljubna koalicija pobjednik su ovih izbora i spremni smo suočiti se i s pravima i s obvezama. Uvjeren sam da je tako i s Mostom, kaže Karamarko

[ad id=”93788″]

Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko dao je prvi intervju nakon izbora. U Vukovaru je za Večernji list progovorio o stanju u HDZ-u, MOST-u, pregovorima. Intervju s novinarkom Ivom Puljić Šego prenosimo u cijelosti.

U tijeku se pregovori Mosta i sa HDZ-om i sa SDP-om, već ste ponudili Vladu stručnjaka i reforme, ali zanima me koliko ste najviše spremni ponuditi u pregovorima ne biste li postigli dogovor?

Nije to igra nagovaranja i nuđenja, ovo je ozbiljan politički proces u ozbiljnom trenutku za Hrvatsku. Ne možemo dopustiti da ta situacija predugo traje, to bi bilo neodgovorno. A dokle smo spremni ići? HDZ je reformistička stranka i sve što su kolege iz Mosta predstavili kao potrebu reformi, HDZ je već imao u svom paketu, pa i više od toga. Predložio sam da se pregovori prošire i na aspekt nacionalne sigurnosti.

U svjetlu terorističkog napada u Francuskoj?

Da, na to mislim. Ne bih htio da nam gospodarstvo postane problem broj dva, a sigurnost problem broj jedan. Gospodarstvo možemo rješavati, a sigurnost nema cijenu. Definitivno smo spremni na reforme, drago mi je što se pregovara po točno određenim segmentima. Do sad se pregovaralo o pravosuđu, poduzetništvu, lokalnoj i regionalnoj upravi i samoupravi, racionalizaciji državne uprave i čujem da je bila jako dobra atmosfera. Pregovore vode stručnjaci, a nakon što se idući tjedan odigra posljednja runda razgovora, onda će vrh HDZ-a sjesti i razgovarati o ostalim modalitetima dogovora s Mostom.

Vlada stručnjaka je platformu?

Vlada stručnjaka je HDZ-ova platforma već više od godinu dana. Već dugo najavljujemo da će pojedine resore, koje su do sada vodile političke osobe, pogotovo one najvažnije poput gospodarstva i financija, preuzeti stručnjaci. I to bez obzira pripadaju li nekoj stranci ili ne. Vlada stručnjaka, čvrsto sam uvjeren, bit će Vlada Domoljubne koalicije i Mosta. Govorimo stalno o Vladi, no to se odnosi i na javna poduzeća koja ćemo depolitizirati po austrijskom modelu. Javna poduzeća vodit će menadžeri, a parlament i Vlada kontrolirati će učinke njihova rada.

Što ako Most bude inzistirao na mjestu mandatara, jeste li se spremni odreći te funkcije?

Spremni smo za sveobuhvatne i temeljite reforme. Pripremamo ih tri godine, i u sinergiji s Mostom, koji respektiram kao novu reformsku snagu, te reforme ćemo i ostvariti.

U toj koaliciji i zajedničkom preuzimanju odgovornosti za upravljanje zemljom i jedni i drugi moramo se osjećati dobro. I jedni i drugi moramo biti svjesni i svojih prava i svojih obveza koje proizlaze iz izbornih rezultata. HDZ, tj. Domoljubna koalicija kao pobjednik ovih izbora spremna se suočiti i s pravima i s obvezama. Uvjeren sam da je tako i s Mostom.

Hoćete reći da se HDZ kao mogući partner Mostu ne bi dobro osjećao kada bi Most inzistirao na mjestu mandatara?

HDZ ima 220.000 članova. Stranka smo i koalicija čija je lista osvojila najviše mandata. Pobjeđujemo tri godine za redom. Ovo jest relativna pobjeda, ali je pobjeda. Svi zajedno, i kao stranke i kao društvo, moramo voditi računa o volji građana i o odgovornosti koju svojim odabirom od nas zahtijevaju. Radi se naprosto o odgovornosti koju sa sobom mora nositi prva pobjednička stranka u savezništvu s drugom pobjedničkom strankom. Most je napravio veliki iskorak i respektiramo njihov rezultat. Pitanje mandatara ostavi ćemo za idući tjedan. HDZ i Most i u tom dijelu moraju jedni drugima pružiti priliku da na pravičan način podijele odgovornost.

Kažete da respektirate Most, ali u kampanji ste govorili o mostićima i stazicama i kako je glas za Most glas za SDP?

(smijeh) Ne možete očekivati da u kampanji hrabrim i mobiliziram druge opcije? To je bila kampanja i tada sam govorio o opciji trećeg puta koji se do sada u Hrvatskoj nije uspijevao etablirati. Most je, očito, napravio iskorak.

Vjerujete li čvrsto u mogućnost dogovora i jesu li vam opcija novi parlamentarni izbori?

Učinit ću sve da izbjegnemo nove izbore. Zemlja je u dubokoj gospodarskoj krizi, migrantska kriza je na vrhuncu, brojni izazovi stoje pred hrvatskom nacionalnom sigurnošću. Od terorističkog napada u Francuskoj nisam miran, znate da sam vodio SOA-u, da sam bio u MUP-u, da sam bio u doticaju s takvim temama. I s tim moramo biti krajnje oprezni i ozbiljni. Vladajući su danima puštali migrante u Hrvatsku bez ikakve kontrole. Da, jesmo humanisti, ali sigurnost nam mora biti na prvom mjestu. Svatko tko priželjkuje nove izbore neodgovoran je i neozbiljan.

Bi li HDZ imao snage za nove izbore?

