Prvi javni dokument hrvatske tajne službe SOA-e!

    0

    Sigurnosno-obavještajna agencija jučer je, prvi put u svojoj povijesti, objavila javni dokument u kojemu daje mnogo informacija o svom ustroju, djelatnostima i procjenama.

    soa hrvatskaObjavljivanje pedesetak stranica dokumenta u kojemu se doznaju neke od dosad strogo čuvanih tajni priličan je korak i za Hrvatsku, a sigurno golem za glavnu hrvatsku tajnu službu. Dosad je ta služba bila obavijena sa sedam velova tajne. SOA otkriva kakvi tu zaposlenici rade, koliko su stari, koliko je žena, na kolikom su proračunu. Prvi put službeno potvrđuje da se intenzivno bavi terorističkim i aktivnostima islamskih ekstremista koji iz susjednih zemalja odlaze na ratišta u Siriji i Iraku. Nadgleda stotine njih. Objavljuje i kakve ugroze prijete Hrvatskoj iz susjednih zemalja. Sličan javni dokument poznaju i skandinavske države te Češka, Poljska, Italija i Velika Britanija.

    “Vukovi samotnjaci”

    U svom uvodnom izlaganju ravnatelj agencije Dragan Lozančić, koji je Agenciju preuzeo u listopadu 2012., navodi i razloge za “otvaranje”.

    – Uspjesi SOA-e vrlo često nisu poznati javnosti. Naši djelatnici svakodnevno rade sjajne stvari znajući da se njihovi napori i uspjesi vjerojatno nikada neće javno obznaniti ni pohvaliti. No takav je posao koji radimo, a najbolja nagrada jest spoznaja da je sigurnost RH i naših građana zaštićena – piše Lozančić. Još ostaje tajan broj zaposlenika, no ne i njihova struktura. U ukupnom broju 40 posto zaposlenih su žene, a dobna struktura zaposlenika uglavnom se kreće u rasponu od 30 do 50 godina. Manje je od 10 posto zaposlenika starije od 50 godina. Tri četvrtine zaposlenika, a to su agenti, ima visoku naobrazbu.

    SOA objavljuje i detalje o mogućnosti zaposlenja. Zainteresirani se mogu javiti na e-mail [email protected], no ne provodi se javni natječaj. Jave li se, izložit će se selekciji koja uključuje sigurnosnu provjeru, razna testiranja znanja i vještina, psihološku procjenu i zdravstvene preglede. I poligrafsko ispitivanje kandidata, naravno. SOA se financira iz državnog proračuna, tajna je struktura troškova jer bi to moglo odati resurse, sposobnosti, metode i prioritete službe, no nije tajan iznos troškova.

    Za 2014. SOA je dobila proračun od 324 milijuna kuna, primjetno manje no 2011. kada je proračun iznosio 364 milijuna kuna. U dokumentu se vidi zabrinutost jer su troškovi modernizacije i “držanja koraka” sa svijetom obavještajnih agencija znatni. Jedna je od temeljnih zadaća SOA-e zaštita od terorizma i ekstremizma, a posebna se pozornost posvećuje prepoznavanju tzv. vukova samotnjaka, osoba koje su spremne izvršiti terorističke napade, a vrlo ih je teško povezati s terorističkim skupinama jer imaju “čistu prošlost”. SOA, međutim, prati nositelje ekstremističkih aktivnosti “ako potiču ili provode aktivnosti koje su protivne zakonima RH”, no procjenjuje i aktivnosti ekstremističkih skupina u državama u okruženju koje mogu ugrožavati RH. Daju svoju procjenu: “Iako je zabilježen trend porasta nasilja, huliganizma i ekstremističke retorike, ekstremističke skupine u RH su malobrojne i nehomogene te nemaju bitniji potencijal djelovanja”. Posebnu pozornost SOA posvećuje džihadistima. U SOA-inu dokumentu stoji da je “od 2012. u sukobima u Siriji, a kasnije i u Iraku, sudjelovalo više stotina boraca iz država hrvatskog susjedstva. Pri tome su neki od njih pripadnici najradikalnijih islamističkih skupina koje se bore na tom području”.

