Connect with us

Raspudić na saslušanju u policiji zbog izmeta na glavi Ante Tomića

Published

on

Kada su ga nazvali, popularni profesor je prvo mislio da je riječ o šali, odnosno kako ga zovu riječki humoristi “Bijele udovice”, a na kraju je shvatio da ga policija zaista zove na obavijesni razgovor kao osumnjičenika za napad na ‘najvećeg hrvatskog književnika’. Kada su policajci ipak shvatili kako je u inkriminirano vrijeme Raspudić bio stotinama kilometara daleko i kako nije imao ni ambicija biti organizatorom takvog čina, Raspudić je upitao policajce je li normalno da se za nešto što se kvalificira kao običan prekršaj (kakvih u Hrvatskoj dnevno ima barem tisuću) provodi opsežna višemjesečna istraga koja uključuje i nekoliko policijskih uprava?
– Halo. Dobar dan. Zovemo iz policije. Htjeli bi s Vama obaviti obavijesni razgovor po nalogu splitske policije. Riječ je o napadu u Splitu od 23.veljače 2014….

Tako je započelo nesvakidašnje iskustvo koje je doživio popularni sveučilišni profesor dr. Nino Raspudić i to samo zbog toga što je u zadnje vrijeme imao nekoliko javnim polemika s književnikom i novinarom Antom Tomićem.

Naime, budući splitska policija za 40 dana nije uspjeli locirati čak ni počinitelja (iako ima njegove snimke), krenula je drugim putem, tražiti nalogodavca i organizatore tog napada. Pa su se u nedostatku bolje ideje splitski policijaci na kraju sjetili profesora Raspudića koji je nedavno objavio tekst u kojem je polemizirao s Tomićem o stvarima koje prosječni hrvatski policajac ionako ne može i ne treba razumijeti.

I tako, razgovor dr.Raspudića s policajcima je počeo upravo na tu temu, iz čega se dalo zaključiti kako su policajci proveli dosta vremena baveći se fenomenom “daidže”, bosanskim franjevcima, te bošnjačkom unitarističkom politikom. Ukratko netko si je u policiji očito dao truda, ali i policajci su mogli nešto novo naučiti. Dakle, Raspudićev razgovor s policajcima na temu izmeta koji je Tomić dobio na splitskoj Pjaci započeo je naravno motivima.

– Nakon što smo uz kavu pretresli sve motive koji su me mogli nagnati da danima punim kantu i sa šiltericom kao komandos trčim po splitskoj Pjaci i dovršavam probavom ono što valjda nisam mogao mozgom i tipkovnicom, prešli smo na pitanje mog – kao Juventusova obrana – čvrstog alibija. Upitan gdje sam bio u vrijeme stravičnog napada na HAVC-ovog miljenika odgovorio sam da sam bio na cesti između Banjaluke i Mostara, kako i pristoji “Dodikovom i Čovićevom plaćeniku”, što mogu potvrditi i tri osobe iz automobila, kao i granična policija.

– Ali gospodine Raspudiću vi ste to mogli organizirati, tj. platiti nekome da to uradi, nisu se dali policajci.

– Vidio sam se već kako, kao neki hercegovački Corleone, ubacujem kockicu šečera u kavu na benzinskoj crpki u Jajcu, dok se u istom trenutku u drugoj državi kanta sručuje na glavu nekadašnjeg člana Programskog vijeća HRT-a.

No policajci su bili uporni u traženju poveznice između Raspudića i napada. Njih je zanimalo je li u danima nakon napada bio u Splitu. Nakon što je odgovorio kako je gostovao na jednoj vrlo posjećenoj javnoj tribini zanimalo ih je je li tamo bilo riječi o napadu govnima.

– Pred kraj tribine me jedan posjetitelj upitao za komentar tog čina i ja sam mu odgovorio kako osuđujem svako nasilje, da se ja s gospodinom Tomićem u ničemu ne slažem, ali da smatram kako njemu nedostaje pažnje, ljubavi i pouke. I da bi ga to učinilo boljim. A da se agresijom nikoga nije popravilo, pa neće ni njega.

Taj odgovor je očito umorio policajce pa su odustali od daljnjih pitanja. No onda je Raspudić imao tri pitanja za snage reda.

– Prvo sam ih upitao trebam li sada dati uzorak stolice na analizu, na što su se oni počeli previjati na stolici s mukom zadržavajući ozbiljnost.