HDZ je najsnažnija stranka, pitanje je bi li svi ostali imali snage. Vjerujem da bi HDZ na njima i bolje prošao. Novi izbori HDZ-u ne bi donijeli ništa loše, ali Hrvatska nema vremena i ne bi trebala gubiti energiju na nove izbore.

Jeste li razočarani rezultatom koji je ostvarila Domoljubna koalicija, 59 je ipak daleko ispod očekivanih 70?

Nisam razočaran. Dvije trećine birača jasno je poručilo da želi promjene. Šezdeset posto onih koji žele promjene odlučilo se za Domoljubnu koaliciju. Relativni smo pobjednici, naša lista osvojila je najveći broj mandata. Sedam mandata u sedam izbornih jedinica izmaklo nam je za malo, za 150 do 300 glasova.

Biste li iz ove perspektive nešto mijenjali u kampanji, u svojoj retorici?

Ne, u retorici ne bih ništa bitno mijenjao. Ona je bila domoljubna, ali problematizirala je i sve ključne gospodarske i društvene teme. Govorio sam o iseljavanju mladih, o našem programu, o socijalno i egzistencijalno ugroženima,, o povratku života na selo… Govorim ono što mislim i što smatram korisnim, važnim i dobrim za hrvatski narod. Bilo je vjerojatno i pogrešaka, ali to ćemo detaljno kasnije analizirati. Na prvom Predsjedništvu nakon izbora odlučili smo se posvetiti pregovorima s Mostom. Kada to riješimo, onda ćemo dubinski analizirati izbore i učinjene pogreške.

Kako tumačite da lijeva opcija ima veći koalicijski potencijal od HDZ-a, IDS i Čačić već su se opredijelili?

Odgovor na to malo ćemo pričekati. Nemojte preuraniti sa zaključcima. Trenutna Milanovićeva politika ne počiva na načelima, nego isključivo na želji za vlašću. Najprije je od glavnog zagovornika antireformske politike najprije u času postao reformist. U kampanji je glumio velikog, naglo probuđenog zaštitnika nacionalnih interesa, a tjedan dana nakon izbora, za tri glasa IDS-a pristao je na Istru kao zasebnu regiju, obećavši joj najširu moguću autonomiju, do sada neslućenih i zabrinjavajućih razmjera. Umjesto Hrvatskih šuma u Istri bi prema tom dogovoru bile nadležne Istarske šume, a umjesto Hrvatskih voda, Istarske vode. Regija Istra od središnje države preuzela bi upravljanje nad svim resursima kojima je do sada upravljala država. Milanović je krenuo u autonomašku avanturu i sve to za samo tri glasa u korist vlastite premijerske fotelje. Gdje je nestao naglo probuđeni nacionalizam demonstriran u predizbornoj kampanji. Time je Milanović ujedno i dokinuo županije za koje se populistički zalagao u kampanji, a jednoj od županija obećao najviši stupanj autonomije i izdigao je iznad svih ostalih županija. Što se Čačića tiče, on je zbog svog biračkog tijela rekao da mu je bliža lijeva opcija, ali uvjeren sam, kada je riječ o programu i reformama, da bi prije podržao Domoljubnu koaliciju.

Kako vam djeluje Božo Petrov? Izuzetno je mlad, tek mu 36 godina?

On je na određeni način politički idealist. To je očito potrebno određenom dijelu birača. Smatram da je to dobro i za početak njegove nacinalne političke karijere. IS vremenom će steći i iskustvo. HDZ koaliciju s Mostom smatra logičnim i prirodnim savezništvom, s obzirom da je lista Domoljubne koalicije lista s najviše osvojenih mandata na izborima, a Most respektabilna proreformska snaga. K tome, dvije trećine građana glasalo je za promjene, a HDZ i MOST su stranke koje su iz oporbe zagovarale stvarne promjene i reforme, dok je SDP bio glavni zagovornik antireformske politike u Hrvatskoj. Nelogično je očekivati da se s SDP-om kao glavnim zagovornikom antireformske politike, koji tijekom četiri godine nije proveo niti jednu reformu, nego je upropaštavao hrvatsko gospodarstvo, sada odjednom mogu provesti nužne promjene.

Iako kažete da su vam u fokusu pregovori s Mostom, iz HDZ-a ipak kreće nezadovoljstvo osvojenim rezultatom na izborima. Imate unutarstranačke izbore za šest mjeseci, hoćete li se ponovno kandidirati za predsjednika HDZ-a ako ne uspijete dogovoriti Vladu s Mostom?

Doista mi je nejasno da se relativni pobjednik proglašava poraženim, a poraženi sam sebe proglašava pobjednikom. SDP je izgubio 24 mandata u odnosu na prošle izbore, a mi smo dobili 14 novih! Strani mediji ne dvoje tko je pobjednik izbora, ali dio domaćih nudi neku svoju logiku.

Budući da su i u SDP-u prije nekoliko mjeseci vjerovali da HDZ ima pobjedu u rukama, sada u komparaciji s vašim rezultatom, njihov im je kao kuća.

Čekajte malo, uspoređujemo li trenutnih rezultate izbora sa rezultatima prošlih izbora ili uspoređujemo trenutne rezultate sa predizbornim procjenama. SDP se ovim rezultatom vratio na rezultat iz poraza 2007. godine. Izražena je i još jedna nelogičnost. Kada

Zar bi HDZ bio pobjednik jedino da je osvojio 90 ili 130 mandata, a oni 20? Ovo je važna pobjeda. HDZ je bio uvjerljivo poražen na zadnjim izborima prije četiri godine, a sada pobjeđuje tri godine zaredom. Kome je sada cilj obezvrijediti tu pobjedu?

Ali to rade i neki u vašoj stranci.

