Pratite nas

BiH

Quo vadis, Izetbegoviću? Hrvati u BiH kao predmet igre Bošnjaka i Srba

Objavljeno

na

Erdoğan je na skupu početkom srpnja ničim izazvan ponudio vojnu pomoć Bošnjacima u BiH: „Zato se nemojte čuditi kad turski ratni brod uplovi u Neum jer to je naš znak i podrška suverenitetu BiH!“

Pred početak izborne kampanje za opće izbore u Bosni i Hercegovini, a u tijeku izbornoga skupa Recepa Tayyipa Erdoğana kao kandidata za predsjednika Turske, Bakir Izetbegović, bošnjački član Predsjedništva BiH, na predstavljanju knjige Recep Tayyip Erdoğan – rađanje lidera u Visokom, prije mjesec dana, videovezom obraća se okupljenima na predizbornom skupu u Turskoj i samu Erdoğanu riječima: „Ovdje u Visokom svi stojimo pred tobom iz poštovanja prema prvorazrednom muslimanskom lideru…
recep-tayyip-erdogan-yuhalamaOn nosi našu zastavu, naš ponos, naš emanet, on nosi zastavu koju je nosio rahmetli Alija Izetbegović u krvavom bosanskom ratu. Tayyipe, ponosni smo na tebe i svaka tvoja pobjeda je i naša pobjeda. Svaka tvoja pobjeda je pobjeda ljudi u Gazi, u Kairu, u BiH, diljem islamskog ummeta (svijeta, op.a.). Milijardu ljudi se moli za tvoje zdravlje i tvoj uspjeh. Svi smo uz tebe.“ Na ovaj način Izetbegović možda i daje potporu današnjem turskom predsjedniku, ali njegov je glavni cilj pokazati da baš on – Izetbegović – ima potporu Turske u svojoj ponovnoj kandidaturi za člana predsjedništva BiH i da njegova stranka SDA može osigurati veze s islamskim svijetom, kao i sigurnost Bošnjaka u BiH koju je Erdoğan, ničim izazvan, ponudio početkom srpnja. Naime, na jednom je ranijem skupu Erdoğan, kako prenose neke tiskovine, obećao zaštitu Bošnjacima u BiH ovim riječima: „Turska ili Osmansko carstvo su svoju braću Bošnjake u davnoj prošlosti predali neprijatelju bez ikakve zaštite, Austrougarskoj! To sebi nikad nismo i nećemo moć halalit (oprostiti, op. a.), ali onda je ponovo zlo došlo po Bošnjake i opet smo na tom ispitu pali, nismo uspjeli da ih zaštitimo! Sad se kunem velikim Allahom da kad bi itko na bilo kakav način dirnuo Bošnjake imao bi protiv sebe sto milijuna Turaka!!! Zato se nemojte čudit kad turski ratni brod uplovi u Neum jer to je naš znak i podrška suverenitetu BiH!“

Dodikovo upozorenje

Danas kad Bošnjaci u BiH zasigurno nisu ugroženi, kada žele unitarizirati BiH po svojoj mjeri, a osobito kad u FBiH otvoreno majoriziraju Hrvate, ovakve riječi izazivaju strah. Jedini odlučan prosvjed na Erdoğanovu najavu zaštite Bošnjaka u BiH izrazio je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske. On je kazao: „Mi ne možemo da prihvatimo vrijednosti koje zastupa Erdoğan i da vjerujemo u njegovu objektivnost kada on naivno, a očigledno zbog šire adrese, pokušava da sugeriše muslimanima u BiH da žive sa Srbima i Hrvatima, kojih se sjetio usput, a primarno želi jaku i dominantnu poziciju muslimana ovdje i želi BiH samo za njih.“

milorad-dodik-tri prstaUputio je i pismo premijeru Srbije s uvjerenjem da je Vučić već upoznat s „najnovijim, neskrivenim i brutalnim napadima najviših dužnosnika Turske na mir i stabilnost BiH, u kojoj je RS jedan od dva državotvorna entiteta, a srpski narod jedan od tri konstititutivna naroda. Posljednje prijetnje koje je iz Turske uputio premijer Erdoğan svima u BiH koji nisu Bošnjaci samo su jedan u nizu incidenata koje Turska godinama proizvodi u BiH“. Dodik u pismu ističe i to kako je „posljednji incident posebno opasan i zabrinjavajući, jer je ovog puta turski premijer sa sanjarenja o obnovi Osmanlijske imperije prešao na otvorene prijetnje vojnom intervencijom u teritorijalnim vodama BiH, mimo suglasnosti zajedničkih institucija u kojima glas ima i Republika Srpska“. Na taj način Dodik traži angažman Srbije kao jamca sigurnosti mira u Bosni i Hercegovini, što ona i jest prema Daytonskom sporazumu.