    No zasad SOA nije identificirala osobe koje žive u RH, a borile su se ili bore u “džihadističkim” postrojbama. “Međutim, ‘džihadisti’ hrvatski teritorij koriste kao tranzitno područje… zapaža se i njihov povratak u matične države gdje oni predstavljaju velik sigurnosni rizik”, navode u dokumentu. I SOA registrira novinu da ovi sukobi sada “privlače i izvjestan broj žena koje sklapanjem šerijatskih brakova s ‘džihadističkim’ borcima odlaze u područje sukoba kao njihova potpora”. Analiza SOA-e pokazuje i stupanj sigurnosne ugroze koji RH prijeti iz susjedstva: “prostor jugoistočnog susjedstva ne predstavlja bitniju sigurnosnu prijetnju za RH. Bez obzira na izazove s kojima se suočavaju države u regiji, oni za sada nisu takve prirode da bi u bilo kojoj od njih moglo doći do oružanih sukoba ili da bi mogli ugroziti sigurnost RH”. No, agencija navodi kako se ne mogu isključiti etnički i socijalni nemiri u susjedstvu koji bi onda mogli utjecati na interese RH. SOA navodi i kako se sve više usredotočuje i na zaštitu gospodarskih interesa RH i njezinih tvrtki, napose izvoznika. Taj pojačani interes naših agenata navodi se i kod energetske sigurnosti zemlje pa je lako pretpostaviti da SOA daje potporu državnim interesima i kada su u pitanju aktualna gospodarska i energetska sporenja u RH.

    Strane agenture jačaju

    Naprotiv, SOA ovdje upozorava na jačanje strane obavještajne aktivnosti u RH koje može ugroziti gospodarske aktivnosti i područje “međunarodnih pregovora u kojima sudjeluje RH”. U dokumentu stoji i da se na hrvatsku javnost ovdje nastoji utjecati “plasiranjem (dez)informacije”, a agenti stranih obavještajnih službi obično se predstavljaju kao diplomati, znanstvenici, novinari ili gospodarstvenici. Inače, “otkucavanje” tajnih podataka hrvatskom državljaninu ovdje može donijeti jednu do deset godina kazne zatvora, upozoravaju. Stoga, zanimljivo, SOA objavljuje i kako da postupe naši građani “koji sumnjaju da su predmet interesa strane obavještajne djelatnosti”: mogu to prijaviti SOA-i, e-mailom ([email protected]r) ili telefonom (01/377-2222). SOA-in dokument samo djelomično otkriva rad ove agencije, no informativan je jer donosi i procjene, primjerice one da će RH biti sve izloženija migracijskom pritisku. Otkriva se i da agencija pojačano prati i zbivanja u arapskom svijetu, Africi i na Bliskom istoku.

    U “partnerskim” državama SOA ima i svoje “časnike za vezu”. U poglavlju o nadzoru, vidi se da, osim parlamentarnog i stručnog nadzora, postoji i građanski nadzor rada agencije, što je rijetkost u svijetu. Postoji i 4. vrsta nadzora, ona Vrhovnog suda, uzme li se u obzir da taj sud odobrava SOA-i mjere kojima se privremeno ograničavaju ljudska prava i slobode (prisluškivanje). . SOA u dokumentu priznaje da su njezine ovlasti znatne i “ponekad zadiru i u ljudska prava”. Pa u izboru metoda biraju onu koja ta prava može najmanje oštetiti. Sve u okviru zakona, kažu. Zadovoljili su i znatiželju o tome koliko je obavljeno tzv. sigurnosnih provjera – 5162 u 2013., a godinu prije 4645. Moguće je, saznajemo, da će ubuduće iznijeti još javnih dokumenata, kada se i javnost i SOA “naviknu” na novu transparentnost. I ako učinci objave ovog prvog javnog dokumenta budu pozitivni.

     

    Javni Dokument Web

    VečernjiList

    facebook komentari