Na predsjedništvu stranke, tri dana nakon izbora nitko to na taj način nije problematizirao.

Dobio sam jednoglasnu potporu za pregovore, a u raspravi je sudjelovalo 70 posto članova. Pozvao sam članove na otvoren i iskren razgovor, ozbiljni smo ljudi. Svi bi htjeli da smo osvojili više, naravno da će biti nezadovoljnih, ima ljudi koji nisu bili na listi, naravno da sada ne skaču od zadovoljstva. Ali demokratska smo stranka, svatko može reći što misli. No, ove špekulacije o nekim svađama, o razdorima, obična su izmišljotina. HDZ je najveća stranka i razumljiv mi je interes za zbivanja u njoj, ali zar nije čudno da ne možemo pročitati niti jedan članak o porazu SDP, ili možda mislite da je stranka koja je izgubila 24 mandata i kojoj je dvije trećine birača poručilo da je pogrešno vodila zemlju, pobjednička stranka. Umjesto toga izmišljaju se događaji iz izborne noći o tome kako mi je glavni tajnik Brkić nešto rekao.

Ne rekao, nego vikao na vas.

Na mene nitko ne viče, niti ja na koga vičem. Predugo se poznajemo da bismo vikali. Ništa mi nije rekao u izbornoj noći, a nekome je očito jako stalo izmišljati takve sukobe. Čista izmišljotina, koja nema uporište ni u kakvoj situaciji.

Niste mi odgovorili, ako ne uspijete dogovoriti Vladu s Mostom, hoćete li se ponovno kandidirati za predsjednika HDZ-a?

Pre rano je za tu odluku. To je nešto o čemu možemo razgovarati kada prođe proces formiranja Vlade.

Puno se piše da su u HDZ-u nezadovoljni i direktoricom kampanje Josipom Rimac?

Mogu samo ponoviti ono što sam maloprije rekao. Pobjednik se u dijelu medija tretira kao poraženi, a poraženi kao pobjednik.

U SDP-u se osjećaju kao pobjednici i nemaju problema.

Ne ulazim u njihove osjećaje. Mogu Vas samo pozvati da pogledate rezultate izbora. Rezultati izbora nisu odraz bilo čijeg postizbornog osjećaja nego izraz volje birača i egzaktan broj njihovih glasova. Domoljubna koalicija dobila je gotovo 200.000 glasova više nego prije četiri godine, a Kukuriku isto toliko manje.

Idući tjedan se završavaju pregovori s Mostom.

HDZ pregovara s MOSTOM na programskoj i reformskoj platformi i nada se da će ti razgovori dovesti do rezultata i da će na kraju Hrvatska biti pobjednik ovih izbora. HDZ pristupa MOST-u kao homogenoj stranci i s iskrenim uvažavanjem. Mi se ne sastajemo u privatnim stanovima pod okriljem noći i ne snimamo tajno razgovore koje vodimo, nego razgovore vodimo isključivo sa službenim predstavnicima Mosta na za to dogovorenom mjestu. Trenutno pregovore vode ekspertni timovi, ali očekujem da pred kraj pregovora sjednu i dva predsjednika.

Kako komentirate Prgometov sastanak s Milanovićem kod Kotromanovića u stanu?

To što su napravili bilo je nekorektno prema Mostu. To sve govori o njihovom odnosu prema politici i potencijalnim partnerima. Ali ni jednom ni drugom to nije prvi put da tako nešto rade. Od samog početka strogo sam zahtijevao od svojih suradnika da ne prilaze Mostu na način na koji je to učinio SDP – da ih se razbija. Postoje legalna tijela Mosta i legalni načini komunikacije.

SDP, očito, puca i na razbijanje Mosta.

To je dio njihove strategije čiji je cilj unatoč izbornom porazu zakulisnim igrama, tajnim pregovorima pod okriljem mraka ponovno se domoći fotelja. Štošta sada rade ishitreno.

Je li točno da je u samom vrhu HDZ-a bilo velikih svađa oko lista, na relaciji Brkić-Čuljak?

Ne. Normalno je da ne mogu svi biti zadovoljni listama jer na njima ni ne mogu biti svi. Osobno sam imao loše iskustvo 2011. godine jer sam nosio listu u trećoj izbornoj jedinici, iako tamo nikada nisam živio, niti živim, niti ću ikada živjeti, niti sam odande rodom. Ovaj put smo rekli: na listama će biti ljudi koji predstavljaju tu izbornu jedinicu, da li zato što žive tamo ili zato što su odande rodom. Ostavio sam si diskrecijsko pravo da na listu stavim određene ljude zato što su stručni. Dakle, moramo imati pravne eksperte, financijaše, ekonomiste, na tome sam ja inzistirao, a ostalo smo prepustili terenu.

Je li pogrešno što je na listama bilo previše novih ljudi, neafirmiranih? Ali i što su na listama bila i neka stara lica opterećena prošlošću i aferama? Poput Kalmete.

Kada stavimo nove i mlađe kažu da su neafirmirani, a kada stavimo već poznate, onda kažu da nema novih ljudi. To vam je tako. Novih je bilo 80 posto!!! Sportskim rječnikom moglo bi se reći da smo jako pomladili momčad i napravili smjenu generacija. Oni možda nisu poznati široj javnosti ali su poznati u svojim sredinama.

Je li vam žao što se niste sučelili s Milanovićem u kampanji, je li to bila greška?

