Pratite nas

Naši u svijetu

Putin Švedsku i Finsku tjera u NATO?

Objavljeno

na

Krimska kriza i vanjskopolitičko ponašanje Moskve nagnali su Finsku i Švedsku da preispitaju svoj dosadašnji neutralni status i suzdržavanje od članstva u NATO savezu. Švedska i Finska su uznemirene zbog ponašanja velikog istočnog susjeda. Zbog ruske aneksije Krima u ove dvije, dosad neutralne skandinavske zemlje, pokrenuta je široka društvena rasprava o preispitivanju obrambenog statusa. Švedski potpredsjednik Jan Björklund je potaknuo raspravu još početkom ožujka tražeći novo definiranje obrambenog principa Švedske. I to kroz ulazak u NATO savez. Švedska i Finska su dosad sudjelovale na manevrima postrojbi NATO-a, ali su demonstrativno inzistirale na svojoj neutralnosti i ostanku izvan vojnog saveza. No izgleda da je Putin malo pomaknuo stajališta. “Već i sama rasprava o eventualnom ulasku u NATO pokazuje da Putinovo djelovanje potiče na razmišljanje u ovim zemljama”, kaže Charles Kupchan, profesor za međunarodne odnose na Sveučilištu u Georgetownu. “Putin je zemljama u susjedstvu utjerao strah u kosti”, zaključuje Kupchan u razgovoru za Deutsche Welle.

Putin bacio oko na Gotland?

Situacija se posebno zakuhala nakon što je Ruska vojska u ožujku provela manevre u blizini švedskog otočića Gotland. Nakon toga je Švedska na Gotlandu stacionirala dva borbena zrakoplova. Još su prošle godine ruski zrakoplovi izveli vježbe simulirajući napad na Švedsku. Tada se uključio čak i alarmni sustav NATO-a za Baltik. Švedska vojska nije reagirala. Švedski su mediji pak počeli spekulirati o tomu da je Putin možda bacio oko na Gotland kao moguće vojno uporište za kontrolu Baltika i prije svega bivših sovjetskih republika Litve, Latvije i Estonije. No sigurnosni stručnjaci, poput Dicka Zandeea s Clingendaelovog instituta za međunarodne odnose u Nizozemskoj, smatraju da su takve procjene pretjerane. On isto tako smatra da Rusija ne bi pretjerano reagirala na eventualni ulazak Švedske i Finske u NATO jer da se, kako smatra Zandee, “ne radi o bivšim sovjetskim republikama”.

Alternative NATO savezu

Švedska i Finska ne bi trebale strahovati ni kad su u pitanju gospodarske sankcije Rusije jer nisu u toj mjeri ovisne o ruskim energentima kao što je to slučaj s nekim drugim članicama Europske unije. Kako smatra Christopher Chivvis sa Sveučilišta Johns Hopkins u Baltimoru, ovim skandinavskim zemljama kao alternativa za ulazak u NATO stoje mnoge druge opcije. Jedna od njih je i pojačano uključenje u vojne vježbe NATO postrojbi. Druga opcija je jačanje “Sjevernoeuropske obrambene suradnje” (Nordic Defense Cooperation), vojnog saveza skandinavskih zemalja Danske, Norveške, Švedske, Islanda i Finske. Stručnjaci poput Chivvisa osim toga vjeruju da bi NATO, u slučaju agresije na Švedsku ili FInsku, bez obzira na činjenicu što ove zemlje nisu članice Atlantskog saveza, reagirao jer se radi o „dugogodišnjim partnerima“.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Održan sastanak s izaslanstvom kulturnog i sportskog društva Cro Vienna

Objavljeno

na

Objavio

U utorak, 19. rujna 2017., Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske održao je sastanak s predstavnicima kulturnog i sportskog društva Cro Vienna iz Beča: Matom Stojanovićem, predsjednikom, Andrijom Bubalovićem, sportskim direktorom, Stjepanom Pranjićem i Željkom Batarilom, članovima Izvršnog odbora.

