Pratite nas

Vijesti

Pusić promrmljala: ‘Najosjetljivi koji imaju kredit u švicarcima… Ne’š ti najosjetljivije…

Objavljeno

na

Zamjenik ministra financija Boris Lalovac, kazao je na današnjoj sjednici Vlade kako su, vezano uz Zakon o potrošačkom kreditiranju, iz HNB-a dobili jasne parametre za narednih 13 godina te potvrdio da će od 1. siječnja kamate za sve korisnike kredita u švicarcima iznositi 3,23 %.

‘Vlada je pokazala socijalnu osjetljivost i da se zakonskim regulativama može utjecati na određene tržišne elemente kada se treba pomoći najosjetljivijem dijelu građana’, rekao je Lalovac. Na to je ministrica Pusić u bradu promrljala što misli o tom ‘najosjetljivijem’ dijelu građana. ‘Najosjetljivi koji imaju kredit u švicarcima… Ne’š ti najosjetljivije…’, rekla je Pusić.

Nakon sjednice Vlade ministricu smo zamolili da pojasni taj svoj komentar. Odgovorila je kako ne komentira razgovore koji su prisluškivani te dodala kako i oni ‘znaju što sve govore o njima pa ne komentiraju’.

‘KRIMINALCIMA ODUZIMATI IMOVINU’

Na samom početku sjednice, ministar pravosuđa Orsat Miljenić  predstavio je neke prijedloge upućene iz njegova Ministarstva. Tako su članovi Vlade na današnjoj sjednici u Sabor su poslali Nacrt prijedloga o izmjenama i dopunama Zakona o državnom odvjetništvu, Zakona o USKOK-u te Zakona o sudovima za mladež. Što se tiče Zakona o DORHU ministar je rekao kako DORH mora izvještavati Vladu o ključnim predmetima za imovinski interes RH. ‘Kriminalce treba udariti tamo gdje ih najviše boli. Po džepu!’, rekao je ministar misleći pritom na oduzimanje imovine.

Ministar branitelja Predrag Matić izložio je Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. Pravo na opskrbninu članova obitelji branitelja prelazi iz nadležnosti Ministarstva branitelja u institut zajamčene minimalne naknade, a država će na početku godine odrediti visinu tih davanja, a osnovat će se i centri za sveobuhvatnu skrb, tzv. veteranski centri.

POMAŽEMO BUGARSKOJ I FILIPINIMA

Sa 30.000 eura Hrvatska će sudjelovati u pomoći Bugarskoj u prihvatu sirijskih izbjeglica, a s 380.000 kuna pomoći će Filipinima u situaciji u kojoj su se našli nakon razornog tajfuna. Ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić kazala je kako bi valjalo iskazati solidarnost s obzirom na gospodarsku suradnju dviju zemalja.

ODOBRENA SREDSTVA ZA REFERENDUM

Najzanimljivija točka dnevnog reda, svakako je bila ona o odobravanju sredstava za provedbu nadolazećeg referenduma. Odlučeno je da će se Državnom izbornom povjerenstvu odobriti 48 mil kn za provedbu državnog referenduma 1. prosinca.

Ministar uprave Arsen Bauk predstavio je peto izvješće Republike Hrvatske o primjeni Europske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima te je napomenuo kako se Vlada 2009. godine pohvalila da je u statut Grad ušla odredba o korištenju manjinskog jezika. ‘Mislite da će to netko čuti? Onaj tko bi trebao čuti? nadam se’, rekao je na to premijer Milanović.

NOVO ZADUŽIVANJE

Vlada je isto tako danas dala suglasnost za izvanredno zaduživanje u iznosu 1,74 milijarde dolara uz obveznice na 10 godina. Zamjenik ministra financija, Boris Lalovac, kazao je kako se to novo zaduženje odnosi isključivo na vraćanje starih obveza kao što je 1,15 milijardi duga koji početkom 2014. godine dolaze na naplatu.

DNEVNIK.hr

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Sudac Mislav Kolakušić u intervjuu za Hrvatsku danas tvrdi: Lex Agrokor je protuustavan

Objavljeno

na

Objavio

Ivica Todorić nakon mjeseci šutnje obratio se javnosti i vrlo oštro kritizirao Vladu te zaprijetio tužbama, ali i otkrivanjem svoje istine. S obzirom na težinu optužbi protiv Vlade i hrvatske države, Hrvatska danas provjerila je kod istaknutog suca zagrebačkog Trgovačkog suda Mislava Kolakušića imaju li osnove neke od Todorićevih tvrdnji.

