Pratite nas

Politika

Pupovcu prijeti nestanak s političke scene

Objavljeno

na

“Jeste li za to da se zastupnici iz redova nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru biraju na temelju općeg prava glasa, kao svi ostali zastupnici?” glasi neslužbena i radna verzija pitanja referenduma koje predstavnici desnih udruga i inicijativa namjeravaju organizirati.

Cilj referenduma je izmjena Izbornog zakona RH, kako se manjinski zastupnici više ne bi birali na posebnim listama, a glavna meta su Milorad Pupovac i zastupnici Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS).

“Pupovac već godinama ucjenjuje hrvatske vlade, a zapravo provodi politiku Srbije i drži čitavu Hrvatsku u šahu.

Konzultacije

Zato sada traju široke konzultacije nevladinih i braniteljskih udruga, kao i nekih političkih o organiziranju referenduma, kojim želimo zaustaviti situaciju u kojoj o Hrvatskoj odlučuju zastupnici koji su izabrani s nekoliko stotina glasova i sebe ne doživljavaju kao pripadnike hrvatskog političkog tijela”, potvrdio je Anto Đapić, načelnik ratnog stožera HOS-a, a sada vijećnik u Gradskoj skupštini Osijeka.

Prema njegovim riječima, organizatori se trenutno konzultiraju s ustavnim stručnjacima oko verzije referendumskog pitanja, ali i organizacije, jer se potpisi planiraju prikupljati na 1500 lokacija u Hrvatskoj.

Navodno nema opasnosti ni da Ustavni sud zabrani referendum jer su promjene izbornog zakonodavstva legalne, a organizatori ne bi izbacili manjinske predstavnike iz Sabora, nego bi bili birani s lista svih stranaka. Dakle, ostalo bi osam zastupnika nacionalnih manjina, međutim, zbog malobrojnosti njihovih birača, vjerojatnije je kako bi u Sabor ulazili Srbi, Mađari ili Talijani koji su na listama SDP-a, HDZ-a ili IDS-a. Sličan prijedlog nekad je podnio SDP-ov Mato Arlović, danas ustavni sudac, ali je odustao nakon žestokih kritika.

Novi sukobi

Đapić je prošli tjedan na televiziji N1, prilikom rasprava o HOS-ovoj ploči u Jasenovcu (koja je u međuvremenu premještena u Novsku), zaprijetio kako postoji “plan B” – ako se stvar ne razvije kako očekuju, u tijeku su intenzivne pripreme za raspisivanje peticije za referendum “da se promijeni izborni zakon prema kojem manjinci neće moći na ovako nakaradan način zlorabiti svoju poziciju, dobivati saborske mandate po povlaštenom položaju da bi kasnije dijeliti hrvatsko društvo jer Pupovac nanosi probleme i dijeli hrvatsko društvo”.

Nekoliko dana ranije Željka Markić, čelnica udruge U ime obitelji, rekla je kako ne treba micati ploču u Jasenovcu podignutu hrvatskim braniteljima već treba promijeniti izborni zakon. “A onda, jednog dana, kad će hrvatski građani, zahvaljujući poštenom i demokratskom izbornom zakonu po mjeri 21. stoljeća – neće predstavnik nacionalne manjine moći odlučivati o proračunu ili Vladi RH – kao što to ne može činiti niti u jednoj od država EU”, izjavila je Željka Markić 30. kolovoza.

Prema tumačenju ustavnih sudaca, da bi se promijenio Ustav treba prikupiti 10 posto potpisa birača što iznosi 404.252. Anto Đapić je uvjeren kako će referendum za promjenu izbornog zakona potpisati najmanje pola milijuna građana. “Nećemo smanjivati ničija prava, ali želimo da o Hrvatskoj odlučuju politički Hrvati, a ne manjinski političari”, zaključio je Đapić.

Obistine li se ove najave, slijede novi politički sukobi.

Krši li referendum pravo manjinama?

Po svemu sudeći, referendum o izmjeni izbornog zakonodavstva bi mogao proći jer ne krši prava manjina, prve su reakcije iz pravnih krugova.

“Ovako na prvu, rekla bih kako se ovime ne ugrožavaju prava manjina, pod uvjetom da manjine i ubuduće imaju zagarantirana mjesta u Saboru. Ali, najprije treba pričekati konkretan prijedlog”, komentirala je Sanja Barić, ustavna pravnica iz Rijeke, i dodala:

“U ime obitelji su i pri formuliranju referendumskog pitanja o braku pokazali znanje i to im treba priznati, premda se zalažem za potpuno drukčije vrijednosti i politike”.

Peđa Grbin, SDP-ov zastupnik, slično razmišlja: “Treba vidjeti kako će formulirati prijedlog, ali Ustav ne zabranjuje izmjene Izbornog zakona”, piše jutarnji list

Trolični Pupovac u škripcu

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Politika

Željko Glasnović žestoko u Saboru: ‘Prošlost nije prošla’

Objavljeno

na

Objavio

U Saboru je i današnje zasjedanje započelo stankama. Govorilo se o poplavama i sanaciji, a jedan od zastupnika koji je zatražio stanku je i Željko Glasnović koji se pak osvrnuo na sasvim drugu temu. 

Žestoko je kritizirao način na koji se troši novac u Saboru poručivši:

“Rekao je jedanput Orwell ‘prošlost nije prošla’. Prošlost je i čista analitika s kojom se danas manipulira. Specijalni rat se vodi protiv Hrvatske i izvan Hrvatske. Je li Sabor predao svoje arhive tamo gdje je trebao? Je li SOA predala arhive potpisnika udbaša koji ima dosje u Beogradu? U Saboru imate dokumente gdje je dano po stotine tisuća eura tamo gdje god se pomokrio partizan. Pa neki rujanski, pariški dogovori po 80 tisuća kuna, pa deset, dvadeset dokumenata gdje su se isplaćivale stotine tisuća kuna. To su sve potpisivali neki tajnici. Pa neki koji imaju kodna imene”Degenerik” ili “Filter 57″. Istovremeno, nisu mogli isplatiti ljudima koji rade prekovremeno u Saboru”, poručio je među ostalim saborski zastupnik iz redova Nezavisnih za Hrvatsku, Željko Glasnović.

U Saboru su zatražene i stanke zbog katastrofalnih poplava u Hrvatskoj.

“Šokantan je podatak da je prijavljeno 2,3 milijarde kuna šteta, a da je u proračunu osigurano samo 20 milijuna kuna. Od 2000. do 2007. štete su bile ukupno 1,3 milijarde kuna, a ove godine imamo 2,3, a godina još nije završila. Sitniš koji je predviđen za obeštećenje građana nipošto nije dovoljan”, rekao je Ivan vilibor Sinčić iz Živog zida.

“Hajdemo razgovarati što treba činiti? Održavati poljoprivredne površine, poljoprivredne kanala i prosjeke u šumama. To se ne čini na privatnim površinama, a bome ne čini ni država. Uloga nas svih je da ublažimo ako već ne možemo spriječiti, a mi u Saboru možemo to činiti preko zakona”, rekla je Anka Mrak Taritaš iz Kluba GLAS-HSU.

“Naravno da ljudima kojima je voda ušla u kuću to nije velika utjeha, no na tom velikom projektu zaštite i obrane od poplava se radi i vjerujem da će Vlada naći rješenje”, istaknula je Marija Jelkovac iz HDZ-a.

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Predsjednik Vlade Andrej Plenković: Ponosni smo na 25 godina članstva Hrvatske u Ujedinjenim narodima

Objavljeno

na

Objavio

MVEP

U okviru 72. zasjedanja Opće skupštine UN-a, predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković sudjelovao je na prijemu za šefove izaslanstava koji je priredio predsjednik SAD-a Donald Trump, a održao je i niz bilateralnih susreta.

U povodu obilježavanja 25. obljetnice članstva Republike Hrvatske u Ujedinjenim narodima, predsjednik Vlade Plenković otkrio je danas spomen-ploču o spomeniku „Mir“, kipara Antuna Augustinčića.

Kip „Mir“ je poklon Republike Hrvatske Ujedinjenim narodima, a jedan je od simbola sjedišta UN-a u New Yorku. Izrađen je 1954. godine, visok 5,5 metara, težak 5 tona, na postolju od 10 metara izrađenom od bračkog kamena, a Vlada Republike Hrvatske ove ga je godine restaurirala.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio je da spomenik jahačice, koja u ruci drži maslinovu grančicu i globus, simbolizira Ujedinjene narode kao organizaciju koja treba jamčiti svjetski mir, stabilnost i suradnju. Dodao je da se ovim kipom, kao i  Meštrovićevom „Djevojkom s lutnjom“, koju je Hrvatska poklonila 2000. godine, daje obol kulturnoj baštini Ujedinjenih naroda.

„Ponosni smo na 25 godina članstva u Ujedinjenim narodima“, istaknuo je Plenković.

Naglasio je da je 22. svibnja 1992. godine, kada je Hrvatska primljena u UN i kada je prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman bio u New Yorku tim povodom, za generaciju koja je dočekala svoju neovisnost i samostalnost bio završni čin procesa međunarodnoga priznanja Hrvatske. Ocijenio je da se Hrvatska u tih 25 godina kvalitetno pozicionirala u Ujedinjenim narodima, odradila mandat u Vijeću sigurnosti, u Ekonomskom i socijalnom vijeću, u Vijeću za ljudska prava i u Komisiji za izgradnju mira.

 

„Sudjelovali smo u brojnim misijama Ujedinjenih naroda. Nakon što smo bili primatelj sigurnosti, sada smo oni koji pridonose svjetskom miru, u partnerstvu s regionalnim organizacijama poput NATO-a, Europske unije i drugih. Nastojimo dati doprinos odgovoru na mega-trendove s kojima je svijet u ovom trenutku suočen“, poručio je Plenković.

Izvijestio je da je jučer Hrvatska dala i svoj doprinos novoj inicijativi francuskog predsjednika Emmanuela Macrona o Globalnom paktu za okoliš, koji predstavlja nastavak na Pariški sporazum.

„Hrvatska se ponaša odgovorno, stojimo iza vrijednosti međunarodnog prava, dobrosusjedstva i miroljubivog rješavanja sporova“, kazao je Plenković.

Na novinarski upit je li na prijemu koji je za šefove izaslanstava priredio predsjednik SAD-a Donald Trump imao prigodu s njim razgovarati, predsjednik Vlade kazao je da je s njim, kao i drugi šefovi izaslanstava, razgovarao protokolarno, kratko i srdačno. Pojasnio je da je tradicionalan običaj da i Europska unija i SAD organiziraju prijeme u okviru Opće skupštine.

„Bila je to prigoda za susrete s brojnim državnicima koji su ovdje“, kazao je Plenković.

Sa slovenskim kolegom Mirom Cerarom predsjednik Vlade Andrej Plenković dogovorio je sastanak u Zagrebu za 27. rujna.

„Želimo ostvariti napredak u odnosima između dvije zemlje. Premda je pristup Hrvatske i Slovenije i dalje različit, samo razgovorima i dijalogom možemo doći do rješenja“, naglasio je Plenković.

Ponovio je da je Slovenija Hrvatskoj susjedna i prijateljska zemlja, dodavši da otvorena pitanja koja postoje nisu nepremostiva. Najavio je da će sutrašnjim govorom pred Općom skupštinom ukazati na to kako je Hrvatska do sada vidjela Ujedinjene narode i što je dala kao doprinos te na koji način vidi rješavanje ključnih sigurnosnih izazova i globalnih trendova.

Predsjednik Vlade Plenković održao je i  danas niz bilateralnih sastanaka. Između ostalih, jutros se sastao s predsjednikom Republike Kosovo Hashimom Thaçijem i predsjednikom Predsjedničkog vijeća Vlade nacionalnog jedinstva Libije Faiezom Mustafom Serrajom.

„Libija je jedna od glavnih globalnih tema, a i ministri vanjskih poslova Europske unije imali su poseban neformalni sastanak na tu temu. Želimo stabiliziranje te zemlje, s kojom smo imali razgranatu gospodarsku suradnju. Za Hrvatsku je važno da se sve naše kompanije, koje su 2011. napustile Libiju, tamo vrate te da Hrvatska ponovno otvori svoje veleposlanstvo u Libiji kada se steknu preduvjeti“, kazao je Plenković.

Tijekom dana predsjednik Vlade Plenković susrest će se i s turskim predsjednikom Erdoǧanom, a nakon toga će održati predavanje o hrvatskom pogledu na budućnost Europske unije na Sveučilištu Columbia.

Večeras je predviđen prijem povodom 25. obljetnice članstva Republike Hrvatske u UN-u.

 

facebook komentari

Nastavi čitati