Pratite nas

Intervju

Radoslav Dodig: Republikanci su jedini predstavili projekte od vitalne važnosti za budućnost Hrvata!

Objavljeno

na

Radoslav Dodig Rašo je kandidat HRS-a na listi za HNŽ. Rođen je u Metkoviću, odrastao u Gabela polju.

Oženjen je i otac je troje djece, radi u Biskupijskom Caritasu Mostar i aktivno je sudjelovao i sudjeluje u cijelom nizu humanitarnih projekata. Zašto se politički aktivirao, koje konkretne korake planira poduzeti ako HRS osvoji mandat te što misli o trenutnoj političkoj situaciji u BiH.

Od kada ste politički aktivni?

Zajedno sa Slavenom Ragužem, kolegama i prijateljima nastojim realizirati neke zajedničke ideje i projekte u Mostaru i šire, a koje smo smatrali vrijednim i vitalnim za budućnost i opstojnost hrvatskog naroda, ali i kao temelj i putokaz za kvalitetan (su)život i budućnost na ovim prostorima. To je i bio jedini razlog da se uključim u politiku iako sebe i dalje smatram vrlo apolitičnom osobom. Više bih se definirao kao – buntovnik s razlogom – jer ne mogu mirno sjediti i promatrati nepravdu koja se organizirano i sustavno provodi na svim razinama i koja stvara nesigurnu budućnost prije svega mojoj djeci, ali i svima onima koji ovdje imaju svoje korijene i žele i u budućnosti ovdje živjeti. Pokušali smo kroz HDZ1990, nakon što sam se uvjerio da stranka i ja ne dijelimo iste svjetonazore i shvatio da putujemo različitim smjerovima zahvalio sam se na suradnji i povukao iz daljnjeg rada. Mi smo krenuli dalje.

Zašto ste se odabrali HRS?

Budući da izborni zakon u BiH ne dopušta izvanstranačko neovisno političko djelovanje odlučili smo osnovati novu stranku, želeći se i dalje zalagati za one vrijednosti i ideale koje smatram univerzalnim te poduzimati praktične i konkretne korake koji će olakšati i razbistriti našu sadašnjost i budućnost. U HRS-u sam pronašao osobe koje na identičan način doživljavaju današnju društveno-političku zbilju, s gotovo sličnim idejama i prijedlozima reformi koje bi dovele do njezinog zaokreta i pozitivnog usmjerenja.

Radite u Caritasu, svakodnevno viđate socijalno najugroženije i ljude s posebnim potrebama. Kako se ova županija i grad odnose prema najpotrebitijima te kako im članovi HRS planiraju pomoći?

Socijalna politika našeg grada i županije odraz je konfuzne i nedefinirane socijalne politike na višim razinama. Ne može se i ne smije za sav nerad i neorganiziranost izgovor uvijek tražiti u nedostatku novca. Primarni je problem u tome što novac zapravo postoji, ali se nekontrolirano i netransparentno koristi i troši u privatne i stranačke potrebe.

Problematika osoba s posebnim potrebama je jedno posebno i na svoj način osjetljivo i komplicirano područje. Trenutno postoji više ustanova i udruga u nevladinom sektoru od onih o kojima skrbi država, a trebalo bi biti obratno. Lijep broj tih ustanova već rade kvalitetno i profesionalno i uspjeli su se samostalno organizirati i angažirati na ovom području. Po uzoru na modele i programe rada Caritasovih partnera iz modernih i razvijenih zemalja Europe i svijeta izrađeni su i naši programi i planovi. Jedan od modela je da se s ovim i sličnim ustanovama i institucijama potpiše sporazum o partnerstvu gdje bi Caritas na sebe preuzeo dio odgovornosti za određene ugrožene kategorije, dok bi država u određenom postotku financirala njegov rad.