Svatko ima pravo na svoje mišljenje. Međutim, ako bolje pogledate shvatit ćete da je to bio njihov koncept u koji sam se ja trebao uklopiti. Koncept na koji je potrošen golemi, za trenutne hrvatske prilike potpuno neprimjeren novac, kako za strane konzultantske usluge, tako i za propagandnu mašineriju svih vrsta. HDZ nije imao ni približno toliki novac, niti bi ga ikada tako trošio. Neki analitičari su već izračunali da su saborske fotelje 56 zastupnika SDP-ove koalicije najskuplje plaćene fotelje u povijesti hrvatskog Sabora. To je pomalo groteskno – vlast koja je gospodarski uništila i zadužila zemlju beskrupulozno uzima nove kredite i rasipa golemi novac na kampanju ne bi li nastavila uništavati zemlju.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Intervju

Grčić je, zanemarujući struku, pripremao i ugovarao EU projekte daleko ispod potrebne razine!

Objavljeno

na

Objavio

Potpredsjednica HDZ-a i eurozastupnica Ivana Maletić dala je opširan intervju za Slobodnu Dalmaciju. Intervju koji je vodio urednik SD-ova tjednog priloga „Spektar“ Hrvoje Prnjak, prenosimo u cijelosti:

Koliko možemo biti zadovoljni dosadašnjim povlačenjem EU sredstava? Znam da je pitanje slojevito, no kakva bi bila vaša generalna ocjena?

Za brzo i uspješno korištenje EU fondova neophodno je pojednostavniti procedure, pomoći krajnjim korisnicima u pripremi i sufinanciranju, ubrzati ugovaranje, prilagoditi kriterije potrebama korisnika. Posebno je važno uložiti znatna sredstva u pripremu projekata i otkloniti osnovne prepreke, a to su neriješeni imovinsko-pravni odnosi, presporo sudstvo i dugotrajni postupci dobivanja rješenja, odgovora i potvrda državne uprave. Te prepreke ne usporavaju samo korištenje EU fondova, nego i provedbu svih ostalih projekata financiranih iz drugih izvora te tako smanjuju razinu investicija i razvojni potencijal Hrvatske. Na svim ovim preduvjetima se dugo nije radilo, Vlada je počela otklanjati prepreke, ali rezultati se ne mogu vidjeti odmah. U 2018. ćemo moći sagledati ozbiljnije rezultate Vlade i novo stanje u provedbi.

Nekidan je bivši potpredsjednik Vlade Branko Grčić izjavio da je u njegovo vrijeme iskorištenost EU sredstava bila na 87 posto, kritizirao je Vladu za usporavanje korištenja EU fondova i zapitao gdje ste sad Vi da na to upozorite. Što kažete na to?

Bivšem potpredsjedniku Vlade Grčiću nikako ne idu brojke i postoci. Može sad otvoriti stranice Europske komisije i vidjet će da je čak i u ovom trenutku iskorištenost EU fondova iz razdoblja 2007.-2013. ispod postotka o kojem on govori i iznosi 80 posto. Ako govori o ugovorenosti, upravo tu i je problem i na to sam ga upozoravala. Ugovorenost je trebala biti znatno iznad 100 posto da bismo imali šansu uspješno koristiti sredstva. Vlada radi punom parom i popravlja nepopravljivo, godine su iza, projekti se nisu pripremali i ugovarali na razini na kojoj su trebali. Kako sam i rekla, u 2018. ćemo moći dati prve ocjene uspješnosti rada ove Vlade.

Nema dugo, Vlada je odobrila zapošljavanje upravo kadrova koji bi se bavili EU natječajima i povlačenjem sredstava. Navodno je problem i prelazak državnih službenika koji znaju raditi taj posao u privatni sektor, odnosno, u susjedne zemlje koje „barataju“ pretpristupnim fondovima. Jesmo li zakasnili s tom kadrovskom „obnovom“?

Ljudi su jedan od glavnih preduvjeta uspješnog korištenja EU fondova. Konačno smo dobili Vladu koja je to prepoznala i pokrenula zapošljavanje. Plaće tih ljudi se većim dijelom financiraju iz EU fondova, tako da zaista dosadašnja zanemarivanja izgradnje kapaciteta za korištenje EU fondova nisu imala opravdanje. Pred Vladom je sad uvođenje sustavnih edukacija, testiranja i praćenja kvalitete rada zaposlenih jer nas greške mogu skupo stajati. Nikad nije kasno za kadrovsku obnovu i promjenu u pozitivnom smislu, ali obnova tek tijekom 2016. i 2017. odražava se na brzinu provedbe i razinu iskorištenosti sredstava. Kadrovski smo trebali biti ojačani i spremni još 2013. godine.

Kako se što bolje pozicionirati kad je riječ o korištenju EU fondova u bliskoj budućnosti, pred nama je novo razdoblje za povlačenje sredstava?

Već sad bismo trebali raditi na strateškim dokumentima za buduće razdoblje i utvrditi u njima što kao država na kojem području, i to geografski i tematski, želimo postići. Odmah pripremati i projekte te novu perspektivu dočekati na način da već u prvoj godini krenemo s implementacijom. Samo tako ćemo se moći dobro pozicionirati u novom proračunu. Na kongresu Europske pučke stranke održanom na Malti izborili smo se da u dokument EPP-a „Europa osigurava našu budućnost“ uđe amandman kojim se traži da kohezijska politika ostane proporcionalno jednako zastupljena u EU proračunu kao u sadašnjem razdoblju i to je važna politička poruka Europskoj komisiji.

Dosta toga se promijenilo otkako smo se pridružili EU-u; od krimske krize, sankcija Rusiji, odnosno, EU-u od strane Rusije, suočili smo se s izbjegličkim valom iz Sirije i drugih zemalja, tu je i teroristička opasnost koja je postala europska realnost… Koliko se to sve odrazilo na funkcionalnost samog EU-a, odnosno, ideju snažne Unije?

