Pratite nas

Prvi veliki hrvatski iseljenički kongres

Objavljeno

na

Prvi veliki hrvatski iseljenički kongres, kojemu će pribivati 160 predavača i moderatora te više od 400 sudionika, bit će održan od 23. do 26. lipnja u Zagrebu. Na kongresu, koji organiziraju Hrvatski studiji te više drugih institucija, obradit će se različite teme važne za Hrvatsku i njezinu dijasporu.

Uz ino, podastrijet će se izlaganja o znanosti u dijaspori i perspektivama suradnje, o suradnji iseljene Hrvatske i Republike Hrvatske, o hrvatskoj dijaspori i identitetu, o tomu kako poboljšati suradnju između dijaspore i hrvatskoga gospodarstva,o mogućnostima investiranja u Hrvatskoj te o kulturnim vezama. Bit će predstavljena Rezolucija kongresa.

Marin Sopta2

U povodu održavanja toga važnoga iseljeničkog skupa razgovarali smo s predsjednikom Inicijativnoga odbora dr. Marinom Soptom.

Jeste li slučajno izabrali vrijeme održavanja Kongresa koje pada o 23. obljetnici Dana državnosti Republike Hrvatske?

Mislili smo da je to najbolji termin jer najveći broj profesora završava s predavanjima. U rujnu, pak, svi oni razmišljaju, nakon odmora, o svojim novim radnim obvezama. Utvrđeno vrijeme najbolje je moguće. Drago nam je da se poklopilo s jednim od najznačajnijih nadnevaka iz naše novije povijesti. Inicijativni odbor (dr. Ivan Čizmić, dr. Ivan Rogić, dr. Mijo Korade, dr. Josip Jurčević i fra Josip Bebić) u relativno kratkom vremenu na Prvi hrvatski iseljenički kongres okupio je iz Hrvatske i iseljeništva mnoge poznate javne i kulturne djelatnike, ugledne znanstvenike i crkvene velikodostojnike te mnoge pripadnike drugoga naraštaja hrvatskih iseljenika.

Koji je povod održavanju Kongresa?

Jedan od važnijih povoda pristupanje je Hrvatske Europskoj uniji. Članovi Inicijativnoga odbora procijenili su kako će to potaknuti znatne promjene u hrvatskom društvu. Osim toga svjesni smo da je u tom kontekstu potrebno što prije izraditi novu strategiju spram hrvatskoga iseljeništva. Držimo kako bi se domovinska politika trebala posebno razvijati prema zemljama u kojima je najbrojnije hrvatsko iseljeništvo.

Apsurdno je da imamo višemilijunsko iseljeništvo, a njegova je snaga na gospodarskome, znanstvenom i kulturnome planu praktično zamrznuta. Važno je upozoriti da to iseljeništvo, usprkos mnogim promjenama, nije izgubilo rodoljubni osjećaj, kao i potrebu i želju da pomogne Hrvatskoj. Pred otvaranjem smo Svjetskoga nogometnog prvenstva u Brazilu. Bez prinosa braće Kovač i igrača koji u hrvatsku reprezentativnu vrstu dolaze iz iseljeništva ili BiH, koja je i zemlja Hrvata, zasigurno ne bismo postigli takav uspjeh.

Što time želite naglasiti?

Tim primjerom trebali bismo se koristiti i na mnogim drugim poljima. Iseljeništvo i domovinska Hrvatska morali bi biti jedno tijelo, jedna duša u mnogim drugim područjima djelovanja. Nameće se pitanje zašto sličnu suradnju ne bismo mogli Sopta Hrvati u Kanadiostvariti s hrvatskim znanstvenicima u svijetu. Zašto ne privući drugi naraštaj Hrvata koji uspješno rade, primjerice, u bankarskim sustavima SAD-a, Kanade i Australije.

Kako taj drugi naraštaj zainteresirati za Hrvatsku?