Rekli su da za sada to nije potrebno. Nakon toga ih je Raspudić upitao kako se kvalificira ovo djelo. Nakon što su mu objasnili kako to nije kazneno djelo poput napada nožem već je to prekršaj s elementima narušavanja javnog reda i javnog sramoćenja što se goni po privatnoj tužbi, Raspuduća je zanimalo je li uobičajeno da se za nešto što se kvalificira kao prekršaj provodi tako široka istraga u koju je uključeno nekoliko policijskih uprava.

Na to više nisu imali odgovor. Jer kako objasniti da se za govna na Tomića provodi višemjesečna istraga, a za tisuće drugih prekršaja policija ne pokrene ni osnovne radnje koje bi trebala, jer se jasno nemaju vremena baviti takvim bezveznim stvarima.

Na kraju svog prvog iskustva s obavijesnim razgovorom, Raspudić je, kaže, izvukao nekoliko zaključka. Kao prvo začudilo ga je što ga je žena odmah otkucala policiji rekavši gdje se nalazi.

– Postupila je potpuno nerevolucionarno. Umjesto da kaže kako me nije vidjela danima i ne zna gdje sam, locirala me kao Šeks Gotovinu. Drugo, nesrazmjerno velika sredstva, radni sati i energija troše se na istragu jednog prekršaja. Uz bezrezervnu osudu tog čina, bode oči nesrazmjer između težine djela i širine istrage. Bilo bi dobro kada bi sustav isti trud koji je pokazao u pitanju oligarhijskog zabavljača pokazivao u slučaju drugih oštečenih građana. Četvrto, ne razumijem logiku istrage preko motiva. Jesu li mislili da ću nakon policijskog poziva puknuti, pokajati se i priznati – jesam, ja sam!

– Definitivni ima nešto u Hegelovoj misli da se sve u povijesti događa dvaput. Prvi put kao tragedija (od milicionerskih pendreka do Golog otoka), a drugi puta kao farsa (obavijesni razgovor koji će završiti pisanjem besmislenog zaspisnika). I na koncu očekujem da će se u istragu uključiti i Interpol, pa svečano izjavljuem da sam spreman i dalje biti kooperativan.

dnevno.hr

facebook komentari

Continue Reading
Advertisement
Comments

Komentar

Bitno mi je oko BiH da postoji čvrsta potpora suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti BiH

Published

on

By

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je u petak da neće nuditi rješenja za posrnuli hrvatski koncern Agrokor, čiji su veliki vjerovnici ruske banke, nego pomoći u povezivanju ljudi iz Hrvatske i Rusije kako bi se uklonila “buka u komunikacijskom kanalu”.

Boraveći ovaj tjedan u posjetu Rusiji, Grabar-Kitarović je izjavila kako ne bi željela da Agrokor opterećuje odnose Hrvatske i Rusije te da je spremna posredovati između Sberbanke i hrvatskih institucija koje rješavaju pitanje tog koncerna.

“Ja se ne zavaravam da ja osobno mogu nešto riješiti. Međutim, vidim da postoji buka u komunikacijskom kanalu, da neke stvari nisu jasne ni s ruske ni s hrvatske strane i zato sam se ponudila da spojim ljude koji to rješavaju”, izjavila je predsjednica Grabar-Kitarović u razgovoru za HRT.

“Neću nuditi rješenja jer za to nisam ni ovlaštena niti kompetentna, ali mogu povezivanjem ljudi, prenošenjem poruka ako je to potrebno pomoći u rješavanju ovog pitanja”, dodala je.

Čelnik Sberbanke Herman Gref izjavio je u četvrtak da ponašanje hrvatske vlade u slučaju Agrokora, insolventnog koncerna koji je navodno sedam godina falsificirao svoje financijske izvještaje, narušava prava kreditora i kazao da je o Agrokorovom dugu prema Sberbanci razgovarao i s Grabar-Kitarović.

Gref je istaknuo da Sberbanka s hrvatskom vladom želi postići puno međusobno razumijevanje o Agrokorovu dugu, ali da mjere koje je dosad poduzela hrvatska vlada vrlo ozbiljno ugrožavaju prava kreditora, uključujući Sberbanku.

Grabar-Kitarović je u intervjuu ponovila da Inicijativa triju mora, koju je u Moskvi predstavila ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, nije uperena protiv Rusije.