Hrvatska šutnja i bošnjačka dominacija

S obzirom da Hrvati u vlasti na razini FBiH nemaju legitimne predstavnike, ne čudi izostanak bilo kakve reakcije na ove izjave na toj razini. Tek na državnom Vijeću ministara hrvatski ministri reagiraju tako što odbijaju dati suglasnost za vojnu vježbu turskog broda u moru ispred Neuma, što je, uz izočnost srpskih ministara na ovoj sjednici, onemogućilo održavanje tih vojnih vježbi kojima bi Bošnjaci još jedanput pokazali da imaju potporu Turske u nastojanjima da BiH ili barem Federacija BiH postane bošnjačka država u središtu Europe.

bh-hrvati600x400A od kad su to Bošnjaci ugroženi u BiH?! Prisjetimo se samo mirovnih konferencija za vrijeme rata u BiH, pokušaja uspostave mira koji je uspio tek Daytonskim sporazumom, istina okončavajući rat i razaranje, ali uspostavljajući nepravedan mir, što će biti razlogom dalje pomutnje pa i kaosa u BiH. Prema ovom sporazumu nastala su dva entiteta pa se postavlja pitanje je li pravedno politički, logički i ustavnopravno da država koju čine tri konstitutivna naroda biva podijeljena na dva entiteta, s tim da u Federaciji BiH i brojčano i upravnopravno i prostorno dominiraju Bošnjaci, kad su Hrvati, istaknimo i to, ostali bez ijednoga važnijeg urbanog središta, ako znamo pritom da Mostaru biva nametnut statut koji, unatoč pravnoj nevaljanosti što ju je utvrdio Ustavni sud, već više od dvije godine nije izmijenjen. Dodajmo i to kako je prostor koji su nadzirali Srbi obuhvaćao prije Daytonskog sporazuma oko 46 posto BiH, da bi se ovim sporazumom povećao na 49 posto države, čime su Srbi nagrađeni za sve što su činili u vrijeme rata.

Hrvati su do potpisivanja sporazuma kontrolirali 25 posto područja BiH, a potpisivanjem sporazuma gube dijelove općina Mrkonjić Grad, Šipovo, Ribnik, Petrovac, Istočni Drvar, Jezero, kao i neka druga područja, a dobivaju tek dijelove općina Odžak i Domaljevac i na taj se način prostor na kojem obitavaju Hrvati smanjuje na 21 posto teritorija BiH. Bošnjaci do potpisivanja Daytonskoga mirovnog sporazuma kontroliraju 28 posto prostora države, nakon sporazuma do 30 posto, što uključuje dijelove Sarajeva koje su dotad kontrolirali Srbi i neka područja koja su kontrolirali Hrvati. Iako orginalni Daytonski sporazum predviđa paritet Hrvata i Muslimana u vlasti FBiH i osigurava načela zaštite vitalnih nacionalnih interesa, u praksi, od 2000. bilo kakav sustav zaštite nacionalnih interesa Hrvata u BiH prestaje postojati. Naime, samo mjesec dana prije izbora 2000. OESS mijenja izborna pravila i propise tako što omogućuje da pripadnici jednog naroda biraju predstavnike drugom narodu. Kao odgovor na ovakav postupak OESS-a predstavnici hrvatskoga naroda organiziraju Hrvatski narodni sabor kao međužupanijsko i međuopćinsko tijelo s područja na kojima Hrvati čine većinu, kako bi se osigurala opstojnost hrvatskoga naroda u BiH. Na tu odluku OESS-a predstavnici Hrvatskoga narodnog sabora podnose i žalbu Ustavnom sudu BiH, koji se proglašava nenadležnim u ovom slučaju jer Pravila i Propisi „budući da su sastavljeni sukladno međunarodnom mandatu OESS-a, nisu predmet o kojem može odlučivati sud“. Koliko je, dakle, Ustavni sud samostalan, pravedan i koliko izražava interese konstitutivnih naroda i građana u BiH?