Zaista je ovo vrlo turbulentno razdoblje u kojem se nalazi Europa i cijeli svijet. Odgovor Unije cijelo vrijeme je stabilnost, sigurnost, povjerenje, jačanje zajedništva i solidarnost, uz rad na mjerama za ubrzanje gospodarskog rasta. Sve prepreke i krize pojačale su potrebu za jedinstvom. Čak 74 posto ispitanika iz svih država članica smatra da je puno više zajedničkih točaka koje spajaju EU nego onih koje bi razdvajale EU. Građani žele snažnu i stabilnu Europsku uniju.

Kako Hrvatska može biti lider u jugoistočnoj Europi? Koliko je to uopće važno pitanje?

Hrvatska ima najnovije iskustvo procesa pristupanja Europskoj uniji. Sve zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje u jugoistočnoj Europi korištenjem naših znanja i iskustava mogu biti brže u ispunjavanju i dobrom razumijevanju postavljenih kriterija te implementaciji u praksi. S iskustvom u prekograničnoj suradnji i makroregionalnim strategijama možemo se pozicionirati i kao lider i promotor važnih zajedničkih infrastrukturnih i razvojnih projekata – što je predsjednica s Inicijativom tri mora i započela. Naravno ta Inicijativa ima i puno šire značenje i obuhvat. Upravo to je pravi put, istaknuti se kvalitetnim idejama, znanjem i izvrsnošću i tako se pozicionirati kao lider.

Što mislite, kojom dinamikom će se odvijati daljnje širenje EU-a? Tu prije svega mislim na države u našem susjedstvu?

Raduje me što je predsjednik Europske komisije Juncker u svom govoru o stanju Unije u srijedu u Europskom parlamentu istaknuo da će u sljedećem razdoblju broj članica biti sigurno povećan sa 27. Nijedna država u ovom trenutku nije spremna, ali vrata Unije su otvorena, naravno kada se ispune zadani kriteriji. Još je dosta posla pred državama kandidatkinjama i o tome redovno raspravljamo u Europskom parlamentu, ali europska perspektiva je neupitna.

Brexit je, među ostalim, intenzivirao i polemike oko proračunske i općenito financijske budućnosti Unije. EU proračun će sada biti „tanji“ za oko 11 milijardi eura godišnje, ističe se princip štednje, da svaki uloženi euro mora donijeti dodanu vrijednost, kako je to rekao povjerenik Europske komisije za proračun Guenther H. Oettinger. Upravo se vode razgovori o višegodišnjem financijskom okviru, što u našoj javnosti prolazi nekako nezapaženo, ali to nipošto ne znači da je riječ o nevažnom pitanju. Jednom ste kazali da proračun EU-a svakog Europljanina stoji manje od cijene jedne šalice kave dnevno. Što mislite, hoće li se to mijenjati?

Proračun će se sigurno mijenjati. Jedna je mogućnost povećati izvore financiranja, odnosno prihode i doprinose država članica, a druga je smanjiti rashodnu stranu. Puno je izglednije smanjenje rashodne strane, ali i to je problem s obzirom na nove prioritete na razini EU-a, poput zajedničke obrambene politike, koje u budućnosti treba financirati, a jednako su nam važne i dosadašnje politike, poput kohezijske, koja je od posebnog značaja za Hrvatsku. U svom govoru Juncker je istaknuo da će u svibnju 2018. biti predstavljeno kako će budući proračun zadovoljiti sve ambicije i osigurati da možemo ispuniti obećano. Iz ove najave mogli bismo iščitati da će se ipak ići na povećanje doprinosa država članica u proračun, uključivanje novih prioriteta za financiranje, ali i osiguravanje kontinuiteta kohezijske i poljoprivredne politike.

Upozoravali ste kako regulativa u području kohezijske politike treba biti donesena najkasnije do sredine 2019. godine. Što sve to može značiti za Hrvatsku u predstojećem razdoblju, što će biti s datumima provedbe ako regulativa bude kasnila?

Bilo bi jako važno regulativu za novo razdoblje imati već u 2018. kako bi države sve pripreme za korištenje EU fondova završile do početka novog razdoblja i u prvoj godini započele provedbu. S obzirom na Brexit i rasprave koje se vode, teško možemo očekivati regulativu prije 2019., dobro će biti ako je usvojimo u ovom sazivu Komisije i Parlamenta. Upravo zbog toga države članice bi trebale sve pripreme odraditi neovisno o regulativi i nakon donošenja regulative napraviti samo prilagodbe, ako budu potrebne. U protivnom, u novom razdoblju provedba će kasniti i države članice neće uspjeti iskoristiti sredstva EU fondova.

Svako toliko se povede i priča o Europi u „dvije brzine“, u kojoj bi naprednije zemlje napredovale još brže, a zaostalije bi države-članice bile isključene iz nekih procesa? Bi li to oslabilo EU? Vi zastupate koncept jake monetarne i ekonomske unije?

Tako je. Baš sam predala amandmane i u raspravama o ekonomskim politikama za eurozonu, isticala da se eurozona ne može razvijati bez jedinstvenog pristupa državama članicama u i izvan eurozone, usprotivila sam se posebnom proračunu za eurozonu dok u njoj nisu sve države članice. Jako me obradovalo što je predsjednik Juncker u svom govoru istaknuo da vidi jedinstvenu Europu u kojoj će sve članice biti i članice monetarne unije, i bankovne unije i Schengena. Time se sve ove rasprave prekidaju. Nema Europe više brzina, svi ćemo biti jednaki, ravnopravni i solidarni. Državama koje nisu trenutno u monetarnoj uniji pomoći će se instrumentom tehničke pomoći da što prije zadovolje kriterije. Postavio je vrlo ambiciozan rok za ostvarenje ovog cilja – 30. ožujka 2019. To su dobre vijesti za nas u Hrvatskoj.

