Pratite nas

Prvi se prijavio Raguž, očekuju se još 93 stranke i neovisna kandidata

Objavljeno

na

MOSTAR – Rok za podnošenje prijava za ovjeru političkih stranaka i neovisnih kandidata za sudjelovanje na izborima koji će biti održani u listopadu istječe za tri dana, a tek jučer stigla je prva prijava. Četiri dana prije isteka roka prvi je to uradio Martin Raguž ispred HDZ-a 1990., potvrdila nam je glasnogovornica Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) BiH Maksida Pirić.

Iz SIP-a su kazali kako su dokumentaciju za prijavu preuzela 94 neovisna kandidata i stranke i kako proces teče nesmetano. Pozvali su pak stranke da do sutra barem najave SIP-u termin dolaska i podatke o osobama koje će predati prijavu za ovjeru kako bi se izbjegle eventualne gužve prilikom predaje prijava za ovjeru jer je već postala praksa da svi dostavljaju prijave u zadnji tren.

politicke_stranke_bihStranke koje podnose prijave dužne su dostaviti i potpise potpore, pa tako za prijavu za izbore za Predsjedništvo BiH treba dostaviti 3000 potpisa potpore, isto toliko i za Parlamentarnu skupštinu BiH, 2000 za entitetsku razinu i 500 potpisa za županijske skupštine. Neovisni kandidati trebaju dostaviti 1500 potpisa potpore birača upisanih u središnji birački popis za Predsjedništvo i Parlamentarnu skupštinu BiH, 1000 potpisa za entitetsku razinu i 250 za županije. Kada su u pitanju potpisi potpore, stranke u ovom slučaju imaju olakšice, tako da političke stranke čiji su članovi nositelji mandata u istom tijelu za koji stranka ponovo podnosi prijavu kandidature ili kad stranka podnosi kandidaturu za nižu razinu vlasti, nisu dužne dostaviti potpise. To se mora uraditi samo na kandidaturu za Predsjedništvo. U slučaju da imaju svoje članove u vlasti stranke su dužne tek podnijeti izjavu kojom izabrani dužnosnik potvrđuje da je bio član te političke stranke kada je dobio mandat i da je još član te stranke. Ista stvar vrijedi i za neovisne kandidate.

Političke stranke uz prijavu za ovjeru trebaju dostaviti rješenje o upisu u registar političkih organizacija kod nadležnih tijela, koje nije starije od 60 dana, potpise potpore, dokaz o uplaćenom iznosu novčane pristojbe za ovjeru i financijsko izvješće u skladu s Izbornim zakonom BiH. I neovisni kandidati prilažu potpise potpore, dokaz o uplaćenoj novčanoj pristojbi, financijsko izvješće, kandidatski obrazac, te ovjerenu izjavu o prihvaćanju kandidature. Kada su u pitanju novčane pristojbe koje se trebaju uplatiti, važno je reći kako je SIP 8. svibnja donio odluku o novčanoj pristojbi tako da političke stranke uplaćuju 20.000 KM za izbore za člana Predsjedništva BiH te za zastupnike u Parlamentarnoj skupštini BiH, 14.000 KM za zastupnike u parlamentima Republike Srpske i Federacije BiH te predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske i 10.000 KM za zastupnike u županijskim skupštinama. Neovisni kandidati  za članove Predsjedništva uplaćuju 10.000 KM, koliko i za zastupnike u Parlamentarnoj skupštini BiH, 7000 KM za zastupnike u entitetskim parlamentima, te predsjednika i potpredsjednike RS-a i 5000 KM za županijske skupštine. Najveći dio novca nakon izbora strankama će biti vraćen.

Rokovi

Ovjera političkih stranaka i neovisnih kandidata za sudjelovanje na izborima od SIP-a izvršit će se do 14. lipnja. Rok za podnošenje prijava za ovjeru koalicija i listi neovisnih kandidata je od 14. do 24. lipnja, a SIP se o ovome mora odrediti do 1. srpnja. Rok za podnošenje kandidatskih listi političkih subjekata je od 2. do 14. srpnja, a SIP će iste ovjeriti do 8. kolovoza. Rok za podnošenje kompenzacijskih listi je 13. kolovoza, a SIP će do 28. kolovoza objaviti konačne liste kandidata u službenim glasilima i sredstvima javnog informiranja. Prema planu ždrijeb za utvrđivanje redoslijeda političkih subjekata na glasačkim listićima bit će obavljen od 30. do 31. srpnja.

Brojke

Službeno, izborna kampanja starta 12. rujna, mjesec dana prije izbora. Podsjetimo kako se opći izbori u BiH održavaju 12. listopada, a za provedbu izbora planirano je 8,874.000 KM. Prema evidenciji iz središnjeg biračkog popisa, na izborima će moći glasovati ukupno 3,231.031 birač, od čega 2,011.717 u Federaciji, a 1,219.314 u RS-u. To, naravno, nije konačan broj, jer će se sve do dana izbora ažurirati središnji birački popis.

DnevniList

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Cerar sazvao novi sastanak državnog vrha nakon Plenkovićeva govora u UN-u

Objavljeno

na

Objavio

Slovenski političari i mediji u petak se većinom solidariziraju s odlukom premijera Mire Cerara da otkaže sastanak u Zagrebu s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem zbog njegova odbacivanja arbitraže pred međunarodnim auditorijem, a neki navode da je Plenkovićev govor u UN-u u kojemu je arbitražni sporazum nazvao ništetnim bio šok za slovensku stranu.

