Pratite nas

Vijesti

Raste broj blokiranih računa

Objavljeno

na

Krajem siječnja ove godine zbog neizvršenih osnova za plaćanje u blokadi je bilo 307.406 građana Hrvatske, s dugom od 24,45 milijardi kuna, objavila je Financijska agencija (Fina) čiji podaci pokazuju da se više od polovice duga građana odnosi na dugovanja prema bankama, da je gotovo polovica građana blokirana zbog duga manjeg od 10 tisuća kuna te da po ročnosti dominiraju blokade u trajanju duljem od godinu dana.

Po podacima iz informacije o neizvršenim osnovama za plaćanje građana, koju je Fina objavila na svojim internet stranicama, u protekle dvije godine, od početka 2012. do kraja 2013., broj blokiranih građana je porastao za 41,9 posto, a iznos njihova duga za 85,2 posto.

Naime, krajem siječnja 2012. bilo je evidentirano 211.234 građana s blokiranim računima u svoti od 13,2 milijarde kuna, dok je krajem 2013. u blokadi bilo 299.795 građana, ili njih 88.562 više, a iznos njihova duga povećan je za 10,62 milijarde kuna, na 23,82 milijarde kuna.

U prosjeku se broj blokiranih građana u razdoblju od početka 2012. do kraja 2013. mjesečno povećavao za 3.850, a iznos duga za 460 milijuna kuna. Jedan od razloga tom trendu jest odjava obrta, zbog čega se dug obrta, umjesto na obrtu, nakon njegova zatvaranja, evidentira njegovom dotadašnjem vlasniku, kao građaninu, napominju iz Fine.

Podaci koje je obradila Fina pokazuju da građani najviše duguju bankama – od ukupnog duga građana krajem siječnja od 24,45 milijardi kuna više od polovice (54,1 posto), ili 13,23 milijarde kuna odnosi se na dug bankama.

Svaka pak deseta kuna od ukupnog duga odnosi se na dug prema središnjoj državi kojoj su građani krajem prvog ovogodišnjeg mjeseca dugovali 2,58 milijardi kuna, što je u ukupnom dugu udio od 10,54 posto.

S iznosom dugovanja od 747,6 milijuna kuna udio duga prema telekomunikacijskim tvrtkama je 3,06 posto, a nešto manje od po 3 posto udjela imaju dugovanja prema osiguravajućim društvima (727,4 milijuna kuna), leasing tvrtkama (719,6 milijuna kuna) te prema kartičarskim tvrtkama (666,7 milijuna kuna), itd.

Analiza duga građana prema iznosu duga pokazuje da je najviše građana čiji je dug s osnove neizvršenih osnova za plaćanje veći od 2 tisuće, a manji od 10 tisuća kuna – krajem prošle godine tih je građana bilo 93.262, a njihov je ukupni dug bio 486,7 milijuna kuna.

Pribroje li se tom broju građana, oni koji su blokirani za iznos do 2.000 kuna, ukupno je 145.930 građana (48,68 posto) blokirano zbog duga manjeg od 10 tisuća kuna. Naime, do 2.000 kuna duga imalo je 52.668 građana, a duguju 52,7 milijuna kuna.

Podaci Fine pokazuju i da je krajem prošle godine gotovo 58 tisuća građana imalo blokirane račune zbog duga u iznosu od 10 do 25 tisuća kuna, njih oko 36 tisuća imalo je dugovanja od 25 do 50 tisuća kuna, dok je od 50 do 100 tisuća kuna dugovalo 28,3 tisuće građana. Dugovanja od 100 tisuća do pola milijuna kuna imalo je 26,6 tisuća građana, a oko 2,7 tisuća građana ima dug u iznosu od pola do milijun kuna.

Najveći iznos dugovanja, više od 11,93 milijardi kuna, odnosi se na 2.455 građana, čiji je pojedinačni iznos duga veći od milijun kuna.

U strukturi dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje prema trajanju blokade računa građana, prevladavaju dugotrajne blokade, dulje od godinu dana, i ta se struktura u dužem razdoblju nije mijenjala.

Udio iznosa duga za dugotrajne blokade u siječnju ove godine bio je približno isti kao i prosincu lani, veći od 89 posto – u blokadi više od godinu dana krajem siječnja bilo je 211.417 građana, a iznos
njihova duga je oko 22 milijarde kuna.