Pripadnicima drugoga naraštaja nije dovoljno reći – vratite se. Nije dovoljno ponavljati iste mantre – Hrvatska je vaša domovina, Hrvatska je lijepa. Potrebno je osigurati kvalitetne uvjete za rad, ne samo njima nego i mladima u Hrvatskoj da ne odlaze u svijet.

Imamo li snage za tako nešto?

Znanja i potencijala imamo. Međutim, problem je što u Hrvatskoj nema čvrste političke volje da to ostvarimo. Unatoč tomu, moramo stalno na različite načine raditi na tome. Svrha je kongresa dati javnosti na uvid čitav taj veliki potencijal hrvatskih iseljenika u znanosti, gospodarstvu, kulturi i športu. Dakle ciljevi su osmisliti nove strategije i umrežavanje domovinske i iseljene Hrvatske.

Treba nastojati da hrvatski iseljenici postanu subjekt svih političkih, gospodarskih i kulturnih događanja kako bi dali prinos izgradnji moderne i suvremene države. Nepobitna je činjenica da su pojedinačno vrlo uspješni, da su se dobro integrirali u zemljama u kojima žive. Kao takvi najbolje je da upravo oni posluže kao most suradnje između njihove nove domovine i Hrvatske.

Kad je počelo lutanje u pogledu iseljeništva?

Misija iseljenika, kao poklisara Hrvatske, 90-ih godina je završena. Tu su ulogu, proglašenjem neovisnosti i obranom od srpske agresije te dizanjem na noge Hrvatske, preuzela službena predstavništva države. Sada je, stoga, potrebno analizirati koje su se glavne promjene dogodile u iseljeničkim zajednicama, koje su poteškoće nastale, posebno u čuvanju i osmišljavanju etničkoga i kulturnoga identiteta.

Svi bolji poznavatelji stanja u iseljeništvu svjesni su da je došlo do velikih promjena, ne samo generacijskih. Djeca iseljenika koji su napustili zemlju nakon Drugoga svjetskog rata i sloma hrvatskoga proljeća preuzimaju vođenje hrvatskih zajednica. Njihovi pogledi i razmišljanja prema Hrvatskoj u odnosu na roditelje radikalno su drukčiji.

Jedna o tema posvećena je hrvatskoj inozemnoj pastvi?

Poznato je da je Katolička crkva najviše doprinijela očuvanju vjerskoga i nacionalnoga identiteta iseljenika, stoga je posve razumljivo da se rasvijetli pitanje hrvatske inozemne pastve. Uloga crkve promijenila se ponajviše zbog dolaska drugoga i trećega naraštaja iseljenika koji slabo govore hrvatski jezik, ali kao pripadnici hrvatskih iseljenika dolaze u crkvu.

Kako ocjenjujete institucionalnu suradnju s iseljeništvom?

Na kongresu ćemo kritički upozoriti na manjak institucija, ureda i služba, koji su potrebni za odgovornu politiku prema Matica iseljenikaiseljeništvu. Ako analiziramo sadašnje djelovanje institucija, lako se može doći do zaključka da je njihov rad ostao uglavnom u skromnim okvirima prije 90-ih. Moramo osmisliti nove modele suradnje, posebno s iseljenicima koji se ne namjeravaju vratiti u Hrvatsku.

Potrebno im je pomagati u izgradnji samosvijesti o identitetu, njegovanju tradicije i povezivanju s domovinom. U svijetu imamo dva sveučilišta, u Australiji i Kanadi, gdje postoje katedre za izučavanje hrvatskoga jezika i kulture. Zašto ti primjeri ne bi poslužili za osnivanje sličnih katedara u Argentini i Čileu, gdje postoje velike hrvatske zajednice, čak četvrtoga naraštaja. Mislim da bi iseljenici bili oduševljeni tom idejom te da bi dali prinos za ostvarenje takvih ciljeva.

Od sveukupne suradnje čini se da ima najviše kulturne?