Koliko je bliska budućnost u kojoj će hrvatsko gospodarstvo biti spremno za uvođenje eura?

Za ulazak u eurozonu postoje dvije vrste kriterija: ekonomski kriterij i pravni kriterij. Jedan od uvjeta pravnog kriterija je da nema monetarnog financiranja, odnosno da Središnja banka ne smije financirati državni proračun. Jedina država koja to poštuje, a da je izvan eurozone, jest Hrvatska. Od ekonomskih kriterija zanimljiv je onaj koji se veže na stabilnost tečaja. Jedine dvije države izvan eurozone koje imaju stabilan tečaj i vode takvu politiku su Bugarska i Hrvatska. S obzirom na to da Hrvatska ispunjava sve uvjete pravnog i veliki dio ekonomskog kriterija, možemo reći da se kao država de facto nalazimo u eurozoni, ali de jure ne i zato nam je važno što prije i formalno postati dio monetarne unije.

Prije ljetne stanke u EP-u, u povodu izglasavanja rezolucije o razvoju ambiciozne industrijske strategije EU-a, ukazali ste da se udio industrije u BDP-u EU-a tijekom zadnja dva desetljeća smanjio s 19 na manje od 15,5 posto. „Cilj nam je to promijeniti i do 2020. postići razinu od 20 posto udjela u BDP-u“, kazali ste. Gdje je u toj priči Hrvatska? Gdje smo mi u priči o reindustrrjalizaciji, s kojim kapitalom je to uopće moguće očekivati?

U odnosu na pretkriznu 2008. godinu, industrijska proizvodnja u Hrvatskoj je na kraju 2016. bila niža za 6 posto dok je prosječno u ostalim državama članicama jugoistočne Europe narasla za 14 posto. Dakle, pred nama je veliki posao na oporavku i razvoju industrije. Za ostvarenje tog cilja potreban je potpuni preokret: smanjenje ovisnosti o sirovinama iz drugih zemalja, povećanje energetske učinkovitosti, obrazovanje u skladu s potrebama industrije, povezivanje industrije i znanosti, poticanje inovacija. Za to moramo koristiti sva raspoloživa sredstva EU fondova, Europski fond za strateška ulaganja, povoljne izvore financiranja iz EIB-a, EBRD-a i drugih institucija.

Mađarska se solidarizirala sa Slovenijom i objavila je da neće poduprijeti hrvatski zahtjev za članstvom u OECD-u. Očito je riječ o nastavku diplomatskog sukoba sa Slovenijom nakon nedavne arbitraže drugim sredstvima…

OECD je ekonomska organizacija koja štiti poslovnu klimu te lobira za svoje članice, pomaže znanjima, analizom dobrih praksi i razmjenom iskustava. Hrvatska ispunjava sve kriterije za ulazak – demokracija i poštivanje ljudskih prava, slobodno-tržišna ekonomija, BDP po glavi stanovnika – koji je bar jednako visok onom najsiromašnije članice OECD-a. Slovenija se poziva na vladavinu prava, a baš temeljem toga ne bi smjela pribjegavati ucjenama i državu koja ispunjava sve kriterije kočiti u procesu učlanjivanja u OECD. Do rješenja trebamo doći razgovorima i dogovorima, ne zato što nam je članstvo u OECD-u neophodno, nego radi razrješenja bilateralnih pitanja i uspostave dobrih odnosa sa susjedima. Mislim da smo sad na dobrom putu. Premijer je sazvao i sve čelnike parlamentarnih stranaka, ne znam kad se to zadnji put u Hrvatskoj nakon pregovora dogodilo.

Najavljuje se i reforma javne uprave. No, nije ovo prva Vlada koja to najavljuje, isto kao i recimo, olakšavanje uvjeta poslovanja za poduzetnike, promjenom famozne „antipoduzetničke klime“. Je li država napokon u stanju pokazati da je spremna mijenjati samu sebe, počevši od javne uprave?

To je definitivno jedna od najvažnijih reformi i mislim da za to više nema prostora za čekanje. Vlada je toga svjesna i vjerujem da su sve pripreme u tijeku. Ta reforma treba rezultirati dobro opisanim i propisanim poslovnim procesima i procedurama u svim ministarstvima i ostalim državnim institucijama pa temeljem toga jasnom podjelom poslova, prava i odgovornosti, koja je temelj za uklanjanje preklapanja i praćenje kvalitete, brzine i uspješnosti obavljanja posla. Bez toga nema niti sustava prepoznavanja izvrsnih kadrova, motiviranja i nagrađivanja. I za lokalne jedinice treba utvrditi mehanizme usporedbe, postaviti kriterije praćenja uspješnosti i na temelju (ne)uspješnosti rada ih reorganizirati.

Dosta ekonomskih analitičara pohvalno je govorilo o poreznoj reformi i vođenju državnih financija… No, porez na nekretnine ipak se pokazao problematičnim, pa je premijer nakon žestokih reakcija u javnosti najavio „odgodu“ primjene. Je li Vlada tu napravila „korake“, prije svega u komunikacijskom smislu?