Takva izborna pravila omogućila su uspostavu vlasti Alijanse za promjene, koja je u zastupničkom domu imala dva predstavnika Hrvata, a ukupno je bilo više od 27 predstavnika Hrvata u Zastupničkom domu FBiH. Ti izabrani predstavnici Hrvata primorani su organizirati Hrvatsku samoupravu koja je nastala na temelju referenduma, održana 11. studenog 2000, o Hrvatskom narodnom saboru kao tijelu koje će štititi hrvatske nacionalne interese, a kojemu je više od 90 posto hrvatskih glasača iz BiH dalo potporu.

Što je bilo s Hrvatskom samoupravom, dobro se sjećamo. Nije trajala ni godinu dana. Proglašena je državnim udarom, zbog čega je velik dio tadanjih hrvatskih dužnosnika od OHR-a dobio zabranu obavljanja političkih dužnosti, a evo gotovo četrnaest godina nitko zbog njezine uspostave nije osuđen. S obzirom na sve to valjda je normalno zapitati se je li Hrvatska samouprava bila državni udar ili tek pokušaj rješavanja hrvatskog pitanja u tako pravno i politički strukturiranoj BiH.

Hrvatski predstavnici izabrani bošnjačkim glasovima

željko komšićNakon vlasti Alijanse sljedeći korak u brisanju volje Hrvata u BiH dvostruki je izbor Željka Komšića na mjesto člana predsjedništva BiH iz reda hrvatskoga naroda, osiguran bošnjačkim glasovima. Posljednji izbor Federalne vlasti donosi najveći paradoks. Visoki predstavnik suspendira do daljnjeg odluku Središnjeg izbornog povjerenstva kojom je izbor Federalne vlasti proglašen nelegalnim. Naime, za izbor Vlade potrebna je najmanje trećina zastupničkih glasova svakog od konstitutivnih naroda u Domu naroda FBiH, ali od ukupno 17 hrvatskih zastupnika za izbor Vlade glasalo ih je tek pet, što do ovog slučaja, a valjda i nikada poslije, neće činiti trećinu. Tako je ta i takva privremena odluka Visokog predstavnika na snazi cijeli mandat, a evo novi su izbori za mjesec dana.

S obzirom na one Hrvate koji su trenutno u vlasti Federacije BiH, teško je bilo očekivati bilo kakav pokušaj rješavanja hrvatskog pitanja u BiH. Ali eto, u takvim okolnostima, kako shvatiti prijedloge predsjednika RS-a koji nudi rješenje hrvatskog pitanja u uspostavi trećeg entiteta?! On je nudio uspostavu trećeg entiteta sve dok prije mjesec dana u državnom parlamentu nije istaknuto da formiranje trećeg entiteta iziskuje i teritorijalnu korekciju RS-a. Nakon toga je Dodik, izbjegavajući odgovor na pitanja o entitetima, rekao da pitanje trećeg entiteta nije na dnevnom redu. Jasno je da bi većina hrvatskoga stanovništva rado prihvatila rješenje koje su dobili Srbi uspostavom svog entiteta, a koje Bošnjaci postižu mehanizmima majorizacije i unitarizacije Federacije BiH. S obzirom na iskustva s Hrvatskom samoupravom, nije sigurno kako bi prošao takav pokušaj, a koliko su iskreni i Dodikovi prijedlozi, ne treba provjeravati.

Imajući u vidu Izetbegovićeve riječi, koje zasigurno čovjeka ispunjuju zebnjom, za kojeg je Erdoğanova pobjeda i bošnjačka pobjeda, znajući za postupke i rješenja srpskih političara u BiH u osiguranju srpskog entiteta, Hrvati se trebaju lišiti opsjena te politički odgovorno, razumno i odlučno zapitati: Postoji li rješenje hrvatskoga pitanja u BiH?

