Razglednice iz Austro-Ugarske koje čuva američki Kongres: slike Hrvatske 1890.-1900.

27

Razglednice iz Austro-Ugarske koje čuva Kongresna knjižnica u Washingtonu ovih su dana postale dostupne široj svjetskoj javnosti zahvaljujući  Ashleyu Van Haeftenu koji ih je podijelio na Flickeru.

Među njima je mnoštvo fotografija koje prikazuju ljepote Hrvatske iz vremena kada se zemlja nalazila u sklopu Austro-Ugarske. Razglednice svjedoče o bezvremenskoj ljepoti.

Zavirite s nama u dijelić povijesti.

 

Sveučilište u Zagrebu
Sveučilište u Zagrebu

 

Rijeka
Rijeka

 

 

Rijeka
Rijeka

 

Opatija
Opatija

 

Komiža
Komiža

 

Istra
Istra

 

Krka
Krka

 

Istra
Istra

 

Dalmacija
Dalmacija

 

Bakar
Bakar

 

Cetina
Cetina

 

Dalmacija
Dalmacija

 

Zagreb
Zagreb
[ad id=”40551″]

facebook komentari

  • Barbara

    Bezvremenska ljepota najljepše zemlje Hrvatske!

    • Alan B’Stard

      Fascinantna je i tehnika izrade tih razglednica iz onog vremena! Surealno izgledaju i prekrasno

      • Barbara

        Je li ovo litografska tehnika,znam da su se tako slikale razglednice,ili je ovo novija tehnika?

        • HRSmoock

          Mislim da su ove ručno bojene.

          • Lilith

            Prve razglednice su tiskane tehnikom litografije (kamenotiska).
            Tadašnji način tiska nije omogućavao reproduciranje fotografije,
            zbog čega su prve razglednice bile crteži rađeni na temelju
            fotografija. Za potrebe litografije su se izrađivali zrcalni crteži
            na kamenoj ploči te su se otiskivali na papir pomoću litografske
            preše u željenom broju primjeraka. Uz jednobojnu litografiju
            izrađivala se i kromolitografija (litografija u boji), pri čemu je za
            svaku boju sadržanu na originalu bilo potrebno izraditi odvojen
            crtež na posebnom litografskom kamenu, a ponekad je trebalo
            izraditi i po dvadesetak crteža za pojedinu reprodukciju.
            Proizvođači su se na razne načine trudili uljepšavati
            razglednice, kako bi se što više svidjele kupcima, a najpopularnije
            su bile razglednice s nekoliko motiva povezanih trakama,
            viticama i cvijećem, koje često sadrže natpis
            Pozdrav iz….
            s
            imenom određenog mjesta.
            Litografijom i kromolitografijom su izrađivane zaista vrlo
            kvalitetne razglednice koje su bile prava mala umjetnička
            djela. Litografski tiskovni postupak u izradi razglednica je s
            vremenom potpuno potisnut pojavom jednostavnijeg i jeftinijeg
            svjetlotiska.
            Svjetlotisak je doživio procvat u razdoblju od 1888. do 1914.
            godine, a njegova pojava je rezultat unapređenja fotografske
            tehnike krajem 19. stoljeća, jer je on zapravo usavršeni
            litografski postupak za dobivanje visokokvalitetnih fotografskih
            reprodukcija.
            Nema praktične razlike među fotografijom i
            razglednicom tiskanom tehnologijom svjetlotiska. Radi se
            samo o alternativnom načinu umnažanja pozitiva, pri čemu
            višestupanjsko nanošenje boje stvara opsjenu umjetničkog
            postupka, ublažuje neposrednost fotografskog objektiva i izaziva
            određeni stupanj poetskog odjeka

          • HRSmoock

            Elem, evo šta je problem “prčkanja” sa crno bijelim fotkama. Kad se ova fotografija pojavila (sredinom osamdesetih) svi su pojurili obojati “mercedes 3000” u panzergrau, sanduk u panzergelb. Naravno, nakon par godina se pojavio original.., Vozilo je potpuno obuhvatno sivo.panzergaru. Oznake na vratima je docrtao umjetnik…

