Pratite nas

Naši u svijetu

Putin: Zapad je bombardirao Beograd 98., a Rusiju optužuju za agresiju na Krimu

Objavljeno

na

Ruski predsjednik Vladimir Putin, obraćajući se zastupnicima u parlamentu Rusije o događanjima na Krimu, izjavio je da “teritorij Krima pripada Rusiji” napominjući kako Rusija želi graditi dobre odnose sa Ukrajinom.

“Krim je ruski i taj teritorij je u našim srcima i dušama. Ali mi i dalje želimo graditi dobre odnose sa Ukrajinom i sa narodom te zemlje. Naši odnosi sa Ukrajinom će uvijek biti vrlo značajni za nas. Mi ne želimo podijeliti Ukrajinu i uvijek smo poštovali teritorijalni integritet te zemlje”, rekao je Putin. vladimir_putin

Prema njegovom mišljenju, Rusija je samo odgovorila na poziv naroda sa Krima koji je bio u strahu da bi mogli izgubiti ljudska prava i slobode pod vladavinom Kijeva.

“U Ukrajini je bio državni udar i pravi kaos koji vlasti nisu uspjele da iskontroliraju, narod Krima je želio slobodu i svoja prava, i zato su pozvali Rusiju da im pomogne. Mi smo to i učinili, a da nismo, to bi onda bila prava izdaja. Morali smo da odgovorimo na pozive sa Krima da im pomognemo”, kazao je on dodajući kako je, sve ono što je Rusija uradila, u skladu sa međunarodnim pravom.

“Sada nam iz Europe i Amerike govore da kršimo međunarodno pravo. Šta mi to kršimo? Pa naša vojska nije ušla na Krim, i tu nije ni bilo vojnih sukoba. Sve što smo uradili je u skladu sa međunarodnim pravom”, istakao je Putin.

Napominje da su Europa i Sjedinjene Američke Države (SAD) podržale nezavisnost Kosova ali da je za njih referendum na Krimu ilegalan.

“Građani Krima su organizovali referendum koji je potpuno legalan. U posljednje vrijeme se poredi stanje na Krimu sa slučajem Kosova i Srbije. Kada je Kosovo proglasilo nezavisnost, zapadne zemlje su tvrdile da je sve to u skladu sa međunarodnim pravom, a sada su u slučaju Krima kao zbunjeni i ne prihvataju referendum”, ocjenio je ruski predsjednik.

Prema njegovom mišljenju, današnja Europa primjenjuje dvostruke  standarde i cinizam u slučaju Krima.

“Europljani tvrde da Kosovo ima pravo na nezavisnost jer je, kažu, to specijalni slučaj i jer su na Kosovu pale mnoge žrtve. Ali sada za Krim kažu da je to protivno zakonu. To nije samo dvostruki  standard od starne Europe, to je i cinizam. Zar su nam trebale ljudske žrtve i na Krimu pa da proglasi nezavisnost tek tada!?”, pita se Putin.

Smatra da su zapadne zemlje u nekoliko navrata izvršile čak i vojne akcije u drugim zemljama bez odobrenja Ujedinjenih naroda (UN), a sada tvrde da se Krim odvaja bez odobrenja tog međunarodnog tijela.

“Govore nam kako se na Krimu sve desilo bez odobrenja Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Sjetite se da je 1998. godine bez odobrenja UN-a izvršeno bombardovanje Beograda. A nakon toga, bez ikakve dozvole UN-a dozvoljeni su napadi u Afganistanu, Iraku i drugim mjestima. Zar to nije otvoreno kršenje međunarodnog prava, to je cinizam od strane Zapada”, rekao je Putin.

Na kraju je izrazio zahvalnost liderima Kine i Indije koji su uputili Rusiji riječi podrške u vezi sa situacijom na Krimu.

“Ovaj put Rusiji prijete sankcijama. Pa zar mi i do sada nismo imalo brojne restrikcije iako je Hladni rat davno završen. Ali zahvalni smo Kini i Indiji na njihovom iskrenom i objektivnom sudu o dešavanjima na Krimu”, istakao je ruski predsjednik.

Anadolija/AA

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Kultura

Zbornik “Hrvatska izvan Domovine”: Hrvatsko iseljeništvo je najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hrvatska matica iseljenika

Drugi svezak zbornika “Hrvatska izvan Domovine”, u kojem su objavljeni radovi s 2. Hrvatskoga iseljeničkog kongresa, održana lani u Šibeniku, predstavljen je u srijedu u Hrvatskoj matici iseljenika, a na predstavljanju je istaknuto kako je hrvatsko iseljeništvo najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres održan je u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016., a drugi svezak zbornik radova predstavili su danas državni tajnik državni tajnik Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, urednik zbornika Marin Sopta, sociolog Ivan Rogić i autor naslovnice zbornika Josip Boteri Dini.