G. Batarilo i g. Stajanović su ukratko predstavili rad društva Cro Vienna, koje je prepoznato od mnogobrojnih sportskih institucija i djelatnika te od samog svog osnutka sudjeluje u natjecanju u organizaciji austrijskog nogometnog saveza što mu kao klubu iseljeničkog podrijetla daje poseban značaj.

Uz seniore, u društvu djeluje i juniorska selekcija sa više od dvjesto djece. Naglašeno je da Društvo svojim radom značajno doprinosi očuvanju kulturnog identiteta Hrvata u Austriji a aktivnim sudjelovanjem u okrilju austrijskih institucija značajno doprinosi integriranosti Hrvata u austrijsko društvo.

Državni tajnik Milas zahvalio se na naporima i aktivnostima koje vodstvo Cro Vienne poduzima u promicanju hrvatske kulture i identiteta te je naglasio važnost zajedništva Hrvata u Austriji. Istaknuo je kako Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske želi ostvariti što bolju suradnju sa svim hrvatskim udrugama, organizacijama i institucijama koje djeluju širom svijeta, pa tako i Republici Austriji. „Cilj svih naših zajedničkih napora mora biti očuvanje hrvatskog identiteta te unapređenje odnosa i suradnje domovinske i iseljene Hrvatske“ – rekao je državni tajnik Milas.

facebook komentari

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Andrej Plenković s predstavnicima hrvatske zajednice u New Yorku

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Vlade Andrej Plenković jučer se, prvoga dana svog boravka u New Yorku, sastao s predstavnicima hrvatske zajednice u SAD-u, gdje su njega i ministricu vanjskih poslova Mariju Pejčinović Burić došli pozdraviti Hrvati iz New Yorka, Los Angelesa, Houstona, Philadephie, Washingtona.

“Drago mi je da smo prilikom posjeta New Yorku u organizaciji našeg veleposlanstva i konzulata i stalnog predstavništva pri UN-u imali mogućnost susresti se s predstavnicima Hrvata koji žive u SAD-u i to ne samo ovdje u New Yorku nego i iz drugih država.

Čak su došli predstavnici Hrvatskog svjetskog kongresa iz Los Angelesa, Hrvati iz Washingtona, Philadelphie, Houstona, niza gradova”, rekao je Plenković.

“Ovo je trenutak kad želimo okupiti sve one koji žele dati doprinos svojoj domovini”, istaknuo je premijer dodajući kako američki Hrvati to doista čine s puno entuzijazma.

“Rijetke su hrvatske obitelji koje nemaju nekoga na nekom od kontinenata i zato mi je osobno uvijek drago vidjeti tu vrstu topline i želje da i oni više približe sebe domovini, a i da promoviraju Hrvatsku što je to moguće više ovdje u Americi”, rekao je premijer.

Podsjetio je na 25. godišnjicu hrvatskog članstva u UN-u i govor koji je tada održao prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, dok su ministrica vanjskih poslova i hrvatski veleposlanik u Washingtonu Pjer Šimunović pozvali Hrvate u Americi na suradnju.

Upitan uoči govora američkog predsjednika Donalda Trumpa što očekuje od njegovog prvog nastupa u Općoj skupštini UN-a, Plenković je rekao kako bi govor trebao ukazati na glavne smjernice američke vanjske politike.

“Trebao bi pokazati na koji način on i njegova administracija vide multilateralizam, način na koji se prilagodio funkcioniranju međunarodnih odnosa i tu očekujem govor koji će nam u ovom trenutku otkriti glavne konture američke vanjske politike koja onda utječe i na sve ostale”, istaknuo je Plenković.

Dodao je kako je znakovito da ovoga puta u New Yorku neće biti njemačke kancelarke Angele Merkel koja je zauzeta izborima, kao ni ruskog i kineskog predsjednika, Vladimira Putina i Xi Jinpina, pa će tako, zaključio je, Trumpov govor biti dominantna tema i sljedećih nekoliko dana.

Obraćanje premijera Plenkovića Općoj skupštini UN-a predviđeno je za četvrtak.

facebook komentari

Nastavi čitati