I u području kulture potrebna je kvalitetnija suradnja. Postoje znatne mogućnosti. Primjerice moglo bi se prirediti smotre hrvatskoga filma u velikim zajednicama ili dane hrvatske kulture na kojima bi gostovali književnici i umjetnici. Nadamo se da će kongres još jednom pokazati kako hrvatski iseljenici ne gledaju na Hrvatsku kroz profit, zbog čega su često neopravdano osuđivani, pa im se predbacivalo da ne plaćaju u Hrvatskoj porez, a odlučuju tko će voditi Hrvatsku. Na kongres, uz ine, dolaze i troje članova australske akademije, koji sami plaćaju troškove.

Kakva je podrška održavanju Kongresa?

Dobili smo podršku Hrvatskoga sabora, zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, HBK i BK BiH, te zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića. Posebni gost je ravnatelj Ureda pri Vijeću za pastoral selilaca i izbjeglica pri Svetoj Stolici msgr. Edward Robinson Wijesinghe.

Tko financira održavanje Kongresa?

Kongres se financira iz donacija od čega dobar dio iz iseljeništva. Iz proračunskih sredstava nismo dobili ni lipe.

Vjerujem da to nije bilo nimalo lako?

Ponosni smo na uspjeh iz više razloga. Svjesni smo da postoji velika apatija i neslaganje u redovima hrvatskoga iseljeništva prema državnim vlastima Republike Hrvatske, odnosno njihovoj politici prema iseljenicima. To se ne odnosi samo na aktualnu koalicijsku vladu, predvođenu SDP-om, nego i na prijašnje vlade. Nepobitna je činjenica da je jedina suvisla politika prema iseljenicima vođena u vrijeme dr. Franje Tuđmana, prvoga hrvatskog predsjednika, i ministra obrane Gojka Šuška. To je vrijeme kada je više od 20 posto članova Ministarstva vanjskih poslova bilo iz iseljeništva, među kojima visokoobrazovani pojedinci i pripadnici druge generacije.

Na koja se izlaganja može već sada upozoriti?

To nije baš zahvalan posao, ali kad već pitate, mislim da će biti zanimljivo izlaganje don Markušića o investicijskoj politici u Hrvatskoj, Marijana Babića o ulozi dijaspore u gospodarskome rastu Hrvatske, naročito Adele Poprzenović, mlade znanstvenice koja je kao izbjeglica završila u Švedskoj.

Na osnovi istraživanja tvrdi da hrvatski iseljenici godišnje šalju novčanih priloga u iznosu od milijardu i dvjesto šezdeset milijuna dolara. Ako se tome dodaju i druga ulaganja, svota se penje, ne ćete vjerovati, na 6,5 milijarda, što je uz turizam najveći oslonac hrvatskome gospodarstvu.

Dakle postoji svijest o znatnome potencijalu koji se otvorio članstvom u EU?

Naravno. Uvjereni smo da je nakon ulaska u EU došlo vrijeme da iskoristimo i objedinimo znatan znanstveni i gospodarski potencijal u izgradnji moderne i suvremene Hrvatske. Zaključio bih parafrazirajući dr. Franju Tuđmana: Hrvatska će biti onakva kakvu ju mi izgradimo!

Marko Curać
Hrvatski tjednik

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Pregled

Grčka će modernizirati svoju flotu F-16, Hrvatskoj nude 12 zrakoplova u starijoj verziji

Objavljeno

na

Objavio

Američki State Department odobio je paket nadogradnje F-16 zrakoplova Grčkih (Helenskih) zračnih snaga za koji se pretpostavlja da bi Grčku koštao oko 2,4 milijarde dolara.

Konkretno, tim bi se paketom nadogradila grčka flota F-16-ica u Block 30, Block 50, Block 52+ i Block 52+ Advanced konfiguracijama, a svi bi se nadogradili na najnoviju F-16V (Viper) konfiguraciju.