Milas je izrazio uvjerenost kako je zaživjelo globalno partnerstvo između iseljene i domovinske Hrvatske.

Urednik Sopta ocijenio je da je hrvatsko iseljeništvo ‘najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti’.

Hrvatskim iseljenicima treba vratiti povjerenje u državne strukture Republike Hrvatske, uvesti elektronsko glasovanje i ubrzati proces dobivanja hrvatskoga državljanstva, naglasio je.

Zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljenim Hrvatima

Ocijenio je kako zbog zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljeništvu, vlada nepovjerenje hrvatskog iseljeništva prema hrvatskoj politici.

Potrebno je iseljeništvo uključiti u izgradnju hrvatske države, istaknuo je urednik Sopta. Smatra kako bi se u razdoblju 10 do 20 godina takvom politikom moglo u Hrvatsku vratiti 50 do 200 tisuća iseljenih Hrvata.

Sociolog Rogić smatra da su radovi u zborniku dio šire cjeline koja obuhvaća problematiku hrvatskoga iseljeništva.

Riječ je o iznimno vrijednim analitičkim tekstovima i pravim malim studijama, ocijenio je, dodavši da je u zborniku objavljeno mnogo prigodnih osvrta.

Osim “tvrdih” tema u zborniku “Hrvatska izvan Domovine” je i cijeli niz tekstova koji se bave većom ulogom žena u hrvatskoj dijaspori, temama vezanim uz probleme druge i treće generacije hrvatskih iseljenika te pitanjima identiteta, naglasio je Rogić.

Ocijenio je kako radovi pomažu da se dva hrvatska dijela, domovinska i iseljena Hrvatska, cjelovitije integriraju jer, smatra Rogić, nema modernizacije Republike Hrvatske bez integracije iseljeništva u njezin razvoj.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK) opseže 830 stanica, a donosi pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom hrvatskom migrantskom tematikom iz raznih grana ljudske djelatnosti – od gospodarstva do kulture.

Tekstovi su raspoređeni u 11 tematskih cjelina s više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene: Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost, Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive, Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik, kultura, književnost te jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Zbornik su objavili Centar za istraživanje hrvatskoga iseljeništva i Centar za kulturu i informiranje Maksimir.

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

facebook komentari

Nastavi čitati

Najave

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

Objavljeno

na

Objavio

Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva, Centar za kulturu i informacije Maksimir i Hrvatska matica iseljenika imaju čast pozvati Vas na svečano predstavljanje zbornika radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu održanom u Šibeniku od 1. – 3. srpnja 2016. pod naslovom HRVATSKA IZVAN DOMOVINE koje će se održati u srijedu, 18. listopada 2017. u 13 sati u velikoj dvorani HMI-ja, Trg Stjepana Radića 3Zagreb.

Uz pozdravne riječi ravnatelja HMI-ja Mije Marića, Zbornik će predstaviti urednici: dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj te akademski slikar Josip Boteri Dini autor naslovnice zbornika.

Opis Zbornika:

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE: svezak II : zbornik radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu (Šibenik, 1. – 3. srpnja 2016.) : uredili dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj, Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Centar za kulturu i informacije Maksimir, Zagreb, 2017, 830 str.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK), koji opseže 830 stanica, donosi fantastičan pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom migrantskom tematikom hrvatske provenijencije iz raznih grana ljudske djelatnosti od gospodarstva do kulture raspoređenih u 11 tematskih cjelina sa više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene:Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost,  Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive,  Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik,  kultura, književnost te  jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres, međunarodni znanstveno-stručni skup, uspješno je održan pod visokim pokroviteljstvom hrvatske Predsjednice Kolinde Grabar Kitariović u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016Zbornik je objavljen uz financijsku potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Hrvatska danas pripada krugu zemalja EU s najvećim relativnim udjelom ljudi u pokretu pa je Kongres stoga privukao mnoštvo sudionika iz brojnih zemalja od Amerike, preko europskih država do Australije. Nastupilo je ukupno 250 sudionika koji su održali više od 160 različitih izlaganja. Predsjednik Programsko-organizacijskog odbora HIK-a i jedan od inicijatora njegove misije u okviru akademske zajednice dr. sc. Marin Sopta u predgovoru ističe kako je cilj da HIK sustavno analizira razvojne doprinose hrvatskog iseljeništva modernizaciji hrvatskog društva, napose u razdobljima bližim suvremenosti. Promotori će pokušati odgovoriti na uredničko pitanje je li u Hrvatskoj danas, prema procjenama znanstvenika koji su nastupili na 2. HIK-u, riječ o fenomenima vezanim uz suvremenu mobilnost ili o egzodusu iz toliko željene neovisne Lijepe Naše.

Radujemo se susretu!

facebook komentari

Nastavi čitati