Većih oscilacija na mjesečnoj razini nije bilo ni s iznosima duga koji se odnose na kraća razdoblja, a podaci pokazuju da su krajem siječnja u blokadi do 30 dana bila 21.232 građana, s dugovanjem od 245,2 milijuna kuna.

Po podacima Fine, od ukupnog broja građana Hrvatske, kojih je prema popisu iz 2011. godine 4.284.889, njih nešto više od 3,5 milijuna, ili 81,9 posto ima otvorene račune, jedan ili više njih. Krajem siječnja ove godine ukupan broj otvorenih računa je bio 6.888.121, od čega je bilo blokirano 10,59 posto računa, ili njih 729.433.

Fena

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Vijesti

HRT otkazao Jurkasu suradnju nakon peticije inicijative “Ivo Pilar”

Objavljeno

na

Objavio

Anđelo Jurkas više neće surađivati na HRT-u. Povod za to je, kako su nam potvrdili s HRT-a, taj što je Jurkas navodno povrijedio njihov etički kodeks.

– Obavješćujemo Vas da se Hrvatska radiotelevizija odlučila zahvaliti na suradnji spomenutome vanjskom suradniku nakon što je utvđeno da su njegovi stavovi izneseni na društvenim mrežama u neskladu s Etičkim kodeksom za novinare i kreativno osoblje Hrvatske radiotelevizije i drugim unutrašnjim pravilnicima Hrvatske radiotelevizije koji se odnose na naše zaposlenike, ali i sve vanjske suradnike – stoji u odgovoru na naše pitanje s HRT-a, javlja VečernjiList

Podsjetimo, Građanska inicijativa Ivo Pilar zajedno s 10 udruga i koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata, zatražili su trenutačni raskid ugovora između HRT-a i Anđela Jurkasa, zbog teških kršenja Općih pravila o radu i ponašanju zaposlenika HRT-a i teških kršenja odredbi Etičkog kodeksa HRT-a.

Alo Bing, može dostava tri tone anthraxa i jedno pedesetak bombi na Markov trg. aktivirati i ostaviti tamo u crkvi, platit će onaj simpatični sjedokosi deform u kolicima. Cijena prava sitnica. Šifra: Kajzer Soze – napisao je Jurkas u vrijeme braniteljskih prosvjeda. Nakon što ga je HRT angažirao reagirali su iz Građanske inicijative Ivo Pilar, portala Kamenjar.com kao i još nekih portala. No, Jurkas je pokušao demantirati te navode, tvrdeći kako je i sam dijete branitelja, te kako se radilo o šali, odnosno referenci na strip Alan Ford.

Građanska inicijativa Ivo Pilar se oglasila priopćenjem koje prenosimo:

HRT, nakon zahtjeva građanske inicijative “Ivo Pilar” i 10 udruga iz Domovinskog rata  otkazao suradnju Anđelu Jurkasu.

U kratkom priopćenju HRTa , bode u oči što vodstvu HRT-a ni danima nakon medijskih napisa o Jurkasovom pljuvanju po hrvatskoj državi, dragovoljcima i braniteljima, te nizu drugih vulgarnih javnih istupa, nije bilo sporno da isti za javnu televiziju HRT radi emisiju za djecu i mlade.

Tek kada je Građanska inicijativa “Ivo Pilar” zajedno s 10 najistaknutijih udruga iz obrambenog Domovinskog rata uputila zahtjev za otkazivanjem suradnje A. Jurkasu, ali i upozoravanjem na ignoriranje od strane HRT-a na njegove neprihvatljive javne istupe, HRT je konačno reagirao.

Iz svega proizlazi kako HRT-ovom vodstvu, ni ravnateljima ni urednicima, nije sporno da osoba koja vulgarno i grubo vrijeđa Ustavom zaštićene vrijednosti, a koje bi upravo HRT trebao štititi i promovirati, radi za HRT – štoviše, za program javne televizije namijenjen djeci i mladima, jer nisu reagirali saznavši za sve ove sablazne informacije, već su reagirali tek kada je zahtjev uputila snažna grupacija 10 najistaknutijih udruga iz obrambenog Domovinskog rata, uz Građansku inicijativu “Ivo Pilar”.