Vlada čitavo vrijeme u prvi plan stavlja partnerstvo, transparentnost, otvorenu i jasnu komunikaciju. Ne želi nametati rješenja nego ih donositi zajedno sa zainteresiranim stranama. U slučaju poreza na nekretnine tek kada su se počele prikupljati potrebne informacije za njegovu implementaciju postalo je jasno da građani nisu dovoljno upoznati sa značenjem i ciljevima ovog poreza. Vlada nije tu da zastrašuje ljude nego da bude partner i služi građanima. Zato je i donesena odluka da se dok građani ne budu spremni za novo rješenje – a koje je doneseno s ciljem pojednostavljenja i manjih nameta – ne ide s primjenom.

Ovo je primjer kako neka dobra rješenja zbog „loše percepcije“ nastale od prije ne mogu zaživjeti u praksi. Najvažnija je poruka svima da je Vlada pokazala da joj je stalo do stavova građana, da sluša i nema velikih ega koji pošto poto provode ono što su zamislili. To je zaista demokratizacija društva.

U Hrvatskoj se, eto, još uvijek više strasti diže oko tema iz prošlosti, negoli oko uspješnosti korištenja EU fondova. Komunizam i fašizam, ploča sa spornim natpisom „Za dom spremni“ i dalje su važne teme u domaćoj javnosti?

Komunizam i fašizam su našem narodu nanijeli jako puno zla. Braniteljski pozdrav u grbu HOS-a „Za dom spremni“ nešto je sasvim drugo od pozdrava koji se veže uz ustaše. Prema braniteljskom pozdravu i svemu vezanom uz branitelje gajim duboko poštovanje i zahvalnost. Međutim, mnogi su propatili od ljudi koji su vikali „Za dom spremni“ u Drugom svjetskom ratu, kao i od zločina partizana i kasnije komunizma. Sigurna sam da je našim braniteljima i svima nama na prvom mjestu jaka Hrvatska na vrhu ljestvice razvijenosti europskih država, i zato smatram da je vrijeme da osudimo zlo i totalitarne režime, uklonimo njihova obilježja i okrenemo se poduzetnicima, gospodarstvu, znanju, izvrsnosti, ustrajnom i vrijednom radu.

Ovaj tjedan je Europski parlament u Strasbourgu usvojio izvješće kojim se pozdravlja pristupanje Europske unije Istanbulskoj konvenciji o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji te se pozivaju države članice da je što prije ratificiraju. Za usvajanje izvješća glasalo je 489 zastupnika, uz 114 glasova protiv i 69 suzdržanih. Zašto ste bili suzdržani?

Ne volim biti suzdržana, ali u ovom slučaju to je najbolje odražavalo moj stav. S jedne strane podržavam Istanbulsku konvenciju jer sam za nultu stopu tolerancije nasilja nad ženama, a s druge strane sam protiv ove Konvencije jer sam protiv nametanja rodne ideologije i uvjeravanja žena da je odluka o pobačaju odluka o njihovu tijelu, a ne o životu i smrti drugog bića. Takve konvencije ne bi trebale ulaziti u svjetonazorska pitanja i to nametati državama. Tada ne bi bilo problema s ratifikacijom u pola država članica EU-a.

Sastav Vlade je dosad doživio nekoliko promjena u hodu, zadnju zbog koaliranja s HNS-om. I Vaše ime se spominjalo u kontekstu izbora ministara nakon pobjede HDZ-a na izborima prije godinu dana, no na kraju niste postali jedna od ministrica. Žalite li za tim na bilo koji način?

Uvijek je izazov i želja biti u Hrvatskoj i raditi u Vladi. Ovaj put smo se tako posložili, trebao je netko od ekonomista ostati i u Europskom parlamentu s obzirom na to da je u Vladi četvero izvrsnih ekonomista, doktora znanosti.

facebook komentari

Nastavi čitati

Intervju

Biskup Košić: Dobio sam tri prijetnje. Ljevičari bi ubijali i nakon 70 godina

Objavljeno

na

Objavio

– Kada bi se provela lustracija, tada bi i naša dijaspora – a računa se da još toliko Hrvata živi diljem čitavoga svijeta koliko nas ima u RH – sudjelovala u tome da se ovdje pokrenu investicije – tvrdi biskup Košić

Sisačkom biskupu Vladi Košiću ne može se reći da je neprincipijelan. Kritizirao je bivšu Vladu Zorana Milanovića, Ivi Josipoviću spočitavao što kao agnostik ide na hodočašća, Most je prozvao jer je bio spreman na koaliciju sa SDP-om, a danas je tu HDZ-ova Vlada premijera Plenkovića, za koju također smatra da nije demokršćanska jer je u koaliciji s HNS-om.

Koja bi to Vlada i kakva bi po Vama onda trebala biti na vlasti u Hrvatskoj?

Volio bih kada bi u Hrvatskoj bili na vlasti političari koji su izraz biračkog tijela i njegove volje, što sada nije slučaj. Naime, kada je na snazi ovaj i ovakav izborni zakon, moguće je da nam život određuje jedna minorna politička skupina i čak nacionalna manjina. Zato se ja zalažem za izmjenu izbornog zakona. Sjetite se kako je u Milanovićevoj Vladi ministar Bauk svojim notornim iznošenjem neistine spriječio referendum koji je pokrenula udruga U ime obitelji upravo radi izmjene izbornog zakona. On je tada tvrdio da je u RH 4,5 milijuna birača što je nemoguće jer je tada bilo toliko stanovnika u RH, a ne birača. Mislim da je ta izmjena zakona pretpostavka boljeg, dapače jedino pravog, demokratskog funkcioniranja naše države.

Je li trebala ostati spomen-ploča poginulim braniteljima HOS-a u Jasenovcu?