Ilija Musa/Vijenac

kamenjar.com

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

BiH

Dragan Čović: Iz ovih krajeva otići će još 100 000 ljudi

Objavljeno

na

Objavio

Nezaposlenost mladih od kojih stvaramo izgubljene generacije najveći je od bezbroj problema s kojima se bori Bosna i Hercegovina, a za koje političke elite niti imaju rješenje niti žele raditi na poboljšanju.

Podaci CIA-e za 2017. godinu vrlo su jasno i govore o današnjoj katastrofi BiH – BiH je vodeća po ovom statističkom podatku sa 62,8 posto nezaposlenih mladih.

Isto tako, podaci govore kako je populacija mladih mnogo bliža granici siromaštva nego populacija odraslih te da oni koji nisu nastavili školovanje čine najveći udio u siromašnoj populaciji – njih 57 posto! Naravno, nikoga u takvim okolnostima ne treba čuditi situacija u kojoj iz BiH posljednjih godina mladi i školovani ljudi bježe “glavom bez obzira”.

O tom problemu govorio je i predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider HDZ-a BiH Dragan Čović prigodom sastanka s predstavnica vlasti u USŽ-u rekavši kako je taj problem prisutan u svakom dijelu BiH, a u Krajini možda izraženije jer je granica EU pred vratima.

Mladi bježe u inozemstvo

– Kako bi se to promijenilo moramo stvoriti ambijent tim ljudima da vjeruju u svoju državu. Ovo je naša domovina i ovdje treba živjeti, ali ni to neće biti dovoljno. Premoćna je zapadna ponuda koja se nudi, prije svega u Austriji i Njemačkoj. Njima naši ljudi trebaju, oni su dio snažne industrijske i obrazovne kulture, a mi smo dio europske tradicije, kazao je Čović. Isto tako, jasno navodi kako će se negativni trendovi nastaviti ukoliko država nešto ne uradi.

– Što je najgore poticat će ga upravo te zemlje jer njima naprosto treba takva kadrovska struktura. Ukoliko ste pratili plan njemačke kancelarke za iduću godinu, i to uz uvjetovanje novih partnera u vlasti, jeste novih 200 tisuća ljudi izvana. Računamo kako će tu biti bar 100 tisuća iz ovih krajeva. Ako ne napravimo strategiju onda ćemo biti u velikim problemima. To što mladi ljudi odlaze više nije političko pitanje, nije pitanje jednog naroda, jedne politike. Jednostavno, odlaze svi. Čak i investitori koji dolaze iz tih krajeva kod nas ne daju takve uvjete radnicima kakvi su u Švicarskoj ili Austriji, istakao je Čović.

Zapošljavanje mladih

Problem zapošljavanja mladih bio je i tema dvodnevne  međunarodne konferencije “Program garancija za mlade kao prevencija nezaposlenosti mladih” na kojoj se razgovaralo o mogućim rješenjima problema koji muči čitavu regiju.

– Zapošljavanje mladih, kao jedne od ugroženih grupa na tržištu rada, predstavlja izazov za sva regionalna i nacionalna tržišta rada, rekao je Muamer Bandić, direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH. Dodaje da zbog toga sve javne službe za zapošljavanje veliki dio svojih aktivnosti usmjeravaju na povećanje zapošljavanja ove populacije jer je to preduvjet za kvalitetan život i napredak mladih u svim zemljama.

Cilj konferencije je razmjena najboljih praksi u zapošljavanju mladih među zemljama članicama Svjetske asocijacije javnih službi zapošljavanja (VAPES), sa posebnim naglaskom na prenošenje iskustava i praksi u zapošljavanju mladih u EU putem programa “Garancija za mlade”. Konferencija, koju su organizirali Agencija za rad i zapošljavanje i VEPES, prilika je da se usporede raznovrsne mjere, utjecaj koji na definirane mjere imaju politike, odobreni proračuni, sustav obrazovanja, sustav rada službi za zapošljavanje.

Isto tako, tijekom konferencije bit će predstavljeni dosadašnji rezultati i iskustva o provođenju mjera za zapošljavanje mladih, a poseban naglasak bit će na programu “Garancija za mlade” koji se sprovodi u EU.

Na konferenciji sudjeluju predstavnici službi za zapošljavanje Austrije, Azerbajdžana, Belgije, Bugarske, Crne Gore, Estonije, Francuske, Hrvatske, Kine, Mađarske, Slovenije, Švedske, Turske, kao i zavoda za zapošljavanje RS-a, FBiH i Brčko distrikta, te županijskih službi.