          • Lilith

            Hoćeš kazat, sredinom osamdesetih kada se pojavio photoshop 😉

          • HRSmoock

            Zlonamjerne ne računam. I ljubitelje What if kombinacija. A tu su i falsifikatori, kao jedan manje cijenjeni kolega iz maketarske zajednice. Taj je falsifikovao jedno pedeset fotki i uneo neviđenu pometnju. Sad kad je provaljen, niko mu više ne vjeruje, a ima i dobrih i pravih otkrića.

          • prepri43

            Da li je to Opel Blitz? Ovaj domobran je pokrio mjesto s kojega bi se to moglo pročitati.

          • HRSmoock

            Ovo je “mercedes”. Manje, više je isti (to je kategorija L3000). Njemci su imali običaj da dio proizvodnje daju i gubitnicima konkursa. “Opel” je bio brojniji, tako da je (barem prema dostupnoj građi) “mercedes” 3000 bio češći u NDH. Ali i jednih i drugih je bilo malo. NDH su uglavnom isporučivali trofejna vozila, dijelom ostala iz ratnog plijena od Kraljevine, dijelom od Čeha…Dijelom iz Austrije (vozila koja su Njemci uzeli 1938), ali vidjeo sam i fotke “Renaulta”, “Forda” iz Nizozemske produkcije…Ukratko, negdje oko 40 različitih modela. Standard nije postojao. Prije pada Italije, NDH je kupila 45 “Lancia” od Italijana i to je najveći broj vozila jednog proizvođača i jedne inačice u toku rata. Kako su održavali takav vozni park, nije baš najjasnije. Takva je bila situacija sa pješačkim naoružanjem i zrakoplovstvom.

          • prepri43

            Moj stari je imao njemačkog opela olimpiu i talijanskog fiata, ali su ga partizani oslobodili od jednog i drugog tako da su bili u stanju neuporabnosti kad su bili vraćeni.Ova doli šaka jada!!!

          • HRSmoock

            Nama su onomad u oktobru 1944.kada su nahrupili sa Sovjetima oduzeli “packard” mog pradjeda. I tako još nešto sitno, kućicu, dvije, stančić, restorančić, zemlju…Elem, baka se sa mojom mamom i ujakom vratila u zemlju 1956. I onda su joj ponudili “kompenzaciju” za oduzeto vozilo. Pošto su “packarda” uništili, slupali ili šta već, ponudili su nešto tipa “forda” ili “chevija”. Krš preostao od savezničke pomoći. Ah, baka ih je naravno odbila. Ostale “sitnice” nam do danas nisu vratili :)) I posle kažu da partizani nisu na vlasti…Aha…

          • prepri43

            A ja mislio da je color film izumljen prije 2.W.W?!

          • Lilith

            Tu je to negdje

          • prepri43

            Eastmancolor?! Tako je počelo ili s njemačkom agfacolor ne znam više točno, a kako stoje stvari sada – malo je bolje! – A ako klikneš?!
            Što i tebi se ne spava?

  • cleuna

    Zašto se ove slike nebi vratile u Hrvatsku?
    Da se radi o njihovoj kulturi isti Amerikanci pi upregli sve snage da im se to vrati.

    • HRSmoock

      Ako su iz javnog domena, mogu se dobiti kopije, naravno uz nadoknadu i troškove. Ako su iz privatne kolekcije koja je donirana biblioteci, onda je procedura složenija.
      Elem, ja sam par puta naručivao dokumenta (vezana za ww2)…Ispalo je po 50, 60 dolara sa poštarinom. Za fotke je bilo drugačije…Uglavnom su odbili moje zahtjeve, a onda sam tri fotke (kopije naravno) platio 185 dolara! Jeftinije je na e.bayu,

  • Franjo Greblički

    Pa nije samo Hrvatska, i Slovenija je. Capodistria je Kopar je u Sloveniji