Ta je spomen-ploča trebala ostati u Jasenovcu jer su tamo ti naši branitelji poginuli za našu domovinu. Ako nisu smetali kad su ginuli za Hrvatsku, zašto bi smetali danas, 26 godina poslije? I ako su se tada, kad je bilo najteže, tako organizirali i uzeli svoje simbole, zašto to sada nakon toliko godina mijenjati? Moji Gromovi, koji su oslobađali Petrinju – jer sam i sam bio ratni župnik Petrinje i Hrastovice pa sam se s njima susretao i upoznao ih – imaju i danas svoj znak, pesnicu koja je uhvatila gromove s geslom: Jednom grom, uvijek grom. Pa kad to smiju i trebaju imati Gromovi, Tigrovi i sve druge postrojbe HV-a nastale u Domovinskom ratu, zašto to ne bi smjeli imati pripadnici HOS-a? A jednako su ginuli za domovinu, i to 1991.-1995., a ne 1941.-1945. Da, to što pozdrav „za dom spremni“ asocira na NDH nekima ne odgovara, ali nije to bila borba za NDH, nego za suvremenu modernu Hrvatsku. I zato treba ostati spomenik poginulim pripadnicima HOS-a. Ako je političkom trgovinom pogažena žrtva poginulih branitelja, doći će, nadam se, vlast koja će taj spomenik vratiti tamo gdje mu je mjesto. Problematizira se samo mjesto Jasenovac, no o tome bi trebali dati službeno mišljenje stručnjaci, povjesničari i forenzičari. Dok toga nema, politika se poigrava sa žrtvama, ali i s istinom o Jasenovcu, a to nije dobro!

Na Facebooku branite pozdrav “za dom spremni”, potpisnik ste i peticije koju je pokrenuo akademik Pečarić da se taj pozdrav vrati u uporabu u vojsci.

Mnogo je primjera da su taj pozdrav koristili Hrvati u borbi puno prije Drugog svjetskog rata. Npr. Nikola Šubić Zrinski braneći Siget 1566. pošao je u odlučujući boj s povikom: „U boj, za dom!“ Tako je uostalom to 1876. Hugo Badalić, pisac libreta opere Nikola Šubić Zrinski, napisao. K tome je i ban Josip Jelačić pozdravljao svoje vojnike pozdravom: „Za dom!“, a oni su odgovarali: „Spremni umrijeti!“ Kada bismo sve što je bilo u NDH željeli izbaciti iz upotrebe, tada bi bio dugačak popis tih riječi i simbola, a to nije moguće ni potrebno. Ja se pitam kako su se pozdravljali domobrani, redovna vojska NDH? A i oni imaju povijest još od Prvog svjetskog rata pa preko Drugog svjetskog rata do Domovinskog rata. Kad bi se sve što je postojalo u NDH trebalo ukinuti, zašto su u Domovinskom ratu ponovno oživljeni domobrani, kao vojne postrojbe? Ako je NDH i kompromitirala pozdrav ZDS, opet su ga u najpozitivnijem smislu očistili i afirmirali upravo pripadnici HOS-a koji su se borili i mnogi poginuli za modernu Hrvatsku.

Pobornik ste lustracije. Smatrate li da je moguće danas provesti lustraciju u Hrvatskoj?

Lustracija je moguća još uvijek jer u javnom su prostoru i danas prisutni oni koji su, kako bi to rekao biskup Egidije Živković, okrvavili ruke. Lustracija je u Makedoniji uvedena prije dvije godine, a Hrvatska i Slovenija jedine su dvije zemlje iz bivšeg komunističkog bloka u EU koje nisu provele lustraciju. Ljudi koji su bili dio represivnog totalitarnog sustava ne bi smjeli obnašati javne službe. Samo je o tome riječ i mislim da to moramo kad-tad učiniti. Proces dovođenja pred lice pravde ubojica i zločinaca iz Drugoga svjetskog rata i poraća ide tako sporo, gotovo nikako, jer nije bilo lustracije. Mi činimo što možemo, udruge također, ali država bi to morala preuzeti i već jednom riješiti. Očito to nije moguće kad još uvijek mnogi „s okrvavljenim rukama“ drže mnoge uzde našeg društva i štite sebe i svoje.

Koristite društvene mreže. Koliko su one uopće korisne u društvu, “pomažu” li ili ne u podjelama i hoćete li i dalje prijavljivati one koji vam prijete?

Ja sam dobio već treću prijetnju. Zanimljivo je da je u svim slučajevima – barem su se tako i u prve dvije, koje nisu otkrivene – potpisivali kao Antife, a bilo je to i nakon kritika na račun prijašnjih vlada, kao i u posljednjem slučaju. Dakle, tzv. ljevičari su nasilnici, oni bi još i danas likvidirali i ubijali. Nije li neobično da se nisu ni poslije 70 godina promijenili? I nije li neobično to da je posljednja osoba koja mi je prijetila i dalje član SDP-a, kojeg su i lokalni i nacionalni šef te partije, umjesto da ga isključe kao nepoželjnog, uzeli u zaštitu? Toliko o tome. No, moja je savjest mirna, ja nikome ne želim činiti nasilje, a pravo misli i govora nitko mi ne može oduzeti. I moja je prednost što se ne borim silom, nego istinom. I znam da me Bog štiti jer on je Istina. A danas je sudjelovanje na društvenim mrežama jedan od suvremenih načina kako doći do ljudi i navijestiti im evanđelje našega Gospodina. Pa i kad ne govorim izričito o evanđelju, ali kad govorim o istini koja se prešućuje, o pravednosti koja se progoni i o dobru koje se guši, ja naviještam Gospodina, rekao je sisački biskup Vlado Košić za tiskano izdanje Večernjeg lista

Biskup Košić komentirao ‘sramotno postupanje vlasti, šarafciger-vlasti’

facebook komentari

Nastavi čitati