  1. Koje konkretne korake HRS planira poduzeti?

Prva stvar: onemogućavanje profesionalizacije statusa zastupnika i oduzimanje većine privilegija parlamentaraca i javnih dužnosnika (kao što su troškovi prezentacije, kupovine automobila, putovanja i sl.). Dalje, ograničavanje broja politički mandatno uposlenih u javnoj upravi, na poseban način smanjenje broja zamjenika, savjetnika i sl. čija su radna mjesta do sada izmišljana i stvarana samo radi zbrinjavanja podobnih, a ne sposobnih pojedinaca. Planiramo ukidanje proračunskog financiranja političkih stranaka, usklađivanje plaća parlamentaraca i javno političkih dužnosnika s razinom prosječne plaće u BiH, standardizaciju kontrole i nadzora rada svakog pojedinca uposlenog u javnoj upravi. Uz sve navedeno, usvajanjem nekih od prijedloga iz našeg gospodarskog programa i drugih reformi čiji smo mi autori, stvorio bi se dodatni prostor i uštedjela poprilična sredstva ne samo za financiranje ovog resora, nego i generiranje poticaja za određene gospodarske poticaje.

  1. HRS je izradio dokument reformi HNS-a. Možete li sažeto prezentirati o čemu se radi i kakve su reakcije?

HRS kao stranka iz reda hrvatskog naroda načelno podržava HNS kao ideju, ali predlaže neke suštinske i strukturalne promjene koje bi dovele do toga da izaslanici u HNS-u definiraju strategiju, misiju i viziju Hrvata u BiH. HNS bi, po našem prijedlogu, trebao postati nadstranačka institucija u kojoj će se raspravljati o svemu onome što je bitno za Hrvatski narod u BiH. Svakako je potrebno i zaštiti HNS kako ne bi postao predmetom političkih interesnih igara, posebno onih koji imaju najjači utjecaj u njegovom radu. Radna tijela bi se formirala prema razinama legitimno izabranih hrvatskih političkih predstavnika i funkcionirala bi prema unaprijed određenom mehanizmu i dinamici djelovanja. Konačno je potrebno formirati mjesto i sjedište HNS-a, smiješno je da to već do sada nije učinjeno. Do sada je na naš prijedlog, koji je poslan na mnoge adrese, službeno reagirala samo HKZ Troplet, dok nam neki od ostalih daju samo osobnu, ali ne i službenu podršku. Žalosno je da od onih koji se često referiraju i pozivaju na HNS, do sada nismo dobili nikakvu reakciju.

  1. Kako komentirate aktualnu političku situaciju u BiH i nedavne događaje kao što je uhićenje Lijanovića?

Po mom mišljenju riječ je o obračunu na bošnjačkoj političkoj sceni koji sve više prerasta u političku farsu i igrariju kojom se zabavljaju mase te o agresivnom načinu otvaranja ovogodišnje predizborne kampanji. U svakom slučaju bih pozdravio i podržao borbu protiv kriminala i korupcije koju je trebalo već odavno započeti. Tamo gdje postoji objektivna sumnja u kriminal i korupciju, a kod Lijanovića je toga na pretek, treba istražiti njihov i najsitniji dio. Toliko je nelegalnih i kriminalnih radnji u bližoj i daljnjoj prošlosti da me žarko zanima gdje bi bio kraj „klupku“ koje bi se u tom slučaju počelo otpetljavati. Ako se već krenulo u obračun s kriminalom nije se trebalo zaustaviti nakon prve prepreke, mora se nastaviti dalje. Ispada da se u akcije protiv korupcije kreće samo onda kada određene grupacije više ne služe svrsi. Kada će se one filmske akcije događati po Sarajevu, Zenici, Tuzli i dr. Ispade samo u Hercegovini vlada korupcija, u Bosni teče med i mlijeko.

  1. Što očekujete na skorašnjim izborima i što bi za Vas predstavljalo uspjeh?

Činjenica je da je HRS u kratkom vremenu svog političkog postojanja i djelovanja ostavio traga na političkoj sceni te s osobama koje ga predstavljaju i s vlastitim političkim programom zaintrigirao javnost. Mi ćemo ostati vjerni svom programu i načinu rada, zadržat ćemo prepoznatljivost i originalnost u pripremi i prezentaciji projekata, a ako nas ljudi odaberu možemo samo obećati da se nećemo pokolebati pred onim „velikima“ i da povjerenje ljudi nećemo iznevjeriti. Jedini smo do sada iznijeli konkretne projekte od vitalne važnosti za budućnost i opstojnost Hrvata i prezentirali ih javnosti: reforma HNS-a, prijedlog ustavnih promjena, prijedlog izmjena izbornih pravila za Mostar, izmjene i dopune zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju, gospodarski program. Ono što bi za nas predstavljalo uspjeh je da naše ideje budu prepoznate i da pronađemo partnere i načine uz pomoć kojih ćemo ih i realizirati. Nećemo srljati u nikakve nejasne koalicije i partnerstva koja bi nas sputavala u radu. Uostalom i u našem sloganu stoji da ne želimo vladati nego ovo društvo učiniti boljim. Dosta je više zauzimanja fotelja, došlo je vrijeme da se preuzmu odgovornosti pozicije u vlasti, a ne da vlast postane svrha samoj sebi.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Intervju

