Pratite nas

Iz Svijeta

Putinov utjecaj na Balkanu

Objavljeno

na

“Berlin uznemireno promatra kako Vladimir Putin povećava svoj utjecaj na Balkanu”, piše u svom najnovijem izdanju njemački tjednik Der Spiegel. I dodaje: “Nitko ga ne može zaustaviti.”

Putin u Beogradu

putin

Pod naslovom ‘Povratak u Hladni rat’, njemački tjednik Der Spiegel piše o ruskom utjecaju na Balkanu i podsjeća kako Rusija u Vijeću sigurnosti UN-a prošli tjedan po prvi put nije glasala za produženje misije EUFOR-a u Bosni i Hercegovini. List piše kako Kremlj želi onemogućiti približavanje i prijam balkanskih zemalja u Europsku uniju. “U analizi koju je napravilo njemačko Ministarstvo vanjskih poslova, pod naslovom ‘Utjecaj Rusije u Srbiji’, stoji kako je Zapadni Balkan od strateške važnosti za Rusiju te se opisuju pokušaji Moskve da što tješnje veže Beograd za Rusiju. A to se ne događa samo preko uske vojne suradnje i ruskih isporuka plina. U analizi se također napominje kako Moskva, ‘koristeći se svojom panslavenskom retorikom’ i zbog stajališta u vezi s Kosovom u narodu uživa veliki ugled. ‘Putinov cilj je izvršiti takav pritisak na balkanske zemlje da odustanu od učlanjenja u EU ili da kao članice EU-a utječu na donošenje proruskih odluka EU-a’,” piše Der Spiegel citirajući političara u Europskom parlamentu Elmara Broka.

Ruska ‘soft-power’ strategija
Merkel i Putin

I njemačka kancelarka pokušava utjecati na Putina

“Isto vrijedi i za Srbiji susjednu Bosnu i Hercegovinu”, piše dalje njemački tjednik i dodaje: “‘Dobiva se dojam da Rusija pokušava preko Republike Srpske ostvariti utjecaj na cijelu Bosnu i Hercegovinu’, kaže njemački ministar poljoprivrede Christian Schmidt koji je kao kancelarkin izaslanik nedavno boravio u BiH. Da su ove procjene ispravne potvrđuje i izvještaj vrlo utjecajnog ruskog Vijeća za vanjsku politiku koje ga je pod nazivom ‘Ruska soft-power strategija’ na Balkanu predočila ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. A u njemu stoji: ‘U ovoj regiji, koja je tradicionalno povezana s Rusijom, ne možemo se ograničiti samo na to da investiramo u poduzeća. Mi moramo izdvojiti novac za infrastrukturu i ljude koji u Rusiji vide alternativnu svjetsku silu’. A Putin upravo djeluje držeći se ove devize. Ruske željeznice na čelu s Vladimirom Jakuninom, Putinovim čovjekom od povjerenja, modernizirat će 350 km dugu prugu u Srbiji. Posao je vrijedan tri četvrtine milijarde eura. Moskovska naftna kompanija Lukoil u međuvremenu posjeduje 79,5 posto lokalne kompanije Beopetrol, Gazprom je pak većinski vlasnik najvećeg isporučitelja plina u zemlji. ‘Ruske investicije su regijama, koje su teško oštećene u NATO bombardiranju 1999. godine, ponovo dale perspektivu’, stoji u izvještaju Vijeća za vanjsku politiku”, prenosi Der Spiegel i naglašava kako su i u Crnoj Gori na listi inozemnih ulagača Rusi na prvom mjestu te da je trećina tamošnjih tvrtki u ruskim rukama.

List citira i Michaela Rotha iz njemačkog Ministarstva vanjskih poslova koji kaže kako Saveznoj vladi nije jednostavno suprotstaviti se ruskoj ofanzivi, ali i naglašava: “‘Mi bismo morali balkanskim zemljama uvijek iznova jasno davati na znanje da je članstvo u Europskoj uniji u njihovom interesu.’ I Angela Merkel se diplomatski pokušava oduprijeti Putinovim težnjama. Na konferenciji o Zapadnom Balkanu krajem kolovoza obvezala je nazočne šefove država i vlada da ostanu na europskom kursu. Jer, tamo gdje je potrebno ona upotrijebi pritisak”, piše Der Spiegel.

Usamljeni Putin

I list Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) piše o ruskom predsjedniku Putinu, ali o njegovom nastupu na samitu skupine G-20 u Australiji.
Putin je na samitu G-20 bio izoliran

Putin je na samitu G-20 bio izoliran

„Činilo se da Putin nije baš bio zvijezda od koje su drugi htjeli dobiti autogram. Ponekada je djelovao napušteno. Usamljenost i socijalni prezir kao cijena njegovih postupaka u i prema Ukrajini. Možda je iskoristio dugi let kući kako bi povukao bilancu: u oblaku nacionalizma rusko stanovništvo stoji uz svog predsjednika i njegov autoritarni stil upravljanja. Ali, gospodarstvo ide nizbrdo. Za održiv široki razvoj mu je potreban Zapad koji bi bio spreman za istinsko partnerstvo ali ne pod uvjetima stalnog kršenja međunarodnog prava u Europi“, piše list FAZ.