“Htjela sam to raščistiti, a najbolji način je da nekom date projekte da se iz njih vidi o kakvoj je inicijativi riječ – izgradnji prometne, energetske i digitalne infrastrukture”, rekla je predsjednica govoreći o neformalnoj platformi dvanaest, uglavnom istočnih članica EU-a, koju podupire SAD.

Upitana dijele li njezin stav SAD, baltičke zemlje i Poljska koje su u lošim odnosima s Rusijom, istaknula je da se ne radi o “striktnoj inicijativi” u kojoj članice moraju usuglašavati nekakvu politiku.

“Ako nekim državama ne odgovara suradnja s Rusijom u smislu ulaganja kapitala, na javnim natječajima ne moraju se birati ruski izvođači”, rekla je Grabar-Kitarović.

Ističe da Hrvatska dijeli politiku EU-a i NATO-a, ali ne može zanemariti ulogu Rusije na jugoistoku Europe, posebno u BiH i Srbiji.

“Vrlo mi je važno da postoji čvrsta potpora suverenitetu, teritorijalnoj cjelovitosti i konstitutivnoj ravnopravnosti sva tri naroda u BiH te da Rusija potiče da se Hrvatska i Srbija približe rješavanju otvorenih pitanja”, istaknula je Grabar-Kitarović.

facebook komentari

Continue Reading

Hrvatska

SDP: Nećemo dići ruke za Zakon o braniteljima

Published

on

By

Premda je saborski Odbor za ratne veterane prije mjesec dana jednoglasno podržao prijedlog Zakona o hrvatskim braniteljima, zastupnici iz redova SDP-a za njega neće glasovati.

U najvećoj opozicijskoj stranci proteklih su mjeseci radili na stručnoj analizi zakona te su, kako kažu, uočili cijeli niz nelogičnosti, pa i nepravilnosti vezano uz brojne odredbe budućeg zakona koji bi se idućeg tjedna trebao naći u saborskim klupama na drugom čitanju, uskoro i na izglasavanju. Osnovne zamjerke, sažete u nekoliko ključnih kritičnih točaka, za Večernji list iznosi Franko Vidović, jedan od istaknutijih hrvatskih branitelja iz redova SDP-a.

Koliko je nezaposlenih?

S obzirom na to da su se nakon izvjesnog vremena promijenile potrebe, pa i starosna dob populacije, dobro je da se počelo s izradom zakona, premda mislim da se to moglo regulirati i izmjenama i dopunama postojećeg. No, kada je već pred nama, treba reći da se prijedlogom zakona broj branitelja povećava, dok se istodobno Registar branitelja zatvara. Evo, 25 godina nakon rata mi nalazimo nove branitelje i to će povećati populaciju za 100, možda i 150 tisuća ljudi. Sada ih je 505 tisuća, a na ovaj način taj će broj otići u nebesa, što će se negativno odraziti i na državni proračun RH – upozorava Franko Vidović.

Nadalje, podsjeća na riječi ministra Medveda kojima je najavio naknade za oko 82 tisuće nezaposlenih hrvatskih branitelja.

– Ako svi ti branitelji prime naknadu za nezaposlene kao što je predviđeno, u tu ćemo svrhu potrošiti milijardu i pol do dvije milijarde kuna više nego što to ministar prezentira u javnosti. Međutim, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, imamo “samo” 19 tisuća nezaposlenih hrvatskih branitelja! Doista ne znam odakle ministru tolika brojka, očito veliča lik i djelo te želi napuhati sposobnosti Plenkovićeve Vlade – kaže Franko Vidović.

Potom je istaknuo da pozdravlja mogućnost da branitelji mogu raditi nakon što odu u mirovinu jer u stvarnosti dobar dio njih i radi “na razne načine pa je u redu da se to na koncu i legalizira”.

U rangu nacionalne izdaje

No, ne pozdravljam uvjete pod kojima ovaj prijedlog zakona to nudi: bez odbijanja i jedne kune od mirovine, branitelj će primati i mirovinu i plaću. Nijedan drugi građanin nema takvu mogućnost i zato bi bilo pošteno da se skine određeni postotak od mirovine, deset posto, što bi bilo primjerenije u odnosu na druge građane, osobito umirovljenike iz sektora rada – kaže.

Ostvare li se ovakve prognoze, iz SDP-a upozoravaju na uzročno-posljedični pad mirovinskog sustava, što bi ugrozilo milijun građana a to je onda, poručuju, u rangu nacionalne izdaje.

Renata Rašović/večernji.hr

facebook komentari

Continue Reading