Plenković: Rasprava u Saboru pokazala kritizerstvo bez argumenata

Objavljeno

na

Objavio

U povodu prve godine rada svoje Vlade, premijer Andrej Plenković Hrvatskom je saboru podnio izvješće.

U jednosatnom govoru spomenuo je mnoge probleme s kojima se Vlada susrela u protekloj godini. Oporbeni klubovi žestoko su kritizirali njegov govor.

U razgovoru za HRT premijer Plenković je rekao kako je rasprava u Saboru pokazala jedno kritizerstvo bez argumenata koje nije bilo na razini jedne konstruktivne rasprave. Meni se čini da smo na sva četiri ključna stožerna programa naše vlade odgovorili. Unijeli smo gospodarsku sigurnost, rast i društvenu solidarnost.

Naglasio je činjenicu da nije bilo trećih izbora u manje od 24 mjeseca, a to bi bilo jako loše i za institucije i za političke stranke. S te strane sam jako zadovoljan da su kolege iz HNS-a prepoznali poruku važnosti stabilnosti, koja je bila poruka međunarodnim financijskim, gospodarskim institucijama.

Pogledajte gospodarski rast, smanjenje javnog duga, proračunskog manjka, najnižu stopu nezaposlenosti, najbolju turističku sezonu… Svi pokazatelji idu u pozitivnom smjeru, istaknuo je Plenković.

Govoreći o problemu iseljavanja iz Hrvatske, premijer je rekao kako to nije problem nastao 16. listopada 2016. godine, već problem koji traje već nekoliko godina. Naš je cilj demokratska revitalizacija zemlje i u tom smislu smo poduzeli niz mjera. Sve njih sam pobrojio u godišnjem izvješću pred zastupnicima. Od rodiljnih naknada, porezne reforme, sufinanciranja stambenih kredita.

Sve su to mjere koje idu za demografskom obnovom, a sadržane su u našem programu. One će ići za tim da našim mladim obiteljima stvorimo preduvjete da ostanu u Hrvatskoj, kazao je. Istaknuo je kako je jučer na užem kabinetu Vlade odlučeno da će se pronaći sredstva za svih 2400 zahtjeva koji  su podneseni za stambeno sufinanciranje.

Premijer je istaknuo kako su početkom godine prepoznali probleme u Agrokoru i na njih reagirali na najbolji mogući način. To je kompanija koja je u privatnom vlasništvu i koja je imala velik utjecaj na hrvatsko gospodarstvo. Nismo imali drugog scenarija nego ići s posebnim zakonom koji bi spriječio gospodarski i financijski krah ne samo te kompanije već i kompanija koje su s njom povezane, rekao je. Dodao je i da je to bila politička odluka i jedini mogući politički odabir.

Kolege iz oporbe ne prepoznaju ono što smo učinili i dobili s Lex Agrokorom. Ispadamo kao netko tko je napravio neki potez koji nije bio dobar. Nismo radili populistički, nismo radili napamet. Na nama je bilo da utvrdimo činjenice, a na savjetnicima da pomognu u dogovoru s vjerovnicima kako napraviti  put prema nagodbi i dugoročnoj održivosti kompanije i očuvanju radnih mjesta, istaknuo je Plenković.

Na pitanje je li potrebno utvrditi političku odgovornost kad je u pitanju Agrokor, premijer je kako im je u interesu da se se rasvijetle sve okolnosti koje su dovele do ove situacije u Agrokoru. Hoće li to biti istražno povjerenstvo ili neki drugi način rasprave u Saboru pred nekim saborskim odborom – to je pitanje u vezi kojega smo otvoreni.

Ono što je važno reći je to da samo istražno povjerenstvo regulirano zakonom te da njegov Članak 4 ne ostavlja baš previše mjesta za interpretaciju. Prema mišljenju mnogih pravnih autoriteta ukoliko se pokrene kazneni postupak istražno povjerenstvo prestaje s radom. To ne znači da Vlada i HDZ ne žele da se rasvijetli sve vezano uz Agrokor. Upravo obrnuto, mislim da bi to bilo zdravo za hrvatsko društvo, naglasio je Plenković.