List Münchener Merkur o istoj temi između ostalog navodi:

„Na samit najvažnijih šefova država svijeta se ne dolazi s prtljagom u kojoj su ratni brodovi. Je li to netko rekao Putinu? Obitelj naroda okupljena u Australiji odgovorila je na igre kojima šef Kremlja pokušava pokazati moć besprimjernim skandalom. Putinova izolacija na samitu bila je potpuna, čak brutalna. Nitko ne želi drugi Hladni rat. No ako Rusija, koja sanja o novom imperiju, to želi, onda će ga i po drugi put izgubiti“, smatra komentator lista Münchener Merkur.

DW.DE

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Cerar u pismu Plenkoviću predložio osnivanje povjerenstva za demarkaciju granice

Objavljeno

na

Objavio

U pismu što ga je u ponedjeljak uputio hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću slovenski premijer Miro Cerar predložio je dogovor o osnivanju zajedničkog povjerenstva koje bi se bavilo određivanjem granične crte temeljem arbitražne presude koju Hrvatska ne priznaje, prenosi u srijedu Slovenska tiskovna agencija STA.

To povjerenstvo bi “u skladu s definiranom granicom započelo proces demarkacije granične crte, a bude li potrebno proučilo i praktična rješenja, ondje gdje bi to bilo potrebno”, stoji u Cerarovu pismu, navodi STA koja je pismo dobila na uvid.

Slovenski premijer u pismu se zalaže za obnovu dijaloga, na način da se obje strane koncentriraju na provedbu arbitražne presude na kopnenom dijelu granice, kako ju je odredila arbitraža.

Što se tiče granice na moru, Cerar u pismu navodi da su je arbitri precizno odredili, koordinacije su poznate, što omogućuje “neposrednu provedbu” presude.

Unatoč tome, Cerar u svojoj poruci navodi da je potreban i razgovor o provedbi presude u onom dijelu koji se se odnosi na ono što se u presudi na engleskom naziva “junction area”. Riječ je o koridoru, svojevrsnoj morskoj “spojnici” kojom bi preko hrvatskih voda Slovenija imala pravo slobodne plovidbe, preleta i polaganja kabela prema otvorenom moru u Jadranu.

Premijer Andrej Plenković, podnoseći u srijedu Hrvatskom saboru godišnje izvješće o radu i govoreći o odnosima sa Slovenijom rekao je da je njegov poziv slovenskom premijeru na nastavak dijaloga o svim otvorenim pitanjima i dalje otvoren.

Ponovio je kako Hrvatsku odluka arbitražnog suda ne obvezuje i da je neće primijeniti. Slovenskog premijera Miru Cerara pozvao je u Zagreb. “Dvije smo susjedne i prijateljske zemlje, dovoljno zrele da otvorena pitanja riješimo sami”, zaključio je premijer.

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

200.000 Katalonaca na ulicama zbog uhićenja nezavisnih aktivista

Objavljeno

na

Objavio

Oko 200 tisuća Katalonaca preplavilo je u utorak regionalni glavni grad Barcelonu zahtijevajući oslobađanje dvojice nezavisnih aktivista uhićenih dan ranije pod optužbom za poticanje na pobunu.

Jordi Sanchez i Jordi Cuixart, čelnici dviju vodećih separatističkih skupina Assemblea Nacional Catalana (ANC) i Omnium Cultural, zadržani su u pritvoru bez mogućnosti plaćanja jamčevine, pod istragom za poticanje na pobunu organiziranjem prosvjeda 20. i 21. rujna zbog akcije španjolske policije usmjerene protiv katalonskih separatista.

Zagovornici katalonskog samoodređenja izašli su na ulice zahtijevajući njihovo oslobađanje. Nosili su svijeće i transparente s natpisima “Sloboda političkim zatvorenicima” i “Europo, pomozi nam”, te uzvikivali slogane poput “Niste sami” i “Van španjolskoj pravdi”.

Glasnogovornik katalonske separatističke vlade u utorak je izjavio kako uhićenja pokazuju španjolske institucije u gorem svjetlu nego za vrijeme diktatorskog Frankova režima.

“Ono što frankistički Sud javnog ćudoređa nije nikada učinio uspijeva njegovom sudskom nasljedniku 21. stoljeća”, kazao je glasnogovornik i ministar u katalonskoj vladi Jordi Turull nakon sastanka kabineta regionalne vlade u Barceloni.

Točno u podne na tisuće je ljudi u Barceloni prestalo s radom i izašlo na ulice zahtijevajući oslobađanje pritvorenika.

Uoči večernjih prosvjeda, Turull je najavio sudjelovanje regionalnih ministara ali ne i katalonskog čelnika Carlesa Puigdemonta, te pozvao sudionike na miran protest.

Dužnosnici španjolske vlade ustraju u tome da su uvjeti pritvora zakoniti i odobreni od strane nezavisnog suca, bez političkih pritisaka. “Tu ne možemo govoriti o političkim zatvorenicima, već o političarima koji su zatvorenici”, rekao je u Madridu ministar pravosuđa Rafael Catala.

Zadržavanje Sancheza i Cuixarta u pritvoru moglo bi, međutim, dovesti do eskalacije sukoba koji je dosad bio uglavnom miran, ali koji već poprima obrise najozbiljnije političke krize u Španjolskoj od neuspjelog državnog udara 1981.

Premijer Mariano Rajoy dao je Puigdemontu rok do četvrtka da opozove proglašenje nezavisnosti ili se suoči s aktivacijom članka 155. španjolskog ustava koji bi Madridu omogućio stavljanje pod kontrolu katalonske vlade i raspuštanje tamošnjeg parlamenta, te upotrebu sile u provođenju zakona.

facebook komentari

Nastavi čitati