S Cerarom se solidarizirao se i predsjednik države Borut Pahor koji je u petak, uoči otvaranja predizborne kampanje za svoj drugi mandat pred izbore 22. listopada, kazao da je otkazivanje sastanka izazvala “tvrdoglavost” hrvatske politike koja inzistira na kontaminiranosti arbitražnog postupka.

“Tvrdoglavo inzistiranje na nepoštovanju obveza iz arbitražnog sporazuma je neprihvatljivo, no uvjeren sam da će dijalog na koncu omogućiti  mirnu provedbu arbitraže”, kazao je Pahor koji je kao predsjednik vlade 2009. u ime Slovenije potpisao dogovor o arbitraži, čime je Ljubljana uvjetovala ulazak Hrvatske u EU.

“Mi sada na svojoj strani imamo međunarodno pravo i međunarodnu zajednicu, zato moramo nastojati da tu potporu ne izgubimo”, ustvrdio je Pahor u Bovecu na zapadu države.

Premijer Plenković je rekao u četvrtak u govoru pred Općom skupštinom UN-a da je Hrvatska morala izaći iz arbitraže o granici sa Slovenijom jer ju je Slovenija kompromitirala i upozorio da takvo “nepoštivanje međunarodnog prava” obeshrabruje ostale države da sporove rješavaju uz pomoć treće strane.

Ljubljansko “Delo” piše da je Plenkovićev govor u UN-u svojom “nediplomatskom” otvorenošću izazvao pravi “šok”, kao i odluka Cerara da posjet zbog toga otkaže.

“Prema našim informacija, Cerar se s Plenkovićem za posjet Zagrebu bio odlučio iako dnevni red sastanka nije bio usklađen niti dogovoren”, navodi “Delo” koji prijašnji dogovor o sastanku tumači kao Cerarovu nepotrebnu koncesiju hrvatskom premijeru.

Cerar je naime otkazivanje susreta protumačio Plenkovićevim “kršenjem” dogovora po kojemu se u Zagrebu trebalo razgovarati o primjeni arbitražnog sporazuma.

U razgovoru za slovenske medije, Cerar je naknadno, nakon otkazivanja sastanka, kazao da je sada preduvjet za nastavak dijaloga da Hrvatska prizna arbitražni sporazum kao važeći međunarodni ugovor, te da se na idućem sastanku, ako i kada do njega dođe, razgovara o suradnji dviju država na njegovoj provedbi.

Da je takav susret u bliskoj budućnosti malo vjerojatan, govore oštre izjave Cerarova suradnika, predsjednika parlamenta Milana Brgleza, koji je kazao da je Plenkovićevo ponašanje u UN-u bilo ismijavanje međunarodnog prava, zloupotreba govora u svjetskoj organizaciji, da Cerar i nije imao druge mogućnosti nego da sastanak otkaže i da  je jasno kako u atmosferi tako nastalog nepovjerenja s Hrvatskom o provedbi nije moguće govoriti, prenose slovenski mediji.

“Sada je loptica u sporu prebačena na hrvatski dio igrališta”, kazao je Brglez, član Stranke modernog centra (SMC) koju vodi premijer Cerar.

Mediji najavljuju da će se u nastaloj situaciji Cerar ponovno odlučiti da odnose s Hrvatskom i arbitražni spor stavi na dnevni red sastanka političkog vrha, neformalnog susreta na kojemu se obično traži politička homogenizacija oko najvažnijih nacionalnih pitanja, te da će istog dana na istu temu biti sazvan i parlamentarni odbor za vanjske poslove.

Predsjednik tog odbora, Jožef Horvat, zastupnik oporbenih kršćanskih demokrata iz Nove Slovenije (NSI), kakzao je u petak da ga je nastup hrvatskog premijera za govornicom UN-a jako zabrinuo.

Plenkovićeve poruke Sloveniji su po njegovim riječima kontradiktorne jer on s jedne strane ističe privrženost Hrvatske vladavini prava, a s druge strane ne priznaje arbitražnu presudu govoreći da je arbitražni postupak kontaminiran i tako se “sam postavlja u ulogu suca”, kazao je Horvat.

Stier: Potez Cerara pokazuje da Slovenija nije spremna za dijalog

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Austrija uskoro zabranjuje pokrivala za glavu

Objavljeno

na

Objavio

Od 1. listopada u Austriji na snagu stupa zakon kojim se zabranjuje nošenje pokrivala za lice u javnosti, a vlasti su odlučili o tome dodatno informirati svoje građane ali i strane državljane.

U poruci objavljenoj na stranicama policije piše kako zakon zabranjuje prekrivanje lica na način da ono više nije prepoznatljivo. Zabrana se odnosi na javna mjesta kao i na javne zgrade.

Onaj tko prekrši zakon bit će kažnjen sa 150 eura, a pokrivalo će se morati ukloniti na zahtjev, a onima koji odbiju otkriti lice prijeti privođenje.

Na svakom letku nalaze se poruke na njemačkom, engleskom, arapskom i turskom jeziku.

facebook komentari

Nastavi čitati