BiH na trećem mjestu po nezaposlenosti u svijetu

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

EU poručila: Izmjene Izbornog zakona se moraju provesti do izbora 2018. godine

Objavljeno

na

Objavio

Bosna i Hercegovina nije mogla čuti ključne poruke Europske unije nakon sastanaka ministara vanjskih poslova zemalja članica unije u Luxembourgu o tome da se u zemlji moraju promijeniti odredbe Izbornog zakona kako bi se održali izbori sljedeće godine što je posve suprotno tvrdnjama visokih dužnosnika Stranke demokratske akcije da se izborni mogu održati i provesti i bez preinake po apelaciji Bože Ljubića, piše Večernji list BiH.

“Vijeće očekuje od BiH da unutar potrebnih rokova reagira na presudu Ustavnog suda BiH koja se odnosi na konkretne izborne odredbe federalnog Doma naroda.

Vijeće smatra da se izbornoj reformi treba pristupiti u duhu konsenzusa i dijaloga kao važnom pitanju, te također poziva BiH da provede preporuke Ureda za demokratske institucije i ljudska prava OESS-a (OESS-ODIHR) kako bi se približila europskim standardima, poboljšavanjem demokratskog procesa budućih izbora”, kaže se u zaljučcima Vijeća za vanjske poslove na kojemu je sudjelovala i hrvatska ministrica vanjskih poslova Marija Burić-Pejčinović, piše Večernji List.

Ustavni sud BiH je 28. prosinca prošle godine prihvatio aperlaciju Bože Ljubića, koji je u žalbi dok je bio predsjedatelj Zastupničkog doma naveo da je neustavna odredba da se iz svih županija u FBiH bira najmanje jedan pripadnik konstitutivnih naroda, bez obzira na brojnost pripadnika pojedinih konstitutivnih naroda u toj županiji. Ustavni sud je prihvatio navode Bože Ljubića da ne mogu jednak broj izaslanika za Dom naroda dati Bosansko-podrinjska županija s 23 Hrvata i Posavska županija koja ima oko 33.000 Hrvata. Na taj su način u dva navrata ključne hrvatske stranke za koje glasuje najveći broj Hrvata izbačene iz vlasti. No, u SDA ne smatraju kako je potrebno promijeniti Izborni zakon, a njihov visoki dužnosnik Šefik Džaferović lak je ustvrdio kako to nije uvjet za održavanje, ali niti provedbu odredbi izbora,

“Mi trebamo ozbiljno raditi na izmjenama Izbornog zakona, ali, ako do toga i ne dođe, izbori 2018. godine će se održati. Nema razloga da bude drukčije. I do sada smo pokušavali provesti neke odluke, ali izbori nikada nisu dovođeni u pitanje, osim u slučaju Mostara. Međutim, konkretna situacija vezana za odluku Ustavnog suda po apelaciji gospodina Ljubića nije ni slična onoj vezanoj za Mostar”, rekao je Džaferović. No, zanimljivo je da je odluka Ustavnoga suda o Mostaru apsolutno identična situaciji u Mostaru jer su hrvatske stranke prosvjedovale upravo zbog neproporcionalnosti vrijednosti glasova birača za izbor vijećnika u Gradsko vijeća, što je Ustavni sud potvrdio, a uz ostale identična je i formulacija o presudi oko izbora izaslanika za Dom naroda s obzirom da se odredbom o biranju po jednoga izaslanika iz svake županije narušava upravo načelo proporcionalnosti.

Uz način izbora izaslanika za Dom naroda EU je istaknula i kako treba provesti presudu Europskog suda za ljudska prava, koja bi trebala osigurati da se i predstavnici nacionalnih manjina mogu kandidirati za članove Predsjedništva BiH, što sada nije slučaj, ali i da budu birani u gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda. Pri tome sud nije odredio na koji će se način provesti ta odluka. SDA sada ucjenjuje da se ove odredbe ne mogu mijenjati bez provedbe slučaja Sejdić-Finci a za što je potrebna izmjena Ustava BiH.

facebook komentari

Nastavi čitati