Prvi politički kažnjenici na Golom otoku – 1949.

0

Tito je, navodno na prijedlog zloglasnog Ivana Krajačića (“Drug Stevo”), odlučio Goli otok pretvoriti u logor za političke disidente. Na današnji dan iskrcan je na Goli otok prvi kontigent od oko 1,200 zatvorenika. Za njih su prethodno sagrađene barake, a zgrade logora morali su podići oni sami. Ukupno je do kraja Jugoslavije na Golom otoku zatočeno između 16,000 i 32,000 zarobljenika.

[dropcap]N[/dropcap]a današnji dan prva skupina političkih kažnjenika iskrcana je na Goli otok. Taj otok između Raba i Krka bio je stoljećima nenaseljen, a služio je za ispašu ovaca stanovništvu iz okolnih područja. Na njemu je bilo samo nekoliko sezonskih pastirskih stanova i cisterni za skupljanje kišnice. Prvi put je upotrijebljen kao zarobljenički logor za vrijeme Prvog svjetskog rata, kad je Austro-Ugarska na njemu smjestila ruske zarobljenike s Istočnog bojišta. Nakon Drugog svjetskog rata Tito je, navodno na prijedlog zloglasnog Ivana Krajačića, odlučio Goli otok pretvoriti u logor za političke disidente. Spomenuti Ivan Krajačić bio je poznat pod nadimkom “drug Stevo” i bio je prvi šef OZNA-e za Hrvatsku (OZNA je kratica za Odjeljenje za zaštitu naroda i prethodnica je UDBA-e). Kao ministar unutarnjih posova Hrvatske, drug Stevo je bio šef cjelokupne policije u Hrvatskoj, nadređen i UDBA-i (UDBA je kratica za Uprava državne bezbednosti). Na današnji dan iskrcan je na Goli otok prvi kontigent od oko 1,200 zatvorenika. Za njih su prethodno sagrađene barake, a zgrade logora morali su podići oni sami. Ukupno je do kraja Jugoslavije na Golom otoku zatočeno između 16,000 i 32,000 zarobljenika. Ženski zatočenici stavljani su na susjedni otok Sveti Grgur. Robijaši na Golom otoku morali su obavljati prisilni rad u kamenolomu i u rudnicima boksita. Mnogo zarobljenika stradalo je od loših uvjeta ili su počinili samoubojstvo. Smatra se da broj umrlih premašuje 400 osoba.

dnevno.hr

 

facebook komentari