Prema američkoj Agenciji za obrambenu suradnju, u paketu su ponuđene sve nužne komponente da se 123 F-16C i F-16D borbena zrakoplova (od ukupno 155 koliko ih se nalazi u sastavu Grčkih zračnih snaga prema podacima World Air Forces) moderniziraju na F-16V standard koji je kompanija Lockheed Martin prvi put predstavila 2012. godine. To znači da bi po zrakoplovu Grčka modernizaciju platila nešto manje od 20 milijuna dolara, piše Defense news, prenosi jutarnji list

– Ova nadogradnja bi Grčkoj pomogla da odvrati potencijalne regionalne prijetnje, da ojača svoju obranu i da provodi protu-terorističke operacije – stoji u objavi Agencije za obrambenu suradnju.

Ova vijest objavljena je tijekom posjeta grčkog premijera Aleksisa TsiprasaWashingtonu, gdje se se susreo s predsjednikom SAD-a, Donaldom Trumpom. Američki predsjednik, poznat po oštroj kritici država članica NATO pakta koje ne troše najmanje 2% svojeg BDP-a na obranu na što ih pakt obvezuje, očekivano je pohvalio Grčku zbog želje da modernizira flotu.

– Oni moderniziraju flotu svojih F-16 zrakoplova. A to je fantastičan zrakoplov – rekao je Trump prije sastanka s Tsiprasom, a prenosi Drive Warzone.

Ako do modernizacije zaista dođe grčki F-16 dobili bi novi APG 83 aktivni elektronički radar (AESA), nove kompjutore, nove sustave navigacije, nove multifunkcionalne displeje, napredniji sustav podatkovne veze i tako dalje…

Inače, na F-16V standard već se počela modernizirati flota F-16-ica Zračnih snaga Tajvana, a nova 22 F-16V naručio je Bahrein koji će to u kompletnom paketu opreme i obuke platiti 2,78 milijardi dolara.

Na kraju, podsjetimo da su i Grčka i SAD dale ponude za prodaju 12 borbenih zrakoplova Hrvatskoj, uz to da su Grci ponudili F-16 Block 30 varijantu, dok su Amerikanci ponudili potpuno novu F-16 Block 70/72 varijantu, vrlo sličnu gore spomenutom F-16V standardu na koji bi se nadogradili grčki lovci. Uz njih su pondu dali i Izraelci (riječ je, navodno, o njihovim Barak i Braaket varijantama F-16 zrakoplova) te Šveđani koji su ponudili svoje JAS 39 Gripene C/D.

Vojni analitičar Jan Ivanjek za Globus je procijenio da bi u slučaju da Hrvatska kupi grčke F-16-ice, naša država osigurala prevlast u zraku na 10 do 15 godina, nakon čega bi njihovu eventualnu modernizaciju na F-16V standard platila do 50 milijuna dolara po komadu. Novi američki F-16 block 70/72 borbeni zrakoplovi bi pak Hrvatsku koštali oko 90 milijuna dolara po komadu, s obukom i logistikom, procjenuje Ivanjek.

 

F-16 Block 70 pruža Hrvatskoj apsolutnu zračnu dominaciju za narednih 40 godina

facebook komentari

Nastavi čitati

Razgovor

Stier: Posjet će otvoriti nove perspektive za naše tvrtke koje rade na ruskom tržištu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Arhiva

Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović u službenom je posjetu Rusiji gdje je u Sočiju održala sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Prvi je to službeni posjet jednog hrvatskog predsjednika Ruskoj Federaciji od 2009. Nakon razgovora potpisan je niz zajedničkih akata između dvije države koji bi trebali poboljšati odnose dviju država.

Više o ovom susretu i hrvatsko-ruskim odnosima u Studiju 4 govorio je saborski zastupnik HDZ-a Davor Ivo Stier. “Mislim da je jako dobro da je došlo do susreta na ovoj razini. Intencija je bila da otvorimo i proširimo jedan kanala dijaloga s Ruskom Federacijom. Jasno, u taj dijalog ulazimo s pozicije članice Europske unije i NATO-a, ali isto tako želimo uvažavati ulogu koju Ruska Federacija ima na međunarodnoj sceni, pogotovo na jugoistoku Europe.

Naravno, nije tu samo pitanje sigurnosne situacije. Ima tu niz pitanja, gospodarskih i tako dalje. Dakle, taj kanal je potreban i potvrđen je posjetom predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović”, rekao je Stier.

Govorilo se i o očekivanjima od gospodarskog foruma u Moskvi, za koji vlada veliki interes s obje strane i očekuju se konkretni rezultati. Radi se dosad o najjačem gospodarskom izaslanstvu koje prati predsjednicu, a uz predstavnike 90-ak hrvatskih tvrtki s ruske strane je potvrđeno sudjelovanje 245 tvrtki. Stier je istaknuo kako taj forum može otvoriti nove perspektive za naše tvrtke koje rade na ruskom tržištu.

Rekao je i da je rusko tržište od oko 140 milijuna stanovnika iznimno važno za hrvatske tvrtke te da je dobar pokazatelj za to rast izvoza u prvih sedam mjeseci od 10 posto u odnosu na isto razdoblje 2016. godine. “Postoji jedno područje koje nije obuhvaćeno sankcijama, tu postoje legitimni interesi i mislim je je s te strane ovaj posjet važan pogotovo jer se na tržištima poput ruskog jako gleda kakvi su politički odnosi. Kada se vidi da je šeficu hrvatske države primio predsjednik Putin to je isto jedan politički signal i gospodarskim subjektima, kazao je. “Alternative dijalogu nema i dobro da je Hrvatska išla ovim putem. Meni je drago da je došlo do ovakvog razgovora na najvišoj razini”, istaknuo je.

Bilo je riječi i o sektoru energetike. Putin je u jučerašnjem razgovoru istaknuo da je Hrvatska je veliki uvoznik ruskih naftnih derivata, da je prošle godine kupila je 350 tisuća tona nafte te da Rusija zadovoljava gotovo pola hrvatskih potreba za plinom. “Za Hrvatsku je to od strateške važnosti. Hrvatska država ima interes da se izgradi LNG terminal. On je važan zbog geostrateških prilika, zbog diverzifikacije nabave plina i razvijanja tržišta. Hrvatska mora na tome ustrajati”, rekao je.

Kad je riječ o Agrokoru, očekivalo se da će to biti jedna od glavnih tema, međutim sudeći prema izjavama, to i nije bilo baš tako, rečeno je. Putin je samo rekao da na hrvatskom tržištu uspješno djeluju ruske banke te da Sberbank i VTB sudjeluju u programu financijskog ozdravljenja Agrokora. “Nije neočekivan takav scenarij. Nije to forma gdje ćete vi ući dublje u razgovor o takvoj problematici”, komentirao je ovo vruće pitanje Stier.

Govorilo se i o tome da je predsjednica RH predsjedniku Putinu ponovila ono što je već rekla u Varšavi vezano uz Inicijativu tri mora, a to je kako ona nije usmjerena niti protiv Rusije, niti Njemačke, a niti Europske unije. Bilo je riječi i o ukrajinskoj krizi, a jedna od tema bio je i problem onečišćenja za koje je odgovorna rafinerija u Slavonskom brodu, a koja je u vlasništvu ruske kompanije Zarubežnjeft.

“Sama činjenica da je do ovog sastanka došlo i da će doći do uzvratnog posjeta pokazuje da imamo tu dinamiku posjeta na visokoj razini i to je upravo ono što smo htjeli, a to je imati otvoren kanal komunikacije s Ruskom Federacijom na najvišoj razini. Rusija je veliki igrač na svjetskoj sceni, a nas pogotovo zanima stabilnost jugoistoka Europe i zbog toga moramo imati otvoreni kanal s Ruskom Federacijom”, naglasio je Stier.

Predsjednica: Predstavila sam Putinu Inicijativu triju mora i pozvala ga u Hrvatsku

facebook komentari

Nastavi čitati