Plenković: Ova godina bila je za Hrvatsku jedna od najizazovnijih nakon Domovinskog rata

facebook komentari

Nastavi čitati

Intervju

Todorićev prvi intervju nakon sloma Agrokora

Objavljeno

na

Objavio

Ivica Todorić dao je intervju agenciji Bloomberg, kazavši kako vlada sada vodi tvrtku u krivom smjeru.

Ambiciozno širenje Agrokora imalo je smisla gledno iz poslovne perspektive, ustvrdio je Ivica Todorić u intervjuu za Bloomberg, prvom otkad je morao otići sa čela koncerna te poručuje da hrvatska Vlada danas vodi prehrambeni koncern u pogrešnom smjeru.

Todorić ne priznaje bilo kakve strateške greške izuzev nedovoljne komunikacije, ističe Bloomberg. Intervju je vođen elektronskom poštom i naknadnim telefonskim razgovorom.

Todorić tvrdi da bi Agrokorovi planovi, uključujući i najveću akviziciju, onu slovenskog maloprodajnog lanca Mercatora, polučili željene rezultate da je dobio dovoljno vremena da ih provede u djelo.

“Imali smo jasan plan i strategiju”, tvrdi Todorić, osnivač i još uvijek vlasnik prehrambenog koncerna. “No, Vlada nam nije dozvolila da ga provedemo u djelo.”

Agrokor zapošljava 57 tisuća radnika, a njegov portfelj uključuje, između ostalog, proizvođače hrane i energije i softverske kompanije na čitavom području Balkana.

Todorić je izgradio grupu tijekom desetljeća tranzicije Jugoslavije u tržišno gospodarstvo da bi potom prepustio kontrolu nad kompanijom izvanrednoj upravi koju je imenovala hrvatska Vlada kako bi se provelo restrukturiranje i izbjegao potencijalni slom koji bi uzdrmao gospodarstvo cijele regije, piše Bloomberg.

Nekada je bio najbogatiji građanin Hrvatske a danas spočitava sam sebi da nije pravodobno javno reagirao na bojazni investitora.

Vrijednost Agrokorovih obveznica snažno je pala od siječnja jer kreditori nisu bili sigurni kako će konglomerat riješiti problem sedam milijardi dolara duga, nagomilanog radi financiranja poslovnog širenja.

“Moja je najveća odgovornost što nisam bio prisutan u medijima, nisam komentirao ni opovrgavao određene priče koje su objavljivane ili se o njima pričalo”, kaže Todorić. “Nismo imali vremena objašnjavati nekim ljudima što radimo”, dodaje.

S dolaskom izvanredne uprave, Todorić je formalno ostao vlasnik koncerna, ali ne može sudjelovati u odlučivanju o njegovu restrukturiranju niti o poslovnoj strategiji.

Tvrdi da zbivanja nakon njegova odlaska odražavaju “nekompetentnost i bezakonje”. Kaže da razmišlja o tome kako da se suprotstavi Vladi u pitanju ‘lex Agrokora’, posebnog zakona koji je Hrvatska usvojila kako bi stvorila pravni okvir za preuzimanje njegove kompanije.

Mercator je, po njegovim riječima, bio “logična akvizicija gledano iz poslovne perspektive”.

“Rezultat je bilo drugi po veličini maloprodajni lanac u jugoistočnoj Europi, s prihodima od šest milijardi eura i 2.000 trgovina. Morate razumjesti da tako komplicirani i krupni procesi traju”, ističe Todorić.

Iako su početne istrage u travnju razotkrile “moguće nepravilnosti” u Agrokorovim poslovnim knjigama, Todorić je njihove rezultate otklonio kao nastojanja Vlade da “upotrijebi revizore za svoje političke ciljeve”. “Nema sumnje da sam griješio, svatko tko radi griješi, a ja sam radio dan i noć 40 godina kako bih izgradio Agrokor”, napominje.

“Teško je izdvojiti jednu stvar ali u cjelini gledano, postigli smo nevjerojatan uspjeh. Stvorili smo najveću kompaniju u ovom dijelu Europe”, zaključuje Todorić.

facebook komentari

Nastavi čitati