Radno vrijeme treba smanjiti na 6 sati, učinkovitost je ista

0

Hoćemo li u mirovinu sa 67 godina? Kojim zanimanjima se ukida beneficirani radni staž? Je li sustav dugoročno održiv? Hoće li se smanjivati mirovine? Analizirali su gosti večerašnje emisije Otvoreno: v.d. ravnatelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Ivo Bulaja,  predsjednik HSU Silvano Hrelja,  demograf Stjepan Šterc,  Jagoda Milidrag Šmid iz Centra za ženske studije, ravnateljica Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu Marija Zavalić.

[ad id=”93788″]

Prema prijedlogu Zakona o mirovinskom osiguranju, generacije od 61.godišta nadalje išle bi u mirovinu sa 67 godina, a u prijevremenu mirovinu sa 62 godine. Smanjuje se broj osiguranika, a povećava se broj umirovljenika. Da bi sustav do 2060.godine bio održiv, u njega je potrebno intervenirati, rekao je Ivo Bulaja. Važno je poticati osiguranike da što dulje ostanu u svijetu rada, a jedan od poticaja bit će mogućnost prekvalifikacija i dokvalifikacija da osoba ne bude cijeli radni vijek krovopokrivač. Mijenjaju se okolnosti na tržištu te je nužno prilagoditi im se, kazao je Bulaja.

Neće se ukidati beneficirani radni staž, rekla je Marija Zavalić. Trenutno se provode analize i procjene rizika na radnim mjestima da se vidi koja imaju posebne uvjete rada – zahtijevaju posebnu zdravstvenu sposobnost, stručnost osposobljenost ili postoji veća opasnost od ozljede na radu i profesionalnih bolesti. Hrvatski radnici su izraubani jer rade prekovremeno. Treba smanjiti radno vrijeme na šest sati kao drugdje, što ima dokazano istu učinkovitost, manje je ozljeda na radu i ljudi kasnije odlaze u mirovinu, predložila je Zavalić. Tako bismo imali i više zaposlenih, a mladima bi se dala mogućnost da pošteno žive.

Silvano Hrelja smatra da nema potrebe produljiti dob za odlazak u starosnu mirovinu sa 65 na 67 godina. Svijet rada u Hrvatskoj nije isti kao u drugim razvijenim europskim zemljama te stoga treba biti fleksibilan. Ovakva mjera neće ništa donijeti u proračun, kaže Hrelja. Uvjeren je da će se broj umriovljenika početi smanjivati određenom dinamikom kad baby boom generacija prođe.

Jasno je da će se radni vijek trebati selektivno povećati, a to je pitanje budućnosti i sigurnosti zemlje, rekao je Stjepan Šterc. Do 15.godine osobu uzdržava obitelj, a nakon 65.godine to čini država. Ni jedan sustav to ne može izdržati. Prvi stup međugeneracijske solidarnosti neće postojati za 20 godina zbog neravnomjerenost odnosa mladog i starog stanovništva. Forsiranje drugog stupa Šterc smatra da neće biti održivo. Ako ne aktiviramo drugi stup u smislu ulaganja, ako ne dobijemo mogućnost da iz njega dobijemo nešto u državni proračun, nastat će veliki problemi.

Za mirovinski sustav važna su demografska kretanja, ali je još važnija sistemska ovisnost, smatraJagoda Milidrag Šmid. Ključ je u zapošljavanju. Radi se o kompletnom neuspjehu politike koja je vođena i dalje se vodi na isti način. Hrvatska je po visini mirovinskih primanja pri dnu standarda koje smo potpisali sa Vijećem Europe i Međunarodnom organizacijom rada, što znači da za daljnje restrikcije nema mjesta.
Ako je javni mirovinski sustav financijski problmeatičan, to se može riješiti povećanjem doprinosa za njega, smanjivanjem naknada ili kombinacijom.
Drugi stup je pet posto doprinosa, tj. kapitalizirana privatna štednja, objasnila je Šmid. Ona se usmjerava u fondove, a potom u državne obveznice koje su budući javni dug.
Mladi ljudi ostaju na osnovnoj mirovini iz prvog stupa koja je na razini socijalne pomoći, rekla je Šmid. Prijedlog o pomaku odlaska u mirovinu sa 67 godina smatra nepravednim i nepoštenim prijedlogom.

facebook komentari