Putinov utjecaj na Balkanu

1

“Berlin uznemireno promatra kako Vladimir Putin povećava svoj utjecaj na Balkanu”, piše u svom najnovijem izdanju njemački tjednik Der Spiegel. I dodaje: “Nitko ga ne može zaustaviti.”

Putin u Beogradu

putin

Pod naslovom ‘Povratak u Hladni rat’, njemački tjednik Der Spiegel piše o ruskom utjecaju na Balkanu i podsjeća kako Rusija u Vijeću sigurnosti UN-a prošli tjedan po prvi put nije glasala za produženje misije EUFOR-a u Bosni i Hercegovini. List piše kako Kremlj želi onemogućiti približavanje i prijam balkanskih zemalja u Europsku uniju. “U analizi koju je napravilo njemačko Ministarstvo vanjskih poslova, pod naslovom ‘Utjecaj Rusije u Srbiji’, stoji kako je Zapadni Balkan od strateške važnosti za Rusiju te se opisuju pokušaji Moskve da što tješnje veže Beograd za Rusiju. A to se ne događa samo preko uske vojne suradnje i ruskih isporuka plina. U analizi se također napominje kako Moskva, ‘koristeći se svojom panslavenskom retorikom’ i zbog stajališta u vezi s Kosovom u narodu uživa veliki ugled. ‘Putinov cilj je izvršiti takav pritisak na balkanske zemlje da odustanu od učlanjenja u EU ili da kao članice EU-a utječu na donošenje proruskih odluka EU-a’,” piše Der Spiegel citirajući političara u Europskom parlamentu Elmara Broka.

Ruska ‘soft-power’ strategija
Merkel i Putin

I njemačka kancelarka pokušava utjecati na Putina

“Isto vrijedi i za Srbiji susjednu Bosnu i Hercegovinu”, piše dalje njemački tjednik i dodaje: “‘Dobiva se dojam da Rusija pokušava preko Republike Srpske ostvariti utjecaj na cijelu Bosnu i Hercegovinu’, kaže njemački ministar poljoprivrede Christian Schmidt koji je kao kancelarkin izaslanik nedavno boravio u BiH. Da su ove procjene ispravne potvrđuje i izvještaj vrlo utjecajnog ruskog Vijeća za vanjsku politiku koje ga je pod nazivom ‘Ruska soft-power strategija’ na Balkanu predočila ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. A u njemu stoji: ‘U ovoj regiji, koja je tradicionalno povezana s Rusijom, ne možemo se ograničiti samo na to da investiramo u poduzeća. Mi moramo izdvojiti novac za infrastrukturu i ljude koji u Rusiji vide alternativnu svjetsku silu’. A Putin upravo djeluje držeći se ove devize. Ruske željeznice na čelu s Vladimirom Jakuninom, Putinovim čovjekom od povjerenja, modernizirat će 350 km dugu prugu u Srbiji. Posao je vrijedan tri četvrtine milijarde eura. Moskovska naftna kompanija Lukoil u međuvremenu posjeduje 79,5 posto lokalne kompanije Beopetrol, Gazprom je pak većinski vlasnik najvećeg isporučitelja plina u zemlji. ‘Ruske investicije su regijama, koje su teško oštećene u NATO bombardiranju 1999. godine, ponovo dale perspektivu’, stoji u izvještaju Vijeća za vanjsku politiku”, prenosi Der Spiegel i naglašava kako su i u Crnoj Gori na listi inozemnih ulagača Rusi na prvom mjestu te da je trećina tamošnjih tvrtki u ruskim rukama.

List citira i Michaela Rotha iz njemačkog Ministarstva vanjskih poslova koji kaže kako Saveznoj vladi nije jednostavno suprotstaviti se ruskoj ofanzivi, ali i naglašava: “‘Mi bismo morali balkanskim zemljama uvijek iznova jasno davati na znanje da je članstvo u Europskoj uniji u njihovom interesu.’ I Angela Merkel se diplomatski pokušava oduprijeti Putinovim težnjama. Na konferenciji o Zapadnom Balkanu krajem kolovoza obvezala je nazočne šefove država i vlada da ostanu na europskom kursu. Jer, tamo gdje je potrebno ona upotrijebi pritisak”, piše Der Spiegel.

Usamljeni Putin

I list Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) piše o ruskom predsjedniku Putinu, ali o njegovom nastupu na samitu skupine G-20 u Australiji.
Putin je na samitu G-20 bio izoliran

Putin je na samitu G-20 bio izoliran

„Činilo se da Putin nije baš bio zvijezda od koje su drugi htjeli dobiti autogram. Ponekada je djelovao napušteno. Usamljenost i socijalni prezir kao cijena njegovih postupaka u i prema Ukrajini. Možda je iskoristio dugi let kući kako bi povukao bilancu: u oblaku nacionalizma rusko stanovništvo stoji uz svog predsjednika i njegov autoritarni stil upravljanja. Ali, gospodarstvo ide nizbrdo. Za održiv široki razvoj mu je potreban Zapad koji bi bio spreman za istinsko partnerstvo ali ne pod uvjetima stalnog kršenja međunarodnog prava u Europi“, piše list FAZ.

List Münchener Merkur o istoj temi između ostalog navodi:

„Na samit najvažnijih šefova država svijeta se ne dolazi s prtljagom u kojoj su ratni brodovi. Je li to netko rekao Putinu? Obitelj naroda okupljena u Australiji odgovorila je na igre kojima šef Kremlja pokušava pokazati moć besprimjernim skandalom. Putinova izolacija na samitu bila je potpuna, čak brutalna. Nitko ne želi drugi Hladni rat. No ako Rusija, koja sanja o novom imperiju, to želi, onda će ga i po drugi put izgubiti“, smatra komentator lista Münchener Merkur.

DW.DE

facebook komentari

  • srka

    Čast pojedincima…jednom dijelu ovog naroda…al mi NIKADA neće biti jasno tko je taj…i tko zeli biti pod okriljem nesretnog Putina!???
    Zar taj nema oči…sluh???
    Zar mu nije bilo dovoljno vidjeti kako se “zivi” pod okriljem Putina i njemu sličnih nesretnika???

    by Srka®