Evo što su priopćili s HRT-a:  – “Obavješćujemo Vas da se Hrvatska radiotelevizija odlučila zahvaliti na suradnji spomenutome vanjskom suradniku nakon što je utvđeno da su njegovi stavovi izneseni na društvenim mrežama u neskladu s Etičkim kodeksom za novinare i kreativno osoblje Hrvatske radiotelevizije i drugim unutrašnjim pravilnicima Hrvatske radiotelevizije koji se odnose na naše zaposlenike, ali i sve vanjske suradnike.”

Platforma Građanske inicijative”Ivo Pilar” i 10 udruga proisteklih iz domovinskog rata pozdravlja poštivanje zakonitosti kroz raskid ugovora o suradnji s Jurkasom, ali traži i pokretanje postupka utvrđivanja odgovornosti urednika i ravnatelja HRT-a zbog angažiranja Anđela Jurkasa, koji je javno grubo vrijeđao hrvatsku državu, dragovoljce i branitelje.

Građanska inicijativa

Pročitajte u dokumentu u prilogu što je sve pisao Jurkas:

Građanska inicijativa Ivo Pilar zajedno s 10 udruga zahtijeva trenutačni raskid ugovora između HRT-a i Anđela Jurkasa

 

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

Sebastian Kurz pobjednik je prijevremenih parlamentarnih izbora u Austriji

Objavljeno

na

Objavio

U Austriji su održani prijevremeni parlamentarni izbori. Izlazne ankete govore da je najveći postotak glasova pripao konzervativnoj, Narodnoj stranci kojoj je na čelu Sebastian Kurz.

Sebastian Kurz lider i kancelarski kandidat Austrijske narodne stranke pobjednik je prijevremenih parlamentarnih izbora u Austriji i to sa 31,5 posto glasova birača.

 

Predsjednik SPÖ-a i kancelar Christian Kern će prema sadašnjim rezultatima kancelarsku poziciju morati prepustiti predsjedniku ÖVP-a i aktualnom ministru vanjskih poslova Sebastianu Kurzu.

Prema sadašnjim rezultatima najvjerojatnija je koalicija između narodnjaka i slobodnjaka s obzirom na to da je Sebastian Kurz u svibnju raspustio koaliciju između socijaldemokrata i narodnjaka, a i neprijateljski odnosi obje stranke tijekom predizborne kampanja ne daje povoda za špekulacije o obnavljanju dosadašnje velike koalicije.

Gubitnik izbora je stranka Zeleni koja je s 4,7% prešla izborni prag ali je u usporedbi sa zadnjim izborima izgubila 7,7% glasova. Ulazak u parlament osigurala je i liberalno orijentirana stranka Neos s 5,3% te lista bivšeg političara Zelenih Petera Pilza s 4,3%.

Već sada se zna da je Sebastian Kurz najmlađi politički lider na svijetu. – Oduševljen sam rezultatima ovih izbora, a Austrijancima obećavam da ću u našu zemlju uvesti novu političku kulturu koja se zasniva na zajedništvu, kazao je sinoć Kurz.

On je stranku preuzeo u svibnju ove godine i povukao čitav niz poteza koji su stranku, čiji je rejting bio daleko ispod socijaldemokrata i slobodnjaka, uspjeli izdići na sam vrh. Njegov predizborni moto bio je “Austrijanci na prvome mjestu”, a u stranku je uspio privući mlade kandidate koji se nikada prije nisu bavili politikom.  Kurzu je uspjelo ono što mnogim političarima u sličnim situacijama teško uspijeva – uspio se odvojiti od dosadašnje koalicijske vlade sa socijaldemokratima i prikazati kao potpuno nova ličnost na političkoj sceni, sve to usprkos činjenici da je u toj istoj vladi bio ministar vanjskih poslova.  Antimigrantska kampanja  To u velikoj mjeri može zahvaliti tome što je procijenio da austrijska javnost cijeni činjenicu da je upravo on jedan od najzaslužnijih političara za zatvaranje tzv. balkanske migrantske rute. Tijekom kampanje obećavao je dosta žestoku antimigrantsku politiku i smanjenje prava i povlastica koje koriste migranti koji se već nalaze u Austriji. Uz to je obećao i smanjivanje poreza, a upravo tim obećanjima ušao je u prostor izrazito desne Slobodarske stranke i zasigurno joj oduzeo dio biračkih glasova.

facebook komentari

Nastavi čitati