Pratite nas

Vijesti

Psi rata: U Srbiji niču tvrtke za obuku plaćenika

Objavljeno

na

Prema procjenama BIA-e, srbijanske Sigurnosno-informativne agencije, “nekoliko desetaka građana Srbije” prešlo je put od 2000 kilometara kako bi ratovali u Siriji, pišu mediji u Srbiji. Dragan Marković, zamjenik ravnatelja BIA-e, smatra da odlazak srpskih državljana u ratove u Africi ili Aziji, posebice u islamskim zemljama, postaje sigurnosna prijetnja za Srbiju i za regiju zbog rizika od ekstremnih ideologija i terorizma. Povratnici s ratišta podrijetlom s Balkana posebna su prijetnja zbog svoje europske fizionomije i stručnjaci za terorizam nazvali su ih “bijela Al Qa’ida” koja je vrlo opasna jer se ne ističu izgledom u europskim zemljama ili SAD pa mogu neprimjetno i dugo pripremati akcije. U BIA-i kažu da se na međunarodnoj razini razmatra prijedlog da se povratak ratnika u svoju zemlju spriječi oduzimanjem državljanstva.

Bijela Al Qa’ida

Član srpske vlade Rasim Ljajić najavljuje kako će njegova stranka Socijaldemokratska partija Srbije predložiti u Skupštini izmjenu kaznenog zakona prema kojemu se ratovanje državljana Srbije u inozemstvu kažnjava kao teško kazneno djelo – organizatori bi dobili pet, a borci tri godine zatvora. Vojni analitičar Miroslav Lazanski smatra da bi Srbija “zbog svog heterogenog sastava stanovništva kada je u pitanju vjera, morala donijeti jednu takvu zakonsku odredbu”.

– U Srbiji postoje tvrtke koje obučavaju i šalju ljude na različita mjesta u kojima se ratuje, kao što su Irak i Afganistan. To traje već nekoliko godina, a procjenjuje se da je već nekoliko tisuća ljudi našlo “posao” na taj način – kazao je Petrović, a islamolog Ivan Kostić podsjeća kako su “psi rata” vrlo često “promotori najradikalnijih političkih i ideoloških opcija i tim predstavljaju prijetnju za cijelu regiju”. Sigurnosne stručnjake zabrinjava što centri za novačenje više neće ni biti nužni jer je internetom diljem svijeta moguće vojačiti ljude koji žele u rat zbog vjerskog fanatizma ili novaca.

Srbija je zabrinuta i zbog odlaska njihovih državljana iz Sandžaka u Siriju pa srpski mediji tvrde da se u Siriji trenutačno bori tridesetak ratnika džihada iz Sandžaka, a to je za vojnog analitičara Aleksandra Radića “ozbiljan slučaj, jer znači da na Balkanu postoji organizacija koja može na ratište poslati jednu kritičnu masu ekstremista”.

Lijesovi u Novom Pazaru

– Kad je riječ o terorizmu, onda nije važna statistika i ne govorimo o tisućama ljudi, problem su pojedinci, a ako imate nekoliko desetaka ili stotina pojedinaca koji su spremni otići u tuđi rat u Siriju zbog svojih vjerskih uvjerenja, onog trenutka kada se vrate kući to postavlja pitanje naše sigurnosti – pojašnjava Radić dodajući kako se od takvih osoba “mogu novačiti pripadnici klasičnih terorističkih organizacija koje bi mogle predstavljati sigurnosni problem za cijelu regiju”. Makedonski analitičar, Goran Mitevski tvrdi da Zapad posebno strahuje od mogućnosti novačenja potencijalnih terorista sa Sandžaka, Kosova i BiH koji su se vratili s iračkog ratišta.

Rasim Ljajić i sam sa Sandžaka, tvrdi da ima informacija o ljudima iz tog kraja Srbije koji su odlazili u Siriju u rat na strani islamista, a neki su vraćeni u lijesu i pokopani u Novom Pazaru.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Sudac Mislav Kolakušić u intervjuu za Hrvatsku danas tvrdi: Lex Agrokor je protuustavan

Objavljeno

na

Objavio

Ivica Todorić nakon mjeseci šutnje obratio se javnosti i vrlo oštro kritizirao Vladu te zaprijetio tužbama, ali i otkrivanjem svoje istine. S obzirom na težinu optužbi protiv Vlade i hrvatske države, Hrvatska danas provjerila je kod istaknutog suca zagrebačkog Trgovačkog suda Mislava Kolakušića imaju li osnove neke od Todorićevih tvrdnji.

Je li lex Agrokor u skladu s Ustavom? Ako nije, zašto?

Njime su prekršene temeljne odredbe Ustava RH o pravu vlasništva, slobodi poduzetništva i jednakosti svih pred zakonom. Ustav kaže da se prava stečena ulaganjem katpitala ne mogu umanjiti zakonom, itd. Ova prava su utkana i u temelje europskog i međunarodnog prava. Zakonom se narušava temeljni princip jednakomjernosti namirenja vjerovnika, jer je uveo mogućnost da se pojedini vjerovnici namiruju u cijelosti i za stare i nove obveze, a drugi samo djelomično.

Može li Todorić povući svoj potpis (zakon ne bi bio aktiviran da on nije pristao na prinudnu upravu)?

Postupak je pokrenut i sada više nema nazad. Zakon je tako napisan da postupak nije mogao pokrenuti nitko drugi bez suglasnosti uprave dužnika. U ovaj postupak su nažalost uvučene i tvrtke povezane s Agrokorom koje ni po jednom kriteriju nisu ostvarivale uvjete za stečaj, a sada je založena njihova imovina i priča bi mogla završiti na način da stranci postanu vlasnici naših polja i pitke vode.

Todorić prijeti tužbama, kakve su mu šanse ako se obratu sudovima izvan RH? Koji bi mogli imati nadležnost? Postoje li slični slučajevi u EU ili šire?

Nisam upoznat sa sličnim slučajevima. Ni jedna ozbiljna demokratska država ne bi donijela tako loš zakon koji omogućuje da je svi tuže i da na kraju njeni građani bez ikakvog razloga snose posljedice. Svakako bi se mogao obratiti sudovima RH te Europskom sudu za ljudska prava pred kojim se ostvaruje i zaštita prava vlasništva pravnih osoba, odnosno poduzetnika.
Ova situacija neodoljivo podsjeća na Zakon o predstečajnim nagodbama koji je također pisan za vrlo uski krug poduzetnika kojima se omogućilo da otpišu dugove temeljem nepostojećih potraživanja, da bi im na kraju blade drugi oteli carstva. Dakle, oni koji su na početku bili skupa na kraju su se jako ljutili jedni na druge.

Ivica Todorić je još uvijek vlasnik Agrokora, a s time ima i sva vlasnička prava. Tko će u ovom slučaju nadoknaditi gubitke (izravne i neizravne) nastale za vrijeme prinudne uprave?

Upravo tako, nije došlo do promjene vlasništva, ali je došlo do promjena u pravu upravljanja, a to je bit samog vlasništva. Ovdje se radi o kompliciranim pravnim odnosima. Međutim, potrebno je istaknuti da nije donošen posebni zakon, već da su primjenjeni postojeći instituti predstečaja i stečaja, RH i njezini građani ne bi bili izloženi riziku dvostruke štete.

Može li imati utjecaja eventualni kazneni postupak prema Todoriću i pravomoćna presuda protiv njega na tužbe koje on pokrene pred sudovima izvan RH?

Pravomoćna presuda bi mogla imati značajan utjecaj u parničnim i arbitražnim postupcima iako ne i odlučujući.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

Pero Kovačević: Kako je šaptom izbrisano kazneno djelo ugrožavanja državne neovisnosti

Objavljeno

na

Objavio

U važećem Kaznenom zakonu više nema kaznenog djela: “Ugrožavanje državne neovisnosti

Članak 137.

Građanin Republike Hrvatske koji pokuša Republiku Hrvatsku dovesti u položaj podređenosti ili ovisnosti prema kojoj drugoj državi, kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine. ”

Izbrisano je potiho, bez bilo kakve javne rasprave – da čak u obrazloženju nije navedeno zašto se i zbog čega ukida ovo kazneno djelo. Izbrisano je sračunato “složnim rukama” zastupnika SDP-a i HDZ-a, jer treba voditi računa o “svojim dužnosnicima”da jednog dana ne bi kojim slučajem bili odgovorni i odgovarali za svoja “djela”.
Eto,vidite -kad je riječ o zaštiti i sprečavanju kaznene odgovornosti njihovih bivših i sadašnjih dužnosnika odmah se slože.

facebook komentari

Nastavi čitati