Je li lex Agrokor u skladu s Ustavom? Ako nije, zašto?

Njime su prekršene temeljne odredbe Ustava RH o pravu vlasništva, slobodi poduzetništva i jednakosti svih pred zakonom. Ustav kaže da se prava stečena ulaganjem katpitala ne mogu umanjiti zakonom, itd. Ova prava su utkana i u temelje europskog i međunarodnog prava. Zakonom se narušava temeljni princip jednakomjernosti namirenja vjerovnika, jer je uveo mogućnost da se pojedini vjerovnici namiruju u cijelosti i za stare i nove obveze, a drugi samo djelomično.

Može li Todorić povući svoj potpis (zakon ne bi bio aktiviran da on nije pristao na prinudnu upravu)?

Postupak je pokrenut i sada više nema nazad. Zakon je tako napisan da postupak nije mogao pokrenuti nitko drugi bez suglasnosti uprave dužnika. U ovaj postupak su nažalost uvučene i tvrtke povezane s Agrokorom koje ni po jednom kriteriju nisu ostvarivale uvjete za stečaj, a sada je založena njihova imovina i priča bi mogla završiti na način da stranci postanu vlasnici naših polja i pitke vode.

Todorić prijeti tužbama, kakve su mu šanse ako se obratu sudovima izvan RH? Koji bi mogli imati nadležnost? Postoje li slični slučajevi u EU ili šire?

Nisam upoznat sa sličnim slučajevima. Ni jedna ozbiljna demokratska država ne bi donijela tako loš zakon koji omogućuje da je svi tuže i da na kraju njeni građani bez ikakvog razloga snose posljedice. Svakako bi se mogao obratiti sudovima RH te Europskom sudu za ljudska prava pred kojim se ostvaruje i zaštita prava vlasništva pravnih osoba, odnosno poduzetnika.
Ova situacija neodoljivo podsjeća na Zakon o predstečajnim nagodbama koji je također pisan za vrlo uski krug poduzetnika kojima se omogućilo da otpišu dugove temeljem nepostojećih potraživanja, da bi im na kraju blade drugi oteli carstva. Dakle, oni koji su na početku bili skupa na kraju su se jako ljutili jedni na druge.

Ivica Todorić je još uvijek vlasnik Agrokora, a s time ima i sva vlasnička prava. Tko će u ovom slučaju nadoknaditi gubitke (izravne i neizravne) nastale za vrijeme prinudne uprave?

Upravo tako, nije došlo do promjene vlasništva, ali je došlo do promjena u pravu upravljanja, a to je bit samog vlasništva. Ovdje se radi o kompliciranim pravnim odnosima. Međutim, potrebno je istaknuti da nije donošen posebni zakon, već da su primjenjeni postojeći instituti predstečaja i stečaja, RH i njezini građani ne bi bili izloženi riziku dvostruke štete.

Može li imati utjecaja eventualni kazneni postupak prema Todoriću i pravomoćna presuda protiv njega na tužbe koje on pokrene pred sudovima izvan RH?

Pravomoćna presuda bi mogla imati značajan utjecaj u parničnim i arbitražnim postupcima iako ne i odlučujući.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

Pero Kovačević: Kako je šaptom izbrisano kazneno djelo ugrožavanja državne neovisnosti

Objavljeno

na

Objavio

U važećem Kaznenom zakonu više nema kaznenog djela: “Ugrožavanje državne neovisnosti

Članak 137.

Građanin Republike Hrvatske koji pokuša Republiku Hrvatsku dovesti u položaj podređenosti ili ovisnosti prema kojoj drugoj državi, kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine. ”

Izbrisano je potiho, bez bilo kakve javne rasprave – da čak u obrazloženju nije navedeno zašto se i zbog čega ukida ovo kazneno djelo. Izbrisano je sračunato “složnim rukama” zastupnika SDP-a i HDZ-a, jer treba voditi računa o “svojim dužnosnicima”da jednog dana ne bi kojim slučajem bili odgovorni i odgovarali za svoja “djela”.
Eto,vidite -kad je riječ o zaštiti i sprečavanju kaznene odgovornosti njihovih bivših i sadašnjih dužnosnika odmah se slože.

facebook